Home

Šta je Fildžan viška

Projekti Fildžana viška

Ostali projekti

Tražim izgubljenog prijatelja

Guestbook

Mreža

Impressum

Arhiva vijesti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
 
 

 

 

Posjetite Fildžan viška i na:

 

valterbranisarajevo design 2006-2010

Made in

 

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

   

 

 

 

 

 

 

 

VIJESTI I ČLANCI

 

Ljubavna priča kosovskog Srbina i Albanke

Žarko i Drita koji su razbili sve etničke, vjerske i jezične razlike i predrasude, kažu da ih napad na dom nije nimalo pokolebao.

Radivoje Zuban s Romanije je 17 godina čuvao alem Sultan-Selimove džamije

Radivoje Zuban iz romanijskog sela Knežine je 17 godina čuvao alem Sultan-Selimove džamije. Ovu džamiju, staru 500 godina, do temelja su 1992. srušile srpske snage. Radivoje je uspio spasiti alem - vjerski simbol koji se postavlja na vrh džamije, u nadi da će ga jednoga dana vratiti na isto mjesto na kojem je stajao prije rušenja ovog vjerskog objekta koji je vjekovima krasio pitomo romanijsko selo Knežinu. Radivoje nije dočekao ponovnu izgradnju džamije i vraćanje alema na staro mjesto. Preminuo je 2008. godine, a čuvanje alema ostavio je u amanet supruzi Ljljani koja je brinula o džamijskom simbolu sve dok "Selimija" 2011. godine nije obnovljena.

Pravoslavci donatori obnove katoličkih hramova

Crkvica je sagrađena na samoj morskoj obali još u 15. vijeku, a prije petnaestak godina je skoro potpuno zatrpana nelegalnim deponovanjem zemlje i građevinskog šuta . Mehanizacija građevinske firme „YU Briv“ iz Kotora počela je danas otkopavanje male crkve Gospe od Snijega u tjesnacu Verige blizu Lepetana.

Vaskrs u Špionici - "Bosni u malom"

Špionica je jedno od rijetkih multietničkih sela u BiH. "Ni braća se nisu slagala kao Srbi, Bošnjaci i Hrvati iz Špionice", kažu mještani. I prilikom obilježavanja ovogodišnjeg Vaskrsa osjeti se vedri duh tih ljudi.

PROČITAJ

Pravoslavni sveštenik u muslimanskim molitvama

Na početku rata u BiH spasao je dva imama iz džamije u Vlasenici, posle čega su mu govorili: „Dok Srbi ginu, ti spasavaš Muslimane.“ Kada je njegov narod počeo da ga smatra izdajnikom, a suprotna strana neprijateljem, dobio je premeštaj u sremsku eparhiju

Glazba povezala stolačke Hrvate i Bošnjake

Stolac je godinama nakon rata punio novinske stupce vijestima o međunacionalnim incidentima. Danas taj grad privlači ulagače, u njemu se obnavljaju porušeni objekti, ali i međunacionalni odnosi.

PROČITAJ

Jugoslavija u malom

Etničke podjele, sukobi, fizičke i mentalne barijere, koje dominiraju Kosovom posljednjih decenija, u potpunosti nestaju ulaskom u skromni ugostitetljski objekat Trepča u Mitrovici.


Mladi Mostarci mogu živjeti zajedno

Savjet učenika srednjih škola grada Mostara, koji je organizator akcije, želio je da pokaže da, i pored različitih religije i nacionalnih pripadnosti, mladi Mostarci mogu živjeti zajedno u miru

Razglednica iz Vareša: Grad koji je uspio sačuvati zajednički život

U Varešu, gradiću u srednjoj Bosni, još u vrijeme srednjeg vijeka eksploatisala se ruda, a sa tom praksom nastavili su i Turci i Austrijanci. Grad se nekada ponosio većim brojem radnika od stalno nastanjenog stanovništva, no rat i postratni period donijeli su sumnjive privatizacije i urušavanje privrede. Uprkos svemu što ga je zadesilo, Vareš je uspio sačuvati ono najbolje po čemu se BiH prepoznavala - život različitosti.

Kako je Hasan Jusović spasio vojnika u Dobrovoljačkoj

Kad je 3. maja 1992. godine kolona JNA iz tadašnje komande na Bistriku izlazila iz Sarajeva i bila zaustavljena u Dobrovoljačkoj ulici, paralelno uz događaje koji će kasnije biti predmetom sudskih sporova odvijala se drugačija priča. Hasan Jusović, tada pripadnik Teritorijalne odbrane, spasio je iz kolone vojnika Acu Nenadića. Odveo ga je svojoj kući gdje ga mjesec dana čuvao, sve dok nije našao način da bezbjedno napusti grad. I danas su u kontaktu. Priča o Aci i Hasanu koga zovu Duša, jedna je od onih koja govori o dobrim ljudima u lošim vremenima.

Ispunimo svoju ljudsku obavezu – spasimo Spomen park Vraca od propadanja!

http://www.facebook.com/events/439193399483132/

PROČITAJ

Muhamed i Jovan u ratu pucali jedan na drugog, danas nerazdvojni

Sudbina Muhameda Bukve i Jovana Jovanovića odličan je scenario za filmsku priču o Bosni, zemlji krvi i meda u kojoj je sve moguće.

Ako možemo živjeti jedni pored drugih, zašto ne možemo jedni s drugima

Igrao je nogomet za brojne europske, ali i domaće klubove, te je bio idol mnogim dječacima koji su bili na početku svoje nogometne karijere. Tada su ga prozvali “balkanski Maradona”, a prognozirali su mu dugogodišnju karijeru. Njegovo ime bilo je poznato diljem svijeta, a njegovo podrijetlo vratilo ga je u rodni grad. Riječ je o Blažu Baki Sliškoviću, poznatom nogometašu i treneru s kojim smo razgovarali. Legendarni Baka u razgovoru za naš list prisjetio se s osmjehom svojih dana mladosti, ali i dana kada je Mostar za njega bio jedna velika “nogometna livada”. 

PROČITAJ

Zajedno peku i pečenicu

U Mjesnu zajednicu Zasavica, smještenu na sedmom kilometru od Šamca, koja se nalazi iza Gornje Crkvine, do sada se vratilo 80 hrvatskih porodica, koje su smještene u 60 obnovljenih kuća. Povratnici ne kriju zadovoljstvo i zahvalnost lokalnoj zajednici što su ponovo u svojim kućama. Prve komšije su im Srbi sa kojima, kako kažu, žive kao braća, kao i prije rata.

Petnaest godina Pavarotti centra: Muzika ujedinila Mostarce

Luciano Pavarotti, Bono Vox, Zucchero, Brian Eno i Jovanotti – neke od najvećih svjetskih muzičkih zvijezda – otvorile su pred kraj 2007. godine veliki Muzički centar u tada strogo ratom podijeljenom Mostaru, tačnije njegovom većinski bošnjačkom, razrušenom istočnom dijelu, par stotina metara od Starog mosta. Uz reflektore velikih svjetskih medija, pokrenut je Muzički centar Pavarotti, s namjerom da se kroz muzičke terapije i druge vrste umjetnosti, radi na liječenju duhovnih rana - koje je nanio rat - kod velikog broja djece iz cijelog Mostara.

Apel za izmjene Zakona o Zaštiti i dobrobiti životinja u BIH

http://www.facebook.com/pages/Apel-za-izmjene-Zakona-o-za%C5%A1titi-i-dobrobiti-%C5%BEivotinja-BIH/536721966352567

PROČITAJ

Dušica: Almirova i moja ljubav nije ništa čudno, pa svi smo ljudi

Priča o Dušici i Almiru iz Srebrenice, paru čija je ljubav pobijedila "vjersku različitost", obišla je gotovo cijeli svijet i još uvijek traje. No, njihova ljubavna priča za njih nije ništa neobično. "Ljudi smo i volimo se, šta je tu čudno", kazala je Dušica za Klix.ba.

Božić u Bijeljini

U župnoj crkvi Prečistog Srca Marijina u Bijeljini na Badnje veče služena je misa bdijenja. Stotinjak katoličkih vjernika i njihovih gostiju tako su počeli obilježavanje Božića, praznika rođenja Isusa Krista.

Doček Božića u Franjevačkom samostanu u Fojnici

Fratri Franjevačkog samostana Duha svetoga u Fojnici pripremaju se za doček najradosnijeg kršćanskog praznika - Božića. Između duhovnih obreda, pomaganja ljudima i razgovora s vjernicima, prevladava briga o samostanskom muzeju, u kojem su, kako kažu fratri, zapisane stranice svjetske historije.  

PROČITAJ

Dani srpske kulture u Zagrebu: Angažirana društvena scena ex YU prostora

U Zagrebu se po sedmi puta zaredom održavaju Dani srpske kulture.  Na četiri zagrebačke lokacije predstavlja se recentna srpska kulturna ponuda, ali ipak - ona nastala izvan glavnih tokova.

U Beogradu postoji cijela Makarska puna Hrvata

Nikakvo čudo što su beogradski Hrvati zajednici u kojoj se okupljaju nadjenuli ime Tina Ujevića, genijalnog književnika koji je čak i svoju “najsplitskiju” pjesmu “Zelenu granu s tugom žuta voća”, objavio, a možda i napisao baš u Beogradu, gdje je živio desetak godina, između dva svjetska rata, što je rezultiralo tiskanjem zbirke “Kolajna”. Ipak, stvarnost više nije kao u Tinovo vrijeme, puno toga se promijenilo, većinom nagore za Hrvate koji žive u Beogradu.

PROČITAJ


Nebo nam je isto, zemlja nam je ista, Gospod nam je zajednički

Povodom zatvaranja reprezentativne izložbe, pod nazivom “Prastari simboli mira i tolerancije”, bh. Nesima Tahirovića u Kragujevcu, u okviru manifestacije "Oktobarskih svečanosti", u Spomen-Muzeju "21. oktobar" organizirana je "Beseda" na kojoj su govorili dr. Draško Ređep, književnik, likovni i književni kritičar, Saša Milenić, predsjednik Skupštine grada, kao i sam autor, uz nazočnost brojnih gostiju grada Kragujevca iz Srbije i inozemstva, koji po tradiciji prisustvuju obilježavanju "21. oktobra".


Сајонара, Сарајево

Tetka Božana je izašla iz Sarajeva jednog maglovitog, proletnjeg jutra... Ili mi se čini da je bilo maglovito, jer me je uvek Sarajevo asociralo na maglu iz koje se uvek, iznova i iznova, oktrivala njegova lepota. Vratila se u svoju ravnicu, gde je i rođena... Mi smo se, onako vojvođanski polupodgojeni, „naoružani“ džakovima brašna, šećera, sveže ispečenim štrudlama i kiflicama uputili put njene kuće, da čujemo vesti sa ratišta, ovog puta iz „prve ruke“. I naravno, da čujemo kada će konačno Sarajevo biti „naše“ (kao da ono nije bilo utkano u nas i mi u njega...).

Spomen park Vraca nije “trag totalitarnog režima“

Tražeći na Internetu informacije vezane za obnovu Spomen parka Vraca u Sarajevu našao sam na suludu inicijativu o uključivanju uspomene na svirepo ubijene građane Sarajeva u II svjetskom ratu u tzv. projekat “ATRIUM“. Opština Novo Sarajevo na čijoj se teritoriji Spomen park nalazi je ovu incijativu uputila Vladi FBiH, koja je razmatrala na svojoj 67. sjednici održanoj 6.11.2012. i o tome izvjestila javnost na svojoj web stranici:

PROČITAJ

Uradio bih sve to ponovo

"Čovjek čista obraza", naslov je filma autorice Svetlane Broz, već sada čuvene aktivistice za promociju građanske hrabrosti, u kojem se govori o hrabrim djelima Mostarca Budimira Bude Koprivice.

U Bihaću su muslimani molili katolike da izgrade sebi crkvu

Bihać, mali grad na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, poznat je po svojim prirodnim ljepotama, posebno po smaragdno zelenoj rijeci Uni koja kroz njega protiče. Svakog ljeta ova rijeka privlači u Bihać mnoge domaće i strane posjetitelje. Ovo je jedno od rijetkih mjesta u BiH u kojima su ljudi različite nacionalnosti uspjeli održati dobre odnose, uprkos svim strahotama posljednjeg rata koji je podijelio zemlju.

Inicijatori mešovite škole u Vukovaru kod Josipoića

U Vukovaru bi od naredne jeseni mogla da proraditi  integrisana škola koju bi, nezavisno o nacionalnosti, zajedno polazili vukovarski učenici, rečeno je na današnjem susretu predsednika Ive Josipovića s inicijatorima projekta. Osnivanje nove škole je u okviru projekta Nansen Instituta iz Norveške pokrenuto 2003. za integrisano vaspitanja hrvatske i srpske dece u vukovarskim školama i obdaništima.

Građani Pule prema Sarajevu imaju jako pozitivne emocije

Gradonačelnici Sarajeva i Pule Alija Behmen i Boris Miletić potpisali su danas u Sarajevu Sporazum o bratimljenju između ova dva grada, koji će omogućiti otvaranje prostora za dodatnu saradnju.

PROČITAJ

 

Izviđači na Boračkom jezeru izbrisali granice


Izviđači iz Zenice, Prijedora i Prnjavora iz Bosne i Hercegovine, te Prijepolja i Bajine Bašte iz Srbije, njih oko 200, nalaze se na Boračkom jezeru, gdje kroz druženje i zabavu učestvuju na Interetničkom kampu Jednostavno izviđaštvo. Granice između entiteta i država za skaute nikad nisu ni postojale. Članovi ovog pokreta uvijek su bili za primjer drugima. Nikad se nije gledalo ko je koje nacionalnosti, boje kože, vjeroispovijesti, već su prijateljstvo, sticanje novih znanja i drugarstvo krasili izviđače u cijelom svijetu, pa i kod nas.

Bojan Glavašević, bolja Hrvatska

Mladi znanstvenik, asistent na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Bojan Glavašević šef je kabineta ministra hrvatskih branitelja Freda Matića. Glavašević je sin ubijenog novinara Radio Vukovara Siniše Glavaševića. Matić je vukovarski branitelj, osoba koja je nakon pada Vukovara prošla srpske logore. Kažu da im je glavna zadaća integracija branitelja u svakodnevni život, prevladavanje ratnih trauma i borba protiv mržnje. Nekonvencionalni su, svježi, brane svoja stajališta, pa i kada se treba suprotstaviti prevladavajućem javnom mnijenju.


Hoće li se vratiti zagrebački putokazi za Beograd

Je li nakon 20 godina od početka rata došlo vrijeme da i Zagreb na svojim izlazima prema istoku vrati putokaze s natpisom 'Beograd' koji su, iz ideoloških razloga skinuti 1991.? Inicijativu je nedavno na društvenoj mreži Twitter pokrenuo direktor Centra za razvoj interneta iz Srbije, Zoran Torbica. Podršku je, navodno, dobio i od hrvatskih twiteraša, a pitanje je putem Twittera postavljeno i hrvatskoj Vladi. Većina Zagrepčana koju smo anketirali smatra da bi ime Beograda trebalo vratiti na  zagrebačke putokaze, tek manji dio anketrianih bio je ravnodušan ili protiv.

PROČITAJ

 

Kamen Muje i Jure iz Mostara podsjeća na bh. nesreću

Svi koji su šetali popularnim morskim šetalištem, poznatim i pod imenom Šetnica, koje se nalazi nedaleko od Trpnja na poluotoku Pelješac u Hrvatskoj imali su priliku da se podsjete na svu nesreću i tragediju posljednjeg rata. Naime, na jednoj od kamenih gromada, pored samog šetališta, ispisane su gotovo sve godine od 1976. do 1990. sa imenima Mostaraca Muje i Jure, koji su ljetovali na ovom poluotoku.

Kad te mrtvi za rukav povuku

Pod svakim krstom počivaju dva vojnika, na svakom krstu dva imena i dva datuma smrti. Čitam. To je Balkan. Gledam kako ću pobjeći jer je teško stajati tu. Ali ne mogu da bježim, oni zaslužuju da čitam, neću ih i ja ubiti.

Mitrovčani između politike i svakodnevnih problema

Konsultacije Brisela o nastavku pregovora između Beograda i Prištine su u toku. iz međunarodnih krugova je saopšteno da je važno da obe strane i Beograd i Priština- u potpunosti sprovedu sve sporazume postignute u dosadašnjem dijalogu. U svetlu iščekivanja preciznog datuma o novoj rundi pregovora Beograda i Prištine pokušali smo da saznamo koji su to životni, praktični problemi sa kojima se susreću gradjani srpske nacionalnosti na severu Kosova.

PROČITAJ

 

Oni su se suprotstavili zlu i postali heroji u vremenu genocida

Ove sedmice u Australiji se održava izložba pod nazivom "Spasitelji: Fotografije moralne hrabrosti". Izložene fotografije prikazuju osobe koje su spasile druge u vrijeme genocida. Tako na fotografijama možemo vidjeti ženu koja je riskirala život kako bi spasila dijete Jevreja u vremenu holokausta, vojnika iz Kambodže, koji je pomogao stotinama osoba da pobjegnu od sigurne smrti i Crvenih Kmera, ali i dvoje Bosanaca i Hercegovaca, koji su riskirali svoj život da bi spasili svoje komšije. Oni su Borivoje i Ljubinka Lelek.

Spašavanje komšija

Muharem Karahodžić, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine na suđenju Nisetu Ramiću, optuženom za ratne zločine pred Sudom BiH, je ispričao kako je 20. juna 1992. godine gledao odvođenje srpskih civila iz sela Hlapčevići, a potom je vidio i njihovo strijeljanje.

PROČITAJ

 

Nažalost, ne mogu uraditi više osim da ovo izdanje Fildžana viška posvetim ČOVJEKU Nedjeljku Galiću i pružim makar moralnu podršku njegovoj obitelji koja trpi stravičan teror zbog toga što je Neđo samo želio da bude "čovjek u vremenima zla". Također, pozivam na razum i izbjegavanje bilo kakve generalizacije jer ovo barbarstvo rade pojedinci koji imaju ime i prezime a ne grad Ljubuški! Generalizacija nam je nažalost, nanijela mnogo zla u proteklim vremenima zla!

valterbranisarajevo

Schindler iz Ljubuškog

Početkom ove sedmice u Ljubuškom je premijerno prikazan dokumentarni film o NEDELJKU NEĐI GALIĆU, Hrvatu koji je tokom rata uz pomoć falsifikovanih garantnih pisama spasio oko hiljadu Bošnjaka iz logora Heliodrom; najava prikazivanja ovog filma, koji je snimljen u produkciji NVO „Gariwo“, izazvala je burne reakcije lokalnih udruga proisteklih iz rata, koje su tražile zabranu projekcije; „SB“ donosi priču o Neđi Galiću, hrabrom čovjeku, heroju i „izdajniku“

U Ljubuškom pretukli Šteficu Galić

I to se dogodilo, Štefica Galić je fizički napadnuta. U petak je počela brutalna kampanja protiv obitelji Galić. Nešto što se zove „dr. Ante Lauc“ pozvao je na lokalnom portalu na akciju hrabre vitezove.


Editor of tacno.net portal Štefica Galić Brutally Attacked in Ljubuški

Štefica Galić, editor of tacno.net portal and widow of Nedeljko Neđo Galić was brutally attacked and severely beaten in Ljubuški yesterday, July 18, 2012, 48 hours after the premiere of the "Neđo od Ljubuškog" (Neđo of Ljubuški) documentary film. Over the past several days, Galić was target to repeated threats published on several internet portals.

PROČITAJ

 

Dobri ljudi u vremenu zla: Srećko Aćimović odbio da strijelja 500 Srebreničana 

Srećko Aćimović iz Ročevića kod Zvornika nije završio nikakve vojne škole, a eto, desilo se da u vrijeme masovnih egzekucija u julu 1995. godine, za razliku od velikog broja visokih oficira Vojske Republike Srpske, koji su godinama na vojnim akademijama izučavali pravila Ženevske konvencije, zakone i običaje rata..., jedini stane na časnu stranu historije i vojne etike.  

Generacija na kojoj je izvršena velika racija

Priča o jednoj ilidžanskoj generaciji raznesenoj u paramparčad, a čije dijelove preživjeli polako i, čini se ustrajno, počinju skupljati.

PROČITAJ

 

Čokoladnom revolucijom Mostarska raja „pobijedila“ huligane i nacionaliste

Građani Mostara, masovnim dolaskom na Španski trg, koji bi se, kako reče jedan od učesnika, od sada trebao zvati Bulevar čokoladne revolucije, dokazali su da Mostar nije izgubljen grad, da se u njemu, kao i prije nego što se „upalilo svjetlo demokratije“ (ko ga upali...?) može živjeti zajedno, komšijski, drugarski, prijateljski. Okupili se ljudi iz cijelog grada, svi noseći u rukama čokoladu, koju su, uglavnom, davali onima koje ne poznaju i koje su prvi put vidjeli.

Šta je Banja Luka bez Mujinih ćevapa

Ćevapi nisu bosanskohercegovački brend. I nećemo ih moći zaštiti kao Hrvatska zagorske štrukle ili makedonija ajvar. Pa, ipak, priča o Banjoj Luci i ćevapima, ali ne svakim, nego onim "Mujinim“, nešto je što svakako može imati status brenda. A, priča počinje daleke 1923. godine kada je u samom centru grada porodica Đuzel otvorila ćevabdžinicu.

Biti čovjek

Dva dana nakon stravične nesreće na magistralnom putu M-5 Bihać – Bosanski Petrovac, čiji su tragični epilog četiri izgubljena života hrvatskih državljana, 45-godišnji Sarajlija Fuad Hodžić, vozač hladnjače firme ”Elf-trans” i dalje smatra da ”nije učinio ništa posebno”.

PROČITAJ

 

Beleške jednog Beograđanina: Moja prva godina u Sarajevu

Otvoren mi je prozor. Uvek je otvoren kad dođe proleće i kada se čuje poziv za akšam namaz. A večeras je poziv završio tačno u 8:38. Za dvadesetak minuta čuće se i zvona sa crkava. Da li se Sarajevo promenilo? Nemam pojma. Pitajte Sarajlije. Meni je ovo „aktuelno“ Sarajevo jedino koje poznajem. I nije loše, da vam odmah kažem. Grad sateran među brda. Često stisnut oblacima. Sa nikad mirnim nebom. Ranjen, a lep. Depresivan, a veseo. Mali, a opet veliki. Uskogrud, a pun razumevanja. Nasmejan i kada je tužan. Grad koji je kontradikcija samom sebi.

Na Kosovu navijaju za Novaka

Predsednik FF Kosova Fadilj Vokri izjavio je za B92 da bi "najbolji teniser sveta mogao da bude faktor pomirenja u regionu". Vokri je dodao da svi na Kosovu prate mečeve Novaka Đokovića i navijaju za njega.  “Na Kosovu se pomno prate uspesi najboljeg tenisera na svetu Novaka Đokovića. Pomno se prate svi mečevi i slave se njegove pobede i uspesi."

BiH 20 godina poslije: Prijatelji iz Bihaća (12. dio)

U okviru projekta „20 godina poslije“ kojeg realizuju Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje i Mebius film, ove sedmice pogledajte priču o prijateljstvu Bošnjaka i Hrvata u bihaćkom kraju koje nije moglo zasjeniti ni ratno vrijeme.

PROČITAJ

 

Mostarska gimnazija - model za cijelu BiH

Koncept „Dvije škole pod jednim krovom“ kojeg je, kao segregacijski model, nedavno ukinuo Sud u Mostaru, treba zamijeniti modelom Gimnazije Mostar, koji je jedinstven i najprikladniji za BiH, smatraju u toj školi.

U Mostaru su me od nacista spasili muslimani

Jakob Ehrlich rođen je u Sarajevu, počeo je pjevačku karijeru kao džez-pjevač u Buenos Airesu, upoznao je svoju suprugu na jednom brodu iz Sao Paula, a emigrirao je u SAD prije više od 50 godina. No ako postoji savršen ambasador Italije, onda je to Ehrlich, stalni stanovnik gradića Boynton Beach, u okrugu Palm Beach na Floridi, od 2000. godine.“Za mene, Italija je spasitelj. Ne samo za mene, nego za mnoge, mnoge druge Jevreje”, kaže Ehrlich, koji sada ima 78 godina i koji zahvaljuje muslimanima i jugoslovenskim partizanima za preživljavanje tokom i nakon Drugog svjetskog rata.

BiH 20 godina poslije: Priča iz Hadžića (4. dio)

Ovosedmična priča zabilježena je u Hadžićima kraj Sarajeva i priča je o dva najbolja prijatelja - Mehmedu i Gavri.

PROČITAJ

 

Povrijeđene časne sestre Vladimira i Kata uskoro izlaze iz bolnice

Časne sestre Kata Čelan i Vladimira Kraljević već duže od mjesec dana su pacijentice Klinike za ortopediju u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu. One su nastradale u stravičnom sudaru 19. februara na putu prema Vitezu i na ovu kliniku dovezene su u vrlo teškom stanju traumatskog šoka.

Makedonci i Albanci protiv talasa međuetničkog nasilja

Više od dve hiljade Makedonaca i Albanaca izašlo je na ulice Skoplja izražavajuću želju da pripadnici dvije nacije u Makedoniji žive zajedno i u miru. Učesnici skupa, među kojima je bio i makedonski predsjednik Đorđe Ivanov, su na ulice glavnog grada Makedonije izašli na poziv nevladinih organizacija, a u rukama su držali transparente na kojima je pisalo "Zajedno za mir", i "Ništa na svijetu nije vrijedno kao život jednog djeteta".

BiH 20 godina poslije: Mostarska priča (3. dio)

Priča o čovjeku koji je tokom rata svakodnevno rizikovao svoj život kako bi povezao Mostarce u istočnom i zapadnom dijelu podijeljenog grada. Prenosio je pakete, poruke, a povezivao je i zaljubljene parove.

PROČITAJ

 

Susret autora iz Sarajeva i Banja Luke

Od 12. do 17. marta u Sarajevu i Banjoj Luci bit će održan prvi program novog projekta Internacionalnog teatarskog festivala MESS - UNDIPLOMATIC ART. Tim povodom je u prostorima PEN Centra BiH upriličen prijem za učesnike književnog programa.

BiH 20 godina poslije: Priča iz Doboja (2. dio)

Druga od dvadeset priča govori o Zorki Kaišarević koja je, nakon što su njena djeca otišla na studiranje, postala hraniteljica i u svoj dom primila Elvedinu i Adija Mehića.

PROČITAJ

 

Grijali smo igrače Hemofarma rakijom i uštipcima

Punih 35 časova igrači, stručni štab i članovi uprave Košarkaškog kluba Hemofarm preživljavali su dramu u smetovima sela Drežnice, na 20 kilometara od Mostara, sjedeći u zavejanom autobusu, u kojem je, na sreću, bilo grijanja. Mehanizacija i spasilačke ekipe su se sporo probijale, Vrščanima je posljednjih 12 sati ponestalo hrane i vode, ali su zahvaljujući dobrim ljudima, mještanima, uspjeli da se okrijepe i u noći između subote na nedjelju domognu hotela Ero.

BiH 20 godina poslije: Kum na zemlji, bog na nebu (1. dio)

Prva od dvadeset priča govori o prijateljstvu trebinjskog imama Huseina efendije sa lokalnim Srbima Božom i Mirom, koji su mu pomogli da obnovi džamiju uprkos svim pritiscima i protivljenju okoline.

PROČITAJ

 

Heroj iz Trebinja

Na današnji dan 1993. godine ubijen je Srđan Aleksić, pripadnik Vojske Republike Srpske. Ubili su ga pripadnici iste vojske kundacima pušaka  jer im se suprotstavio su htjeli su da ubiju njegovog sugrađanina, Bošnjaka iz Trebinja Alena Glavovića. 

PROČITAJ

 

Zimska večer u Kreševu

Znam da ova kreševska priča neće izmijeniti stvarnost i da će već sutra u novinama osvanuti primjeri vjerske i etničke mržnje. Ostati normalan u takvom političkom i mentalnom ambijentu, pravi je podvig. Ali zašto je život u jednom Mostaru tako frustrirajući, potpuno nenormalan kad je riječ o odnosu Hrvata i Bošnjaka, dok je u malom Kreševu, najblaže rečeno, više nego podnošljiv?

Multietnički koncert koji povezuje Brčake

U Brčkom je održan tradicionalni koncert tri nacionalna kulturna društva. Zajedničkim koncertom profesionalnih ansambala i mladih solista, na izmaku stare godine, poručili su da zajedno mogu više i bolje.

PROČITAJ

 

"Međureligijski dijalog kao put pomirenja i integracije u BiH"

 Može li međureligijski dijalog biti ključ razumijevanja, pomirenja i izgradnje bolje budućnosti BiH? Zemlje u kojoj žive tri konstitutivna naroda, brojne nacionalne manjine, pripadnici četiri najveće svjetske religije. “Period mira i suživota Jevreja, katolika, pravoslavaca i muslimana u Bosni i Hercegovini mnogo je duži od perioda konflikata i to je dobar zalog za budućnost", ocijenio je nakon održavanja susreta mladih teologa u Sarajevu i Bijeljini Erdin Kadunić, politikolog i projektni koordinator Fondacije Konrad Adenauer u Bosni i Hercegovini. Kadunić, koji je odrastao i studirao u Njemačkoj, smatra da su ovi mladi teolozi “mali ambasadori”, koji će kasnije, nakon završetka studija otići u svoje zajednice i prenijeti znanje svojoj vjerskoj zajednici.

Mostarci sanjaju o povratku u rodni grad

U grad Mostar se, prema nezavaničnim podacima, vratilo nešto manje od jedan posto prijeratnog srpskog stanovništva. Veliki broj kuća do danas nije obnovljen. U očekivanju povratka, mnogi mostarski Srbi ostali su živjeti u Nevesinju, gdje žive kao podstanari, mnogi u stanju socijalne potrebe. Mnogo je želja, ali jedna je najveća - vratiti se u svoj rodni dom.      


Uvedena vanredna autobuska linija Sarajevo – Jahorina

Gradonačelnici Istočnog Sarajeva i Sarajeva Vinko Radovanović i Alija Behmen danas su pustili u rad vanrednu autobusku liniju na relaciji Sarajevo - Jahorina. Autobusi će na ovoj liniji u narednih mjesec dana saobraćati četiri puta dnevno, preko Pala do Jahorine, i preko Istočnog Novog Sarajeva u povratku, a karta će koštati pet KM. Polazna stanica je ispred Trga oslobođenja u Sarajevu, a povratna ispred hotela "Termag" na Jahorini.

PROČITAJ

 

Srbi i Albanci na zajedničkom talasu

Srbi i Albanci su se prvi put našli na zajedničkom talasu, u emisiji “Most izvan granica” koju priprema i emituje 18 radio stanica sa Kosova i iz centralne Srbije. Emisija, koja predstavlja prvi korak uspostavljanja srpsko-albanske medijske komunikacije na lokalnom nivou, prevashodno se bavi životnim pitanjima ali aktuelnim političkim i ekonomskim temama.


Okupili se stanovnici Kreke - Evrope u malom

Tradicionalni susreti Krečana, nekadašnjih i sadašnjih stanovnika starog tuzlanskog radničkog naselja, održavaju se danas po 33. put. Riječ je o manifestaciji koja je ustanovljena 1979. godine i kojom se oživljavaju sjećanja na životopisno tuzlansko naselje, koje je nekada, u dobra stara vremena, bilo Evropa u malom.Naime, u Kreki su živjeli predstavnici čak 27 nacija, koji su se naselili u vrijeme industrijalizacije BiH, prije i poslije Prvog svjetskog rata. U Kreki, navode njeni stanovnici, nikada nije bilo važna pripadnost vjeri i naciji. Najvažnije je bilo ko je kakav čovjek. Kreka, koja je danas pala u zaborav, svojevremeno je bila prepoznatljiva po sportskim aktivnostima.


Nakon nedavne tragedije u Ševarlijama: Bošnjaci spašavali Srbe

Kada su 29. novembra, nešto prije deset sati, čuli jaku eksploziju u Ševarlijama na desnoj obali rijeke Bosne, neposredno uz prugu Doboj - Maglaj i vapaje za pomoć, ribari Udruženja ribara Kulina Doboj-Jug i njihovi prijatelji iz Tešnja nisu se dvoumili. Ostavili su štapove i otrčali preko mosta da vide šta se dešava.

PROČITAJ

 

Upoznajte ljepše lice Stoca

Stolac je već odavno u svijesti većine građana naše zemlje, nažalost, svojevrsni ''grad slučaj''. Malo je onih koji će se na spomen ovog hercegovačkog bisera odmah sjetiti Radimlje, Daorsona, Bregave, Begovine, a mnogo onih kojima pominjanje Stoca priziva asocijacije poput dvije škole pod jednim krovom, međunacionalna trvenja, segregacija, povratničke muke i slične. Ipak, da sve u Stocu i oko njega i nije tako crno pokazuju vijesti koji posljednjih mjeseci dolaze iz ovog ''muzeja pod vedrim nebom'', kako se nekada tepalo gradu na Bregavi. Nakon što je, u organizaciji Stolačkog odreda za čistoću, ljetos uspješno izvedena volonterska akcija čišćenja korita Bregave, iz Stoca su nekako počele pristizati sve same dobre vijesti.


Branko Ćopić piše Ziji Dizdareviću

Dragi moj Zijo! Znam da pišem pismo koje ne može stići svom adresantu, ali se tješim time da će ga pročitati bar onaj koji voli nas obojicu. Kasna je noć i meni se spava. U ovo gluho doba razgovara se samo sa s duhovima i uspomenama, a ja, evo, razmišljam o zlatnoj paučini i srebrnoj magli tvojih priča, i o strašnom kraju koji te je zadesio u logoru Jasenovac. Pišem, dragi moj Zijo, a nisam siguran da i mene, jednom, ne čeka sličan kraj u ovome svijetu po kome još putuje kuga s kosom.

PROČITAJ

 

Kako bivši logoraši danas u BiH grade mir

„Izaberimo mir zajedno“ zajednički je projekat CARITASA i CRS-a u okviru kojeg je snimljen i dokumentarni film. Glavni protagonisti filma su bivši logoraši sve tri nacije u BiH, koji kroz svoja iskustva šalju poruku mira i pouke o strahotama rata. Stanislav Krezić, Anđelko Kvesić, Amir Omerspahić, Janko Samouković su bivši logoraši. Godinama preživljene traume potisikivali su duboko u sebi i daleko od javnosti u nadi da će ih zaboraviti, ali kažu kako je vrijeme prolazilo, bilo je sve teže. Onog trenutka kada su odlučili javno progovoriti o svojim mukama i mučiteljima kroz program „Izaberimo mir“ oslobodili su potiskivane emocije i traume i uskoro osjetili olakšanje.

Zagreb nema pojma što su to vehabije... Zagreb ima svoje muslimane, a muslimani i Zagreb vole se javno

"Uzmemo naočale i idemo u dućan! I supruga i ja. I čitamo što piše u deklaraciji. S voćem i povrćem nema problema, kao ni s ribom, a znamo meso nabavljati i preko restorana u džamiji", kaže Fahrudin, koji svoj zagrebački islam živi punim plućima, zajedno sa svojom obitelji, susjedima katolicima i svima ostalima koji u različitostima među ljudima ne vide prepreke.

PROČITAJ

 

Duh Asiza u Sarajevu

Imajući u vidu sve uzroke i posljedice ratova kod nas i u svijetu, smatramo se p(r)ozvanim i odgovornim da, kao vjernici, radimo na izgradnji mira, rečeno je na sinoćnjem međureligijskom susretu u Crkvi sv. Ante na Bistriku u Sarajevu, koji je održan povodom 25. godišnjice skupa u italijanskom gradu Asizi. Tu su se, na inicijativu pape Ivana Pavla II, okupili predstavnici svih svjetskih religija.

Medicina nakratko pobijedila politiku

Branislav Blagojević sa Pala, nakon hitne intervencije na Vaskularnoj hirurgiji u Sarajevu kojom mu je spašen život, nastavio je liječenje u ovoj ustanovi iako je osiguranik Fonda zdravstvenog osiguranja RS. Kaže da je njegov logičan izbor bio Koševska bolnica u Sarajevu jer mu pomoć nije mogla biti pružena u Istočnom Sarajevu, a na putu do Banje Luke bi sigurno umro.

Ogijev novac na dar oboljeloj djevojčici

Iako suočena sa novim problemima zbog zdravstvenog stanja oboljelog Ognjena, porodica Gudelj iz Trebinja pokazala je i sama veliku humanost. Kako je za "Glas Srpske" rekao Ognjenov otac Mario, sav novac koji je Ognjen dobio, a uplaćen je preko humanitarnog broja "BH Telekoma", biće doniran za liječenje teško oboljele osmogodišnje djevojčice Medihe Muratović iz Bihaća.

PROČITAJ

 

Kako je Đojo spasio Jusufa od ratnog ludila u Bijeljini

Masovni zločini u Bijeljini počeli su 1. aprila 1992. godine, mada je grad mjesecima ranije bio potpuno okupiran. Sa dotadašnjih radnih mjesta istjerani su svi Bošnjaci. Sve je bilo u rukama SDS-a. U takvom stanju bilo je potrebno još samo uvjeriti domaće Srbe da je lako ratovati, ubijati i progoniti civile.


Sjećanje na hrabar ljudski čin

"Na današnji dan prije dvadeset godina, 29. rujna 1991. godine, organizirana je i uspješno provedena evakuacija pakračke bolnice. Ovim putem želimo podsjetiti javnost na ovaj iznimno važan i hrabar ljudski čin i odati priznanje svima koji su u tim trenucima pokazali iznimnu humanost i požrtvovnost kako bi se spasili životi najugroženijih.

PROČITAJ

 

U Srebrenici se razgovaralo o četiri religije u BiH

Srebrenica je danas bila središte umjetnosti i kulture, međureligijskog dijaloga i tolerancije, a sve zahvaljujući mladima iz Srebrenice, Bratunca i Vlasenice, te organizaciji CARE International. Danas je 60 mladih sa područja regije Birač, učestvovalo na radionici o temi „Četiri religije Bosne i Hercegovine“ koju su vodili eminentni teolozi iz Bosne i Hercegovine.


Jevreji slave 5772. Novu godinu – Roš Hašana

Roš Hašana je jevrejska nova godina. To je godišnjica stvaranja prvog čovjeka, kojeg iznad svih drugih živih bića uzdiže njegov intelekt. Sam izraz Roš hašana na hebrejskom jeziku ima dva značenja: početak godine i glava godine, što upućuje na potrebu da um i intelektualne sposobnosti budu iznad fizičkog i materijalnog.

In Memoriam Toma Zdravković 20.11.1938. – 30.9.1991.

U vreme početka kontrarevolucije na Kosovu, bio sam u Tetovu, sa direktorom Doma kulture. Seli smo u kafanu, počeli da pričamo o Kosovu i kad sam čuo njegove priče zgražavao sam se. Onda me je on upozorio da budem tiši, jer preko puta za stolom sede dva Albanca. Ja malo popio... ustanem i krenem za njihov sto. „Jeste li vi Albanci?" pitam. „Jesmo", reče jedan i poče da bledi. „Dođi za moj sto, kažem, ja sam iz Srbije, ja sam Toma Zdravković. 'Ajde da se poljubimo i da budemo drugovi!".

PROČITAJ