Istraživanje UNDP: Srbi, Bošnjaci i Hrvati su za suživot u BiH
Većina želi zajedničku zemlju, ali ne i postelju
Istraživanje koje je nedavno objavio UNDP pokazalo je da Bošnjaci, Hrvati i Srbi u BiH žele zajedno živjeti, ali ne i imati suviše bliske, porodične veze.
Razvojni program Ujedinjenih nacija objavio je izvještaj prema kojem Srbi, Hrvati i Bošnjaci u velikom procentu žele dijeliti zemlju s “onim drugim”, živjeti s njima u istom susjedstvu ili zajedno školovati djecu, no vrlo je mali procenat građana koji su spremni na nacionalno mješovite brakove.
Društvena vrijednost
Prema prijeratnim statistikama, samo u Sarajevu bilo je 120 hiljada ovakvih brakova. Danas 29,8 odsto Bošnjaka na području gdje su većina odobrava brak sa Srbima, a 36,3 odsto s Hrvatima. U većinski hrvatskom području brak sa Srbima odobrava 32,5 odsto Hrvata, a s Bošnjacima 28,5 odsto. Mješoviti brak sa Hrvatima podržalo je 31,41 odsto Srba, a sa Bošnjacima 27,5 odsto njih, na području gdje su većina. S druge strane, manjinsko stanovništvo na sva tri područja mnogo je spremnije produbiti sve, pa i porodične veze s “onim drugim” (za mješoviti brak izjasnilo se između 55 i 84 odsto), osim Bošnjaka i Srba koji žive u području sa hrvatskom većinom.
Rezultati istraživanja profesora sociologije Jusufa Žigu ne iznenađuju.
“To su za mene očekivani rezultati, ali i ohrabrujući”, kaže Žiga i pojašnjava da, s obzirom na nedavnu prošlost, podatak da je tridesetak odsto građana spremno na mješoviti brak, a mnogo veći procenat na suživot “indicira da je spremnost da se uvaži i prihvati drugi, preživjela, unatoč svemu, te da još živi kao društvena vrijednost”.
Bošnjaci najtolerantniji
Na suživot, zaključak je UNDP, najspremniji su Bošnjaci, te manjine u sva tri područja.
Čak 87,8 odsto Bošnjaka želi živjeti u istoj zemlji sa Srbima, a 94,8 odsto s Hrvatima. Dijeliti zemlju sa Srbima i Bošnjacima želi i 76 odsto Hrvata, dok je procenat u većinski srpskom dijelu zemlje nešto manji: sa Bošnjacima u BiH želi živjeti 58,9 odsto, a s Hrvatima 60,9 odsto Srba.
Bošnjaci u gotovo jednakom procentu žele imati Srbe i Hrvate za susjede, dok je procenat Srba koji žele druge za susjede ovdje nešto povećan. Hrvati, pak, radije dijele zemlju, nego što živjeti u susjedstvu sa drugima, pokazuje procenat odgovora u hrvatskim većinskim područjima.
Taj je broj kod Hrvata još manji kada se radi o slanju djece u istu školu, ipak, dovoljno veliki: 66,5 odsto Hrvata odobrava da im djeca idu u školu sa Srbima, a 63,5 odsto spremno je slati djecu u školu sa Bošnjacima. Procenat Srba koji žele da im se djeca školuju sa drugima je nešto manji u odnosu na ranije brojke, no mješovite škole podržava 65 odsto Srba.
Posljedice sukoba
Kada su istraživači UNDP upitali građane žele li šefa druge nacionalnosti, broj onih koji su odgovorili pozitivno i dalje je padao. Najveći je kod Bošnjaka, koji bi, ipak, radije Hrvata, nego Srbima za šefa, a najmanji među Srbima, kojima i dalje u više od 50 odsto slučajeva, ne smeta šef Hrvat ili Bošnjak.
Iako razlike nisu prevelike, ipak, istraživanje je pokazalo da bi Srbi i Hrvati radije dijelili zemlju, susjedstvo, školu, pa i brak međusobno nego sa trećom etničkom skupinom - Bošnjacima.
Žiga razloge za to, posebice kod brakova, pronalazi u vjerskim razlikama.
“Činjenica je da se još osjećaju posljedice sukoba, te da su one bile veće među Bošnjacima i Srbima, nego Srbima i Hrvatima. Ali, ne treba zaboraviti ni činjenicu da, iako razlike postoje, Srbi i Hrvati imaju isto religijsko ishodište i ne čudi me da su u izvjesnom stepenu spremniji na brak međusobno. Ipak, razlike su, čak i na ovom superosjetljivom pitanju, minimalne”, kaže Žiga, kojem rezultati istraživanja UNDP pokazuju da bh. društvo ima snage za revitalizaciju, ali i dalju potrebu za zajedništvom.
Srbi najneprivrženiji BiH
Ali, dok sa jedne strane žele očuvati suživot, etničke skupine nisu dovoljno razvile osjećaj privrženosti zemlji. Izuzetak su Bošnjaci, dok je kod Hrvata taj osjećaj slabiji, a najmanji kod Srba - svega 20 odsto njih kaže da osjeća snažnu privrženost BiH. No, privrženost Bosni kod Srba i Hrvata je mnogo veća, ako žive u zajednici sa Bošnjacima.
Podrška ulasku u EU
Srbi u BiH više su opredijeljeni za Evropsku uniju, nego vlastitu zemlju. Prema statistikama UNDP, ulazak zemlje u EU podržava 61,4 odsto Srba, 74,8 odsto Hrvata i 88,4 odsto Bošnjaka u područjima na kojima su većina. Manjine, pak, čak u 80 odsto slučajeva snažno ili pomalo podržavaju ulazak u EU.
Aldijana Omeragić
Oslobođenje 08.09.2006.
