Šta je Fildžan viška Mreža Spomenar Arhiva Projekti Najljepše diskusije Top 5 Mediji Pregled članaka Tražim komšiju/prijatelja Hum. akcije Pomoć bolesnoj djeci Ostali projekti
valterbranisarajevo design 2006. fildzanviska@hotmail.com.com.com.com.com
Hrvatsko-srpske uskršnje priče
Koliko je činjenica, što su ovogodišnje uskrsne blagdane zajednički proslavili i katolički i pravoslavni vjernici, makar i na simboličnoj razini, mogla pomoći boljem razumijevanju Hrvata i Srba u Vukovaru, dva naroda koja, po mnogim ocjenama, žive u gradu podijeljenom nevidljivim ali prisutnim zidom? Obični građani, s kojima smo razgovarali, drže da je podjela sve manje i kažu da na podjelama, mada ih još ima, uglavnom žive tamošnji političari. Tu je i još jedna uskršnja, hrvatsko-srpska priča, ovaj put iz Vojvodine, gdje i pravoslavni i katolički Uskrs, bez obzira u koje datume padaju, već godinama zajednički obilježavaju članovi porodice Kulešević.
Za obitelj Dijane Lazić, koja sa suprugom i dvoje djece živi u Vukovaru, činjenica da ove godine Uskrs istoga dana slave i katolici i pravoslavci, nema nikakvog značenja. Obitelj Lazić, naime, ionako obilježava i jedne i druge blagdane, kaže Dijana:
"Naša obitelj, i katoličke i pravoslavne blagdane slavi kod roditelja. Ove godine morat ćemo se dobro podijeliti, kod jednih ćemo otići na doručak, a kod drugih na ručak. Moj suprug i ja živimo u mješovitom braku i od prvih dana zajedničkog života, koji smo započeli sredinom 1991. godine, dogovorili smo se da ćemo uvijek obilježavati i katoličke i pravoslavne blagdane."
Na pitanje je li svojim susjedima Srbima čestitao Uskrs, vukovarski branitelj, Marin Krizmanić, odgovara:
"Dapače. Otkako smo se vratili međusobno se uvažavamo. Mislim da to čak kod 90 posto stanovništva nije upitno. Samo neki zamjeraju jedni drugima, ali mislim da građani u biti, bez obzira na nacionalnu pripadnost, pronalaze pozitivan put i pozitivnu riječ ka zajedničkom suživotu."
No, Krizmanić smatra kako o nacionalnim podjelama i tenzijama u Vukovaru mnogo više govore političari, nego obični građani. Političari na tim podjelama žive, kaže Krizmanić, dok obični ljudi brinu kako preživjeti u sredini u kojoj je nezaposlenost znatno viša od ionako visokog hrvatskog prosjeka.
U činjenici da se Uskrs ove godine slavi istoga dana, Boro Rkman, izvršni tajnik Samostalne demokratske srpske stranke, vidi tek simbolično značenje, jer kaže on, vukovarske su podjele i dalje izražene:
"Znam da je prvi put ove godine bilo planirano u Vukovaru da djeca, i srpska i hrvatska, zajedno dobiju određene paketiće na Uskrs ili Vaskrs i da ih zajedno dijele i katolički i pravoslavni sveštenici. Ta ideja je postojala 15-20 dana unazad. Razočarao sam se, i kao čovjek i kao stanovnik ovoga grada, da se odustalo od ove ideje. Ko je odustao, kako, na koji način i zbog čega je odustao, ne bih u to ulazio i ne znam da li se odustalo unutar vjerskih krugova ili svjetovnih. Kako to u Vukovaru biva, odmah nakon te simbolike čovjek se ponada nekom boljem razvoju situacije, a onda dođe nešto što tu simboliku poništi."
Da podijeljenosti u Vukovaru postoje i dalje, potvrđuje i Dijana Lazić, koja smatra kako to ona ipak manje osjeća, jer živi u miješanom braku, ona je Hrvatica, a njen suprug Srbin. No, takvih brakova u Vukovaru nema puno, kaže ona i dodaje:
"Jedna određena granica podijeljenosti postoji. Rekla bih da, ako pogledamo nekoliko godina unazad, svakako se ta podijeljenost više ne ogleda u onoj negativnoj slici, nego u pozitivnoj noti. Sve češće se događa da pripadnici jedne vjerske zajednice čestitaju blagdan pripadnicima druge, ali ne samo da čestitaju, nego kreću i međusobne posjete i zajednička druženja."
Ovogodišnji Uskrs u Vukovaru, kao i u cijelom hrvatskom Podunavlju, protekao je u kršćanskom ozračju, bez ijednog incidenta.
* * * * *
Još jedna uskršnja, hrvatsko-srpska priča, ovaj put iz Vojvodine, gde i pravoslavni i katolički Uskrs, bez obzira u koje datume padaju, već godinama zajednički obeležavaju članovi porodice Kulešević.
Natalija i Petar Kulešević upoznali su se daleke '70. prošlog veka, venčali su se 5 godina kasnije i još uvek su zajedno. On je iz Subotice, Bunjevac ili Hrvat, svejedno, katoličke veroispovesti. Ona, Srpkinja iz Novog Sada, krštena u pravoslavnoj crkvi.
PETAR: Nikada mi nije bilo žao što smo se tako i upoznali.
NATALIJA: Uglavnom smo uvek zajednički proslavljali sve.
PETAR: Ja mislim da je Nada bila primljena jako lepo i da je meni pomalo žao što su naša deca krštena, na žalost, samo u katoličkoj crkvi. U ono vreme, kad su oni bili kršteni, mi smo bili prosvetni radnici i bilo je jako problematično da se deca krste. Mi smo ih tajno krstili i više mi je žao zbog Nadine majke, koja je bila u odnosu na nas mnogo više nastrojena kao vernik, žao mi je što bar jedno dete nije kršteno tako, da bude Srbin u pravoslavnoj crkvi.
Sve ove godine ste paralelno održavali i Božiće i Uskrse, kako je to uspevalo tokom '90, kada znamo da su na ovim prostorima bili ratovi, kada je mržnja bila više nego očigledna medju različitim nacijama?
NATALIJA: Kod nas se nikada nije poteglo to pitanje, uvek smo to radili u okviru porodice, uglavnom smo okupljali samo članove svoje porodice i naše prijatelje.
RSE: Ove godine se poklapa Uskrs, znači neće biti dva puta farbanja jaja i dva Uskrsa?
NATALIJA: To je za mene mala olakšavajuća okolnost, jer sam morala sve duplo da radim.
RSE: Proslavljamo Uskrs, dakle ima li razlike u obeležavanju, u običajima?
NATALIJA: Ja mislim da nema velike razlike. Moja mama je uglavnom, dok je bila živa, na isti način sve proslavljala kao što je i Perina mama to radila, tako da ja nisam primetila neku veliku razliku. Za mene je najlepši doručak i kompletno cela ta priprema.
RSE: Šta sve bude na trpezi?
NATALIJA: Bude kuvana šunka, i kod nas i kod njih, sa puno različitih sireva, šarenih jaja... ostalo mi je u sećanju, kad su deca bila jako mala, za njih su to bile lopte kojima su se gadjali i lupali. To je bio jedan običaj, od onog jutarnjeg umivanja sa crvenom jabukom i sa tim nekim karakteristikama.
PETAR: Posle jednog posta od petka do nedelje ujutru, taj doručak je stvarno nešto što i deca čekaju a i odrasli.
NATALIJA: Naravno, jedno crveno jaje je obavezno namenjeno ostavljanju cele godine. Ove godine sam ga tako i ofarbala u crvenu boju i ispisala samo "Hristos voskrse" i na taj način ću ga sačuvati celu godinu, do sledeće.
Sad malo da popričamo sa decom, koja su isto tako navikla da imaju dva Božića i dva Uskrsa. Ove godine jedan Uskrs će nedostajati s obzirom da se poklapaju:
"Pa jeste, navikli smo da dobijamo duple poklone, to je najbolja stvar, i duplo kolača. Najveća prednost je apsolutno imati dva Uskrsa i dva Božića, još kad uleti slava... nabacimo bar koju kilu više kad krene serija praznika. To je ono što apsolutno mislim da je velika prednost, i na neki način, naučeni smo toleranciji zato što imamo dve vere u kući. Mislim da je to stvarno velika prednost. Moja devojka je isto pravoslavka tako da ćemo verovatno nastaviti tradiciju mešanih brakova."
Drago HEDL, Marina FRATUCAN
Slobodna Evropa 9.4.2007.
Pomoć za bolesnog dječaka Ljubomira Čolića
Spasite život bebe Lamije Alihodžić
Pomoć za bolesnog dječaka Semira Ibrahimovića