Fildžan viška - BiH Internet mreža za promociju tolerancije i prijateljstva

Mostar grad s najviše miješanih brakova

MOSTAR - Mostar će, čini se, ponovno postati grad s najviše miješanih brakova jer nakon dugo vremena u gradu na Neretvi ponovno, i to svake godine, sve više počinju stupati u brak mladi različitih nacionalnosti. Podsjetimo, Mostar je s 33 posto bio grad s najviše miješanih brakova u bivšoj Jugoslaviji. Dugo smo pokušavali doznati koliko ih je sklopljeno poslije rata, a koliko u ovoj i prošloj godini, no u Matičnom uredu nisu nam mogli dati točne podatke jer takve statistike ne rade. Međutim, prelistavši izvješća koja nam je svakog tjedna slao Matični ured grada Mostara, utvrdili smo da se gotovo svakog mjeseca u prosjeku sklope dva do tri miješana braka. Tako mladi Mostarci Hrvati, Srbi ili Bošnjaci s mnogo ljubavi i bez imalo predrasuda ponovno stupaju u mješovite brakove. Naravno da je takvih malo, ali ih je u Mostaru svakako mnogo više nego u bilo kojem drugom gradu u našoj zemlji, a i šire.

Mostar - dar Božji ili osuda

Budući da je “miješanje” s drugim nacionalnostima nakon rata za većinu bh. građanstva tabu tema i nešto neprihvatljivo, što su potvrdila i mnoga istraživanja, mladi ljudi liberalnih pogleda na svijet, kojima to nije ništa čudno, obično ne žele razgovarati o svom opredjeljenju. U nekoliko slučajeva koje smo kontaktirali rekli su nam da ne žele o tome pričati javno, dodavši da je to samo njihova stvar i da “ljubav ne poznaje vjeru i naciju”. U prilog našim tvrdnjama ide i činjenica da je Mostar ustvari jedini pravi višeetnički grad u zemlji. Sociolog Slavo Kukić također je rekao da u Mostaru ima najviše mogućnosti za miješanjem nacija jer je sredina takva, a i narod je godinama navikao na zajednički život.
Međutim, Kukić je napomenuo da Mostar kao “grad slučaj” i kao jedina prava višeetnička jedinica u našoj zemlji također ima i najzastupljeniji strah od miješanja bilo koje vrste. Smatra da je “mostarski suživot”, kako ga nazivaju pojedini političari, samo “mehanička kovanica” koja služi nacionalistima da bi još više podijelili Mostarce i teritorijalno razgrabili Mostar. “Nema suživota, ili postoji život ili nema života. Ja vjerujem u mogućnost zajedničkog života u Mostaru. Stoljećima smo osuđeni na zajednički život u Mostaru, bez obzira kako gledali na tu osudu, ili kao na dar Božji ili kao na kaznu", naglasio je Kukić.

Fobija od miješanja

Prema istraživanju Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP), većina Srba, Hrvata i Bošnjaka želi živjeti s pripadnicima drugih nacionalnosti, no istodobno nije raspoložena za bliske obiteljske veze s onima koji nisu članovi njihove etničke skupine. Sociolog Slavo Kukić tu pojavu tumači kao fobiju od drugog i drukčijeg naroda te tvrdi da bi ovakvo stanje moglo još dugo potrajati na našim prostorima. “Ova situacija je posljedica petnaestogodišnjeg djelovanja nacionalista, čas oružjem, čas bez oružja. Jaka je zastupljenost političkog ‘filovanja’ koje utjeruje strah ljudima i čini ih fobičnim te tjera na razmišljanje”, objasnio je Kukić.

Suživot da, brak ne

To istraživanje je pokazalo da na području s bošnjačkom većinom 26,2 posto ispitanika smatra da je u potpunosti prihvatljivo da član njihove obitelji stupi u brak s osobom hrvatske nacionalnosti, odnosno 22,4 posto s osobom koja je iz reda srpskog naroda. Na istom području 54,9 posto ispitanika smatra da je brak s Hrvatom uglavnom ili u potpunosti neprihvatljiv, odnosno 61,8 posto to isto smatra za brak s osobom iz reda srpskog naroda. U Republici Srpskoj 51,9 posto ispitanika smatra da je brak s Bošnjacima neprihvatljiv, a 47,3 posto to isto misli kada je riječ o braku s Hrvatima. Čak 68,9 posto Hrvata protivi se braku s Bošnjacima, a 66,9 posto kada je riječ o braku sa Srbima.

Crkva važan čimbenik pri odluci

Crkvene zajednice zagovaraju princip da treba ostajati unutar svoje religijske zajednice i to nije vrijednost koju zagovaraju crkvene zajednice s ovih prostora nego to rade sve velike svjetske religije. “Crkveno djelovanje je konstantno prisutno, oni zagovaraju bračnu endogamiju i ostajanje unutar religijske zajednice kao i nemiješanje s drugim religijskim zajednicama, a na to ih nagoni i motivira strah od nestajanja religijske čistoće i strah za budućnost religijske zajednice”, objasnio je Kukić.

Stradali u ratu kao izdajnici

Mnogi miješani brakovi su se raspali i stradali u tijeku rata, česta su bila ubojstva i progoni u kojima su takvi brakovi nastradali, htjeli mi to priznati ili ne. Neki su morali bježati s ovih prostora da bi se spasili, ti ljudi su smatrani izdajnicima svoga naroda samo zato što su imali vezu s drugom nacionalnošću. Proživljavali su pakao.

Vanja Bjelica

Dnevni list 17.9.2006.