Fildžan viška - BiH Internet mreža za promociju tolerancije i prijateljstva

Posjeta zvorničkim mjesnim zajednicama

Primjeri suživota

Gotovo stopostotni povratak u naseljima Novo Selo, Klisa i Glumina

Zvornik – Iako Dom zdravlja iz Zvornika čini napore na poboljšanju zdravstvene zaštite u povratničkim naseljima ove opštine, građani ipak ne mogu biti zadovoljni zdravstvenim uslugama, a posebno u onim naseljima gdje nema ambulante i medicinske ekipe. Stoga su povratnicinprinuđeni da zbog najmanjeg ljekarskog pregleda moraju putovati više od dvadeset kilometara.

Stoga su delegat u Vijeću naroda RS Fadil Banjanović i podpredsjednik S.O. Zvornik Vehid Kadrić, juče posjetili naselja Novo Selo, Klisu i Gluminu.

“Cilj današnje posjete je sagledavanje uslova života i rada povratnika ovih M.Z., kao i uvid u stanje zdravstvene zaštite, obrazovanja i drugih vitalnih funkcija građana ovih naselja. Prijatno smo iznenađeni gotovo stopostotnim povratkom u ove 3 M.Z., organizovanom nastavom u svim školama, gdje nastavu zajedno pohađaju bošnjačka i srpska djeca, a njihovi predavači su različitog nacionalnog sastava”, pojasnio je Oslobođenju Fadil Banjanović.

Pored ubiranja plodova sa svojih rodnih polja, mještani Novog Sela i Glumine ovih dana uređuju trasu za asfaltiranje puta do svojih naselja. Oni apeluju na donatore i vladine organizacije da im blagovremeno obezbijede sjemena, repromaterijal i sadnice za jesenju sjetvu. Vehid Kadrić je naglasio da će SO Zvornik sve nedostatke u ovim mjesnim zajednicama uskoro otkloniti.

Prema riječima Fadila Banjanovića, za dobre rezultate održivog povratka i suživota u ove 3 M.Z. zasluge pripadaju Opštini Zvornik, Vladi RS i resornom ministarstvu Vlade FBiH. banjanović je izrazio žaljenje što je elektrodistribucija Zvornik u MZ Klisa, zbog minimalnog duga uoči ramazana tamo isključila uličnu rasvjetu. “I taj problem riješit ćemo u ponedeljak”, naglasio je on.

U MZ Klisa u nedjelju će građanima biti predat na upotrebu spotrski poligon.

S. Smajlović

Oslobođenje 9.9.2007.

Pogled na Triglav

Klagenfurt - Mladi folkloristi iz Velike Hoče članovi KUD Božidar Micić na putu su stvaranja tradicije učešća na međunarodnom dečjem festivalu folklora u Austriji jer su već treće leto za redom njegovi učesnici. ovog leta 14-og po redu, zajedno sa albanskom decom iz suvorečkog sela Budakovo, u konkurenciji sa vršnjacima iz Španije, Italije, Slovenije, Rumunije, Bugarske, Grčke, Gruzije i Austrije, uspešno su predstavili naš folklor.

Sedam nezaboravnih dana u sedištu pokrajine Koruške, Klagenfurtu i okolini, i ove godine im je uz pomoć donatora priuštila austrijska monahinja, sestra Johana.

Pored učešća na dvodnevnom festivalu i predstavama za donatore koji su omogućili ovo gostovanje, svaki trenutak boravka dece iz Velike Hoče bio je ispunjen zanimljivim sadržajima. Od sestre Johane su dobili pribor za crtanje i pisanje, pa su svakog dana beležili utiske o onom što su videli i doživeli. A toga je bilo na pretek: vožnja brodom po jezeru, poseta ZOO vrtu i igranje sa zmijama, poseta dvorcu Landskron i Areni orlova gde su im demonstrirane veštine dresiranih orlova, koncert popularnih svetskih pevaća, poseta srednjovekovnoj kovnici novca, ručak u restoranu u srednjovekovnom ambijentu.kupanje u bazenu, vožnja žičarom do zimskog SKi centra Gerlicen odakle puca pogled na Julijske Alpe i Triglav, vožnja kartingom i vozom, takmičenje u spretnosti i još mnogo zanimljivosti tako da su dečije beležnice bile pune. Predsednik Koruške ih je ugostio u Špigl dvorani.

Pored velikog duhovnog zadovoljstva zbog viđenog i doživljenog, deca su dobila vredne poklone, U fabrici satova svakom detetu je poklonjen ručni sat. O ovom događaju Jelena Spasić je u beležnici zapisala: “Za mene ovaj sat predstavlja početak rada na stvaranju zajedničkog života nas Srba i Albanaca sa Kosova”.

Svo vreme srpska i albanska deca su bila zajedno,i uprkos nepoznavanju jezika našli su načina za komunikaciju. Rođena su nova drugarstva koja su ovekovećena mnogim fotografijama. Ipak najintenzivnije druženje je bilo u kampu mladih Tehuana, gde su deca dan provela u igri sa izviđačima iz evropskih zemalja, a vrhunac je dostignut uvečer pored logorske vatre gde se uz zvuke gitare dugo pevalo i igralo.

Sestra Johana nije krila zadovoljstvo, Za nju je to bila kruna napra koje je uložila da ovo ostvari, pa je rekla: “Ovo sigurno nije zadnji put, nebi trebali da stanemo na ovome i bilo bi lepo da ovo ponovimo u Velikoj Hoči i Budakovu.

I deci je sve ovo delovalo nestvarno, i daleko od onog što ih okružuje na Kosovu: Jedino što ih je potsetilo na ružnu stranu njihovog zavičaja je to da u ovom kampu uopšte nema struje jer nije ni sprovedena kako bi njegovi stanari imali potpun osećaj života u prirodi.

S.B.

Danas i sutra august 2007.

Nagrada ˝Meša Selimović˝ pripala Miljenku Jergoviću

Jednoglasnom odlukom žirija nagrada "Meša Selimović" za najbolji roman objavljen u 2006. godini, sudeći prema aplauzu publike, zasluženo je otišla u ruke Miljenka Jergovića.

Za šestu nagradu "Meša Selimović" nominirano je ove godine šesnaest romana, a u najužu konkurenciju ušli su sljedeći: Srđan Valjarević – Komo, Josip Mlakić – Psi i klaunovi, Igor Štiks – Elijahova stolica, Andrej Nikolaidis – Sin, Miljenko Jergovič – Ruta Tannenbaum.

Predsjednik žirija Muhamed Dželilović, u ime žirija u sastavu, Renate Lachman, Maciej Falski, Semezdin Mehmedinović i Mile Stojić, prilikom proglašenja najboljeg romana rekao je:

- "Ruta Tannenbaum" je roman koji je najprije napisan hrabro jer tematski dodiruje jednu od najbolnijih i najneurotučnijih tačaka naše bliske povijesti. Pričom o djevojčici Ruti, Jergović u svom romanu duboko sondira i socijalno, i povijesni, i psihološki i antropološki ono što smo mi. Tragična sudbina njegove glavne junjakinje, djevojčice koja je već od petnaeste godine postala slavna, koja je postala Širli Templ Zagreba u trenutku nadolazećeg fašizma, Miljenku Jergoviću je bio osnova za tragičnu priču o povijesti 20. stoljeća na ovom području. Predsjednik žirija je dodao da smatra da je ovo nešto najbolje što je Miljenko do sada napisao, i da nam je s ovom knjigom pokazao kolika smo mi đubrad.

Zahvaljujući se na nagradi Miljenko Jergović je između ostalog rekao:

Hvala selektorki bh izbora jer da me nije uvrstila u svoj izbor ne bih bio ni nominovan, hvala žiriju, hvala im jer su moju knjigu pročitali na način na koji su je pročitali, to mi imponira. Sretan sam što ova nagrada nosi ime Meše Selimovića, sretan sam zbog tog pisca. Zbog toga mi puno više znači nego što bi mi inače značilo. To je ono zrnce soli koje će mi sada priču o društvenom životu moje knjige činiti začinjenom, ne bljutavom. U Tuzlu bih došao i da nisam nominovan, divim se ovom gradu i njegovom ljudima, i to je još jedan razlog zašto mi je ova nagrada tako silno važna.

Nagradu "Meša Selimović" za najbolji roman u 2006. godini, Miljenku Jergoviću uručio je načelnik Općine Tuzla, Jasmin Imamović, koji je u svom izlaganju prije proglašenja nagrade rekao da se noćas samo simbolično zatvaraju književni susreti Cum grano salis 2007, a književni susreti u Tuzli ostaju zauvijek otvoreni. Želi da Tuzla bude karika koja će ljude spajati. Smatra da oni koji donose važne odluke treba da čitaju dobre knjige jer u njima sve piše, u njima su svi odgovori.

Kao što nam i naziv književnih susreta kaže «sa zrnom soli», tako je i čitanje ta so koja nam život čini ljepšim.

U muzičkom dijelu programa nastupila je tuzlanska grupa So. Književni susreti Cum grano salis 2007. proglašenjem pobjednika su završeni i sada možemo reći da je sve prošlo u najboljem redu.

S.M.

Tuzlarije 8.9.2007.

Delegacija prijateljskog grada Novog Mesta u posjeti Bihaću

BIHAĆ - U posjeti Hamdiji Lipovači, gradonačelniku Bihać danas je boravio Alojz Muhič načelnik općine Novo Mesto. Gradonačelnici prijateljskih gradova Bihaća i Novog mesta razgovarali su produbljivanju veza, kako bi se osim razmjene kulturnih sadržaja, ovi gradovi povezali i na poslovnom planu.

Gradonačelnik Muhič je sudjelovao i u radu Konferencije o interregionalnoj suradnji na temu Povezanost sa Evropom, treća razvojna os, Slovenija, Hrvatska i BiH, koja je održana u sklopu sajma EKOBIS 2007, a ova je tematika bila i temom susreta dvojice gradonačelnika.

- Jučer smo imali sastanak oko treće razvojne ose koja ide od slovenskih granica, Celja, Novog Mesta, Karlovca pa do Bihaća i sve do Sarajeva. Slovenija i Hrvatska već na tome rade, tako da se možete pripremiti za to, jer mislim da to neće biti samo brza cesta, autoput, nego ćemo razvijati suradnju između ovih gradova. Mislim da je to cilj svih nas i radit ćemo zajedno prema Evropi, kazao je Muhič.

Gradonačelnik Lipovača ističe prednosti Bihaća koji ima prijatelje, poput Novog Mesta, od kojih može učiti iskustva dobre prakse. Lipovača je najavio da će ubuduće on i njegov slovenski kolega intenzivnije raditi i na povezivanju privrednika ova dva grada.

Delegacija iz Novog mesta za ovog je posjeta Bišćanima poklonila izložbu.

U Gradskoj galeriji postavljena je izložba Majde Pungerčar, kustosice Dolenjskog muzeja Novo Mesto, i to fotografije kupališta, mlinova i mostova rijeke Krke u periodu od 1850. godine do 1950. godine pod nazivom "V objemu krkinih voda".

Bihać.org 8.9.2007.

Udruženje Animal SOS iz Sarajeva pomaže napuštenim životinjama, posreduje u njihovom udomljavanju i bori se za donošenje Zakona kojima bi se napušteni psi i mačke zaštitili od nehumanog postupanja.

Link

Tražim izgubljenog prijatelja