POTPIŠITE PETICIJU - KANDIDATURA STAROG DIJELA SARAJEVA NA LISTU UNESCO-a

Link

HOME


Šta je Fildžan viška  Mreža  Spomenar  Arhiva  Projekti  Najljepše diskusije  Top 5  Mediji  Pregled članaka  Tražim komšiju/prijatelja  Hum. akcije  Pomoć bolesnoj djeci  Ostali projekti 

                                                                                          

 

      valterbranisarajevo design 2006. fildzanviska(at)hotmail.com

 

 

Regionalni indeks dionica privući će strane investitore

SARAJEVO/ZAGREB/ LJUBLJANA - Projekt izrade zajedničkog indeksa Zagrebačke, Ljubljanske i Beogradske burze navodno je pred završetkom, prenijeli su hrvatski mediji. Prema nekim informacijama, ta stvar je dogovorena na nedavno održanoj Godišnjoj skupštini Federacije euroazijskih burzi koja se održavala u Beogradu. Zajednički indeks radi Dow Jones prema svojoj metodologiji i standardima.

Indeks će privući ulagače
Kako bi nam potvrdili tu informaciju poslali smo upit tim burzama, ali odgovor smo dobili samo iz Ljubljanske iz koje su nam kazali da je to poslovna tajna i ne mogu otkrivati više detalja o tome. No, prema nekim informacijama, u indeks bi ulazile dionice najjačih domaćih izdavatelja sa svakog od tržišta, a indeks bi trebao biti osnovni pokazatelj za ulagače u ovaj dio Europe. Navodno, mjesto je otvoreno i ostalim burzama iz regije. Direktor Sarajevske burze Zlatan Dedić je rekao da, koliko je njemu poznato, te tri burze tek razgovaraju o svrsishodnosti kreiranja takva indeksa. No, naglasio je ako dođe do toga i Sarajevska burza bi bila zainteresirana za uključenje svojih emitenata na zajednički indeks.
“No to ne zavisi od nas, nego nositelja inicijative koji određuje koja tržišta, odnosno kompanije želi imati u zajedničkom projektu”, kazao je Dedić.

Dionice najjačih tvrtki na indeksu
Prema mišljenju stručnjaka, burze u regiji nastoje privući pozornost investitora pa poduzimaju različite aktivnosti. Jedna od njih je i kreiranje zajedničkog indeksa koji čine dionice najjačih domaćih tvrtki s različitih tržišta. To je tzv. benchmark indeks, odnosno indeks koji svojim rastom ili padom govori o karakteristikama kretanja tržišta dionica koje su uključene u indeks. Dow Jones ima metodologiju koju primjenjuje u izračunavanju indeksa, tako da to stvara povjerenje kod investitora koji zatim prate taj indeks kao podlogu za eventualno buduće investiranje.

Indeks Federacije euroazijskih burzi
Dedić smatra da je na sastanku predstavnika svih burzi bivše Jugoslavije pokrenuta inicijativa kreiranja zajedničkog indeksa tih tržišta.
“Ono što je konkretno dogovoreno zajednički je indeks Federacije euroazijskih burzi (FEAS), a u njega su uključene burze Zagreb, Beograd, Sarajevo, Makedonska, Banjolučka i Crne Gore. Index će kreirati Dow Jones na bazi sporazuma koji će biti uskoro potpisan, te će taj indeks sačinjavati i kompanije sa SASE”, naglasio je Dedić i dodao da će to biti jedan od mnogobrojnih regionalnih indeksa koji će nastojati privući investitore u regiju.

Danijela Kozina

 

Dnevni list 17.9.2007.

 

 

Promocija knjige Predraga Fincija „Tekst o tuđini“

Predrag Finci je svoju desetu knjigu, „Tekst o tuđini,“  predstavio u okviru projekta „Kulturom do zajedništva“ na ovogodišnjoj manifestaciji Židovske kulturne scene „Bejahad“ koja se održavala od 25. kolovoza do 1. rujna u opatijskom hotelu Adriatic. Knjigu je objavila nakladnička kuća Demetra iz Zagreba, a s 8 radova, koliko je i poglavlja knjige, neku vrstu likovnog komentara dao je Mersad Berber. Iako je knjiga zamišljena kao zajednički projekt jednog Židova - filozofa i jednog Muslimana - likovnog umjetnika, Predrag Finci je napomenuo da Mersada Berbera godinama poznaje, pa je do ove suradnje došlo spontano. „Rodili smo se u jednoj danas već zaboravljenoj atmosferi; u okruženju koje danas ne postoji i u kojem je takozvana multikulturalnost bila prirodna činjenica. Mi se nismo družili i surađivali kao Musliman i Jevrej, nego kao Predrag Finci i Mersad Berber; kao što su se tamo nekada ljudi družili po ljudskim, a ne po nacionalnim kvalitetama. Uostalom, postoji samo jedan jedini kriterij, kriterij čovjeka i to je ono u što ja vjerujem.“

Prema riječima autora, „Tekst o tuđini“ je intelektualna priča o egzilu i nesvjesna biografija duše. A kakva je ta priča, jasno govori činjenica da pišući na svom jeziku, Finci iznenada prelazi na engleski i ostavlja ga na engleskom „jer je, naprosto, neprevodiv,“ kaže, i jer su ti nagli prijelazi na tuđi jezik autorova sudbina i sudbina svih emigranata.

Između dva eseja (jednog umjesto prologa i drugog umjesto epiloga) je šest priča (U noći, Putnik, Uhoda, priča kroz sjećanje, O povratku) čijih se šest naslova može pročitati kao cjelovita rečenica što upućuje da se ovdje radi o jedinstvenoj cjelini u kojoj se između fikcije i stvarnih činjenica događa drama teksta.

„Služio sam se čuvenim počecima priča drugih pisaca i pisao ih kao da ih pričaju Kafka, Tolstoj itd.,“ objašnjava Finci, „pa tako jedna od najčuvenijih rečenica literature 'Jedno jutro Gregor Samsa se probudio kao golemi kukac' u mom slučaju glasi: 'Jedno jutro Gregor Samsa se probudio kao golema izbjeglica,' a onda se priča nastavlja kao da je govori Kafka koji je došao u London i vodi život egzilanta.“

Prije nego što je prepustio riječ gospodinu Saviću, Finci je rekao da je osnovni problem kojim se cijeli život bavi „hvatanje u zamku estetskog, pa je kroz ovaj intertekstualni ekperiment, kao priču o egzilu, po tko zna koji put to ponovo pokušao“. (Ja bih dodala, vrlo uspješno jer je u svoju zamku uhvatio ne samo estetsko nego i etičko, jer kao što čitam u njegovom članku „Antisemitizam u umjetnosti“ objavljenom u najnovijem broju „Novog omanuta,“ „svo je stvaralaštvo poniklo iz etičkog odnosa prema biću i svijetu: stvarati estetsko znači potvrđivati etičko.“)

Urednik i promotor knjige, Dimitrije Savić, je primijetio da bi bilo pogrešno govoriti o knjizi, a ne uzeti u obzir čovjeka i njegovu okolnost, a to su Sarajevo i estetika; estetika kao filozofijska disciplina koja želi pojavu razumjeti iz njezine biti, estetičar – filozof koji svoj susret sa zlom mora sebi objasniti iz njegove biti (pa su mu zato sugovornici u ovoj knjizi velikani prošlosti - Descartes, Krleža, Kafka,...), i Sarajevo koje dominira njegovom biografijom.

Predrag Finci (Finci from Finchley – tako se danas potpisuje, kaže, na jeziku onih kojima želi biti razumljiv i bliži) od 1993. živi i radi u Londonu kao slobodni pisac i istraživač na UCL-u.

 

Dolores Bettini

 

Ramazanska pitica iz Novog Pazara nadaleko čuvena

Tajna porodične tradicije

Novi Pazar - Tokom ovog ramazana u Novom Pazaru za ishranu su najpopularnije lepinje koje narod zove ramazanske pitice. Najpoznatiji pekar koji ih proizvodi je Besim Kolašinac koji kaže da je u pekarskom poslu nastavio porodičnu tradiciju. Ramazanska pitica košta 35 dinara, a može se jesti samo tokom ovog meseca, jer je tradicionalno vezana za dane u kojima muslimani poste. Nijedna druga muslimanska sredina na Balkanu nema ovakvu ramazansku piticu.
"Po ramazanskoj pitici Novi Pazar je poznat nadaleko. Mi ne otkrivamo tajnu njenog pečenja. Ona ima jedinstven ukus, a posuta je začinom koji se zove čeregotija", objašnjava Kolašinac koji svoje pekarsko umeće prenosi na sina Albina.
On napominje da pekari tokom ramazana moraju mnogo da rade, jer narod tada uglavnom kupuje ramazanske pitice, a skoro niko ne uzima hleb iz parne pekare. "Nije lako, nas nekoliko pekara radi i više od 15 sati dnevno da bi se zadovoljile potrebe grada, jer svi jedu ramazansku piticu. Najviše radimo tokom meseca ramazana, ali može solidno da se zaradi. Ja sam izuzetno zadovoljan ovim poslom. Čuvam očevu tradiciju i tradiciju Novog Pazara. To me posebno ispunjava", objašnjava ovaj pekar.

 

Danas/Fonet 17.9.2007.

 

 

Uskoro izgradnja Jevrejskog kulturnog centra

 

Banja Luka - Izgradnja Jevrejskog kulturnog centra trebalo bi uskoro da počne da se gradi, na parceli koju je grad dodijelio Jevrejskoj opštini Banjaluka.

"Riječ je o parceli površine 5.000 metara kvadratnih, koja se nalazi u Ulici Save Kovačevića, u naselju Borik, pored mosta Venecija", potvrdio je Zoran Levi, predsjednik Udruženja Jevreja RS.

Veći dio jevrejske imovine, koji nije devastiran u toku Drugog svjetskog rata, nacionalizovan je u periodu komunizma.

"Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog vijeka uništeno je jevrejsko groblje u banjalučkom naselju Borik, da bi kasnije na tom mjestu bila izgrađena teniska igrališta, a sada se na dijelu tog zemljišta nalazi i bazen 'Akvana'", rekao je Levi.

Oko te parcele postigli smo su, kazao je, kompromis sa današnjim gradskim vlastima, ističući da je nacionalizacija već dovoljno nesreće nanijela ovom narodu, da oni nisu htjeli tražiti vraćanje isključivo tog zemljišta i pristali su na novu zamjensku parcelu, a da ostalo čeka zakon o restituciji.  

Gradnja Jevrejskog kulturnog centra samo je početak u rješavanju problema povrata imovine Jevreja, tvrde u Jevrejskoj opštini, koja iduće godine proslavlja 60. rođendan.

Pred Drugi svjetski rat Jevrejska opština je brojala oko 1.000 Jevreja, te imala četiri sinagoge i dva groblja. Danas u gradu na Vrbasu živi manje od 100 jevreja.

Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice BiH, nada se da će se ovaj plan izgradnje jevrejskog centra ostvariti.

Kazao je da će osnovna uloga buduće sinagoge i kulturnog centra u Banjaluci biti u tome da se iz zaborava vrati sjećanje na veliku ulogu Jevrejske zajednice u stvaranju savremene Banjaluke.

"Ukoliko se planovi ostvare stvoriće se mogućnost da se bogata jevrejska kulturna tradicija pokaže svim građanima. Mislim da ima šta da se pokaže, kako kultura koju su Jevreji donijeli sa sobom u ove krajeve prije gotovo 500 godina, tako i kultura koja se ovdje stvarala u proteklih 500 godina", zaključio je Finci.

Goranka Vranić

Nezavisne novine 13.9.2007.

Statistika Fildžana viška prema rezultatima glasanja na anketi

Zamisli Srbiju          641    da 98 % ne 10 %

Sarajevo-x               326    da 73% ne 26%

Tuzlarije - Tuzla       154   da 79 % ne 21 %

moforaja - Mostar     102   da 76 % ne 25 %

Infobar - Sarajevo      83   da 83 % ne 16 %

 

Statistika Fildžana viška prema broju učitavanja

bihac.org                  69442

Zamisli Srbiju           52980

Sarajevo-x                46796

FMSDP Hrvatske       34807

Cyber mahala             34302

 

 

Udruženje Animal SOS iz Sarajeva pomaže napuštenim životinjama, posreduje u njihovom udomljavanju  i bori se za donošenje Zakona kojima bi se napušteni psi i mačke zaštitili od nehumanog postupanja.

Link

 

Tražim izgubljenog prijatelja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

POMOZITE TROJKAMA IZ ČAPLJINE

Link