

|
POTPIŠITE PETICIJU - KANDIDATURA STAROG DIJELA SARAJEVA NA LISTU UNESCO-a |
Šta je Fildžan viška Mreža Spomenar Arhiva Projekti Najljepše diskusije Top 5 Mediji Pregled članaka Tražim komšiju/prijatelja Hum. akcije Pomoć bolesnoj djeci Ostali projekti
![]()
valterbranisarajevo design 2006. fildzanviska(at)hotmail.com
U Sarajevu će u subotu 22. septembra biti održana Međunarodna sportska manifestacija “Polumaraton Sarajevo 2007.” u povodu obilježavanja Svjetskog dana bez automobila.
Organizatori su Grad
Sarajevo, grad Istočno Sarajevo, Ambasada Republike Francuske u BiH i atletski
klubovi Bosna i Slavija.
Gradonačelnici Sarajeva i Istočnog Sarajeva, Semiha Borovac i Radomir Kezunović
istaknuli su veliki značaj ove manifestacije.
"Polumaraton Sarajevo 2007. je naš prvi zajednički veliki projekt koji ima svoj
poseban značaj i simboliku. Ovu sportsku manifestaciju smatramo značajnim
segmentom i u okviru Projekta "Sarajevo zdravi grad", a njenim održavanjem
također vraćamo olimpijski duh Sarajevu", kazala je gradonačelnica Sarajeva
Semiha Borovac na današnjoj konferenciji za novinare te zahvalila francuskoj
ambasadi koja je inicirala ovaj sportski događaj.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Radomir Kezunović kazao je da ovaj događaj može
biti primjer svima da treba stvarati prostor za razgovore, dogovore i zajedničke
akcije, te izrazio nadu da će manifestacija postati tradicionalna.
Francuska ambasadorica Maryse Berniau kazala je da je zadovoljna što su oba
gradonačelnika podržali ovu manifestaciju.
"Sarajevo će se upisati u krug gradova u kojima se organiziraju maratoni",
navela je ambasadorica Berniau.
"Polumaraton Sarajevo 2007." podržala je i kineska ambasada u BiH donirajući
2.000 majica za učesnike s olimpijskim znakom Sarajeva i Pekinga.
Polumaraton će početi u subotu u 10.00 sati ispred Tržnog centra Tom u Istočnom
Sarajevu, a cilj je kod Olimpijske dvorane Zetra. Dužina trase je 21.097 m.
Sarajevo-x/FENA
Povratak u okolinu Konjica
Konjic - Među desetak povratnika srpske nacionalnosti, na Boračkom jezeru žive i Draganići, Mica i njen suprug Drago, te Dragini roditelji, sada već starci, Mirko i Nada:
„Ovdje smo već godinu i po. Fino nam je. Vratili smo se na svoje. Sve ovo što smo ovdje dobili, dobili smo od CRS-a.“
„Dobili smo frezu, pčele i pliće, a biće i još nešto.“
„Hvala Bogu, obradovala sam se, došla sam na svoje, pokajala se nisam. Fino nam je. Komšije dolaze, oni koji su i dolazili. Sa svakim se fino gledamo.“
Uz pomoć CRS-a, Draganićima je obnovljena kuća, a dobili su i određene donacije u cilju održivog povratka. Zadovoljni su, kažu. Ali bez vraćanja povratnika na radna mjesta, ne može se govoriti o održivom povratku na ovom području, smatraju Drago i njegov otac Mirko:
„Kad bi se povratnici mogli zaposliti mislim da bi se još ljudi vratilo.“
„Stalno obećavaju, ali od tog neće biti ništa.“
Draganći su do povratka na svoje imanje godinama živjeli kao izbjeglice u Višegradu. Međutim, rekoše nam da nema sreće bez svoje kuće:
„Nekad je bilo i lošije, nekad je bilo i dobro, ali na tuđem sreće nema.“
„Ovdje je puno bolje. Na svome si, radiš svoje. Tamo, što si god radio, radio si tuđe.“
Na svom imanju Draganići pokušavaju živjeti od svog rada. Stoga im podrška u ovom smislu mnogo znači:
„Ne tražimo socijalnu pomoć, već da nam se pomogne da krenemo s nekim poslom, s nekim radom.“
Slobodna Evropa
Enver Sahiti jedini je fudbalski trener na jugu Srbije s profesionalnom licencom, ali bez angažmana
![]()
Klementeu želim sve najbolje
![]()
Bujanovac
- Sport, a posebno fudbal na prostorima juga Srbije, mimo zbilje na prostorima
bivše SFRJ bio je faktor koji ljude povezuje oko jedne teme sa mnogo
različitosti. U Bujanovcu postoji fudbalski klub BSK sa dugom sportskom
tradicijom. U njemu igraju i Srbi i Albanci, zajednički deleći dobre i loše
uspomene, radosti i razočaranja koje ih sjedinjuju u ljubavi prema onome što se
odavno tretira kao najvažnija sporedna stvar na svetu.
- Dugotrajan rad i upornost stoji iza međunarodne licence
fudbalskog trenera koju sam u maju ove godine dobio u Bratislavi. Sledio sam
primer mlađih. Trudio se da budem uporan i dosledan. Da ponekad nadvisim sebe. I
uspeo sam u tome - kaže Enver Sahiti (57) koji je od profesora fizičkog
vaspitanja u gimnaziji u Preševu dogurao do fudbalskog stručnjaka, zasad jedinog
sa ovakvim iskustvom na jugu Srbije.
Ovaj Albanac, bez predrasuda i sa mnogo ambicije, osamdesetih se
godina zaputio u pečalbu, bez namere da zaboravi svoju najveću ljubav - fudbal.
Enver može da bude primer i drugima u oblasti specifičnosti koju sa sobom nosi
fudbalska igra koja je odavno prestala da bude improvizacija, a postala mnogo
više - biznis.
U
Slovačkoj u gradu Trenčinu Enver Salihi je radio kao profesor fizičkog
obrazovanja. Ambicioznost mladih Slovaka i za njega je bila velika inspiracija.
To je dodatno uticalo da učini korak više i posveti se trenerskom poslu.
- Kao fudbalski
trener radio sam u više klubova u Slovačkoj. Lepe uspomene vežu me za rad u
fudbalskim klubovima Hrubanovu, Dracu iz Dronjske Srede, Eškopedenivu iz
Bratislave, Ozetu iz Trenčina, Senecu sa kojim smo se radovali ulasku u prvu
ligu, ali i tugovali zbog ispadanja - veli Enver.
Najveći "katalog"
uspomena ovog Albanca vezuje za rad u u prvoligašu Petrežalki, klubu koji danas
nosi ime Artmedija i u ovdašnjoj fudbalskoj javnosti poznat je po utakmicama sa
beogradskim Partizanom kojeg je eliminisao iz evropskih ligaških kvalifikacija.
Krajem devedesetih godina Salihu je bio pomoćni trener i radio je s mlađim
kategorijama. Radio i učio, uživajući u poslu kome se profesionalno posvetio.
Sa značajnim
fudbalskim iskustvom i svestan činjenice da politike mogu da se menjaju ali da
je lopta okrugla i samo takva, Enver Salihu se 2003. godine vraća u Srbiju.
Dolazi u rodni kraj sa mnogo entuzijazma i nade, ali i sa stručnim fudbalskim
znanjem. Radio je u makedonskom prvoligašu Baškimiju iz Kumanova. Zbog
različitih pogleda na koncepciju igre, uslediće, uprkos solidnim rezultatima,
raskid ugovora.
- Kroz školovanje
za fudbalskog trenera profesionalca od C do A licence imao sam priliku da slušam
predavanja velikih slovačkih fudbalskih znalaca. To su Jozef Venglaš, Vadclav
Ježek, Ladislav Kačani, Jozef Adamec, Dušan Uhrin ... Sve su to fudbalski znalci
koji su uspevali da često nadmaše svoje emocije racionalnošću i velikim
zalaganjem - priča Sahiti i veruje da sa godinama dolazi veće mogućnosti da se
znanje prenese na mlađe igrače i one koji žele da budu fudbalski treneri.
- Četiri za mene
nezaboravne fudbalske sezone sam proveo u Slovačkoj kada sam kao pomoćni trener
radio u Petrežalci i asistirao slavnom Adamecu, odnosno Vojtehu Varadinu u klubu
Devin - ponosan je ovaj Albanac koji sa pažnjom prati sva fudbalska događanja ne
samo na jugu Srbije, već i u celoj zemlji i na evropskim prostorima.
Enver Sahiti
redovno odlazi na utakmice zonaša BSK. Pokušava objektivno da sagleda potencijal
ovdašnjih klubova, a o šansama reprezentacije Srbije u kvalifikacijama za
Evropsko prvenstvo iskreno kaže - kod fudbalera je prisutan nedostatak u duel
igri i dinamičnoj tehnici. To može da nam bude otežavajuća okolnost u
odlučujućim utakmicama koje treba da odigramo u okviru kvalifikacija za odlazak
na EŠ. Verujem da će Klemente uspeti da ostvari svoju koncepciju do kraja i ja
mu želim sve najbolje.
Ovaj
nesvakidašnji profesionalac svestan je činjenice da na jugu Srbije trenutno
postoji veća potreba za "igračima i trenerima" druge vrste, ali njegova
nenametljivost u prvi plan stavlja fudbalsko umeće i stručnost koji kao da
čekaju neka bolja vremena. I dok tutnji politika, obični ljudi vape za fudbalom,
a tu bi trebalo najmanje da bude važno ko je ko, već šta i koliko zna.
Fudbal ne poznaje predrasude
![]()
Stojim
na raspolaganju zainteresovanim klubovima. Ja kao Albanac davno sam zaboravio da
za uspeh nije važna nacionalna pripadnost već stvarno znanje. Ja kao Albanac
nikada nisam imao problema zato što sam Albanac, već samo zato što sam uvek
voleo da uz veliku borbenost tim koji treniram zabeleži uspeh, jer fudbal je
sport koji je odavno raščistio sa predrasudama - kaže Sahiti.
Vojkan Ristić
Danas 20.9.2007.
|
Udruženje Animal SOS iz Sarajeva pomaže napuštenim životinjama, posreduje u njihovom udomljavanju i bori se za donošenje Zakona kojima bi se napušteni psi i mačke zaštitili od nehumanog postupanja. |
|
POMOZITE TROJKAMA IZ ČAPLJINE |