POTPIŠITE PETICIJU - KANDIDATURA STAROG DIJELA SARAJEVA NA LISTU UNESCO-a

Link

HOME


Šta je Fildžan viška  Mreža  Spomenar  Arhiva  Projekti  Najljepše diskusije  Top 5  Mediji  Pregled članaka  Tražim komšiju/prijatelja  Hum. akcije  Pomoć bolesnoj djeci  Ostali projekti 

                                                                                          

 

      valterbranisarajevo design 2006. fildzanviska(at)hotmail.com

 

 

BEOGRADSKO DRAMSKO POZORIŠTE NA SARAJEVSKOM FESTIVALU MESS


Sarajevo - Na završetku. 47. internacionalnog teatarskog festivala - MESS u Sarajevu, čiji je početak, 23. oktobra, obeležen oštrom kritikom direktora Dina Mustafića na račun vlasti, večeras će BDP izvesti svoju najnoviju predstvu "Ćeif", autora Mirze Fehimovića u režiji Egona Savina, saopšteno je iz BDP. Reč je o realističkom komadu o povratnicima u Sarajevo posle rata - onima koji su se sklonili, "pobegli" i onima koji su ostali. "Ćeif" se izdvojio kao najupečatljiviji tekst na zajedničkom konkursu BDP i festivala MESS, na koji je pristiglo 110 radova. Pobednički tekst ovogodišnjeg konkursa delikatno razlaže balkansku traumu kroz nekoliko isprepletanih sudbina, čisto i pomirljivo, jer svi su na svoj - sudbinski predodređeni način - žrtve bolnog iskustva. BDP i MESS istakli su i da je njihova zajednička avantura ozbiljan korak u probijanju barijera i otvaranje granica kreativnoj energiji kroz medij (pozorište) koji ima širok spektar mogućnsti građenja multikulturnih veza. Istovremeno, to je i podsticaj priključivanju savremenom evropskom trendu razvoja i negovanja nacionalnih dramskih književnosti, uz poštovanje svih intimnih, istorijskih, verskih, nacionalnih i sudbinskih razlika. Beogradska premijera predstave "Ćeif" izvedena je 23. oktobra na Velikoj sceni BDP. U predstavi igraju Ljubomir Bandović, Dušanka Stojanović, Radmila Tomović, Nebojša Ljubišić, Sandra Bugarski, Slobodan Ćustić, Lako Nikolić, Ana Sakić i Jovana Cvetković. Premijera festivalske produkcije "Gospodična Julija", koja je bila zakazana za sinoć, otkazana je, saopštili su organizatori festivala. Direkcija MESS saopštila je da predstava "Gospodična Julija", iako tehnički završena, nije sinoć izvedena zbog "bolesti glumaca i loših vremenskih prilika koje su potrajale za vreme proba". Sinoć su izvedene predstave Zagrebačkog kazališta mladih "Viktor ili deca na vlasti", u režiji Harisa Pašovića i "Na granici, kroz ogledalo" (Italija), kao i "Cirkus istorija" Sonje Vukićević, u produkciji Bitefa i Jugoslovenskog dramskog pozorišta. JDP se na ovom festivalu predstavio i već kultnom dramom "Skakavci" Biljane Srbljanović u režiji Dejana Mijača, a na okruglom stolu, na kojem je bilo reči i o nezavidnom stanju u teatrima u regionu, učestvovali su glumci Aleksandra Janković, Svetozar Cvetković i Rade Marković. MESS je otvorila Eshilova predstava "Orestija" Dojče teatra iz Berlina. M. J.

 

Danas

 

U produkciji Redakcije na hrvatskom jeziku Radio Subotice

Posle 36 godina radio drama na ikavici

Subotica - U studiju Radio Subotice, u produkciji redakcije programa na hrvatskom jeziku, posle 36 godina od prethodne, snimljena je radio drama na bunjevačkoj ikavici, dijalektu kojim govore Hrvati u ovom delu Bačke. Drama "Č’a Bonina razgala", autora Matije Poljakovića, snimljena je sa glumcima amaterima, a u režiji Rajka Ljubića, filmskog reditelja.
Poslednji radio-dramski komad na ikavici je drama "Vašange" takođe Matije Poljakovića, snimljena 1971. godine. Hrvatska redakcija Radio Subtice je, inače, najavila čitavu seriju radio-drama na bunjevačkom govoru, što će svakako doprineti očuvanju ovog dijalekta, i pre svega kulture stvarane na njemu. V. L.

 

Danas

 

Povratak 20 porodica na Kosovo

 

Lipljan, Priština -- U pet sela opštine Lipljan, na Kosovu, posle osam godina provedenih u raseljeništvu danas se vraća 20 porodica.

Projektom Ministarstva Kosova za povratak i zajednice, u sela Magura, Mali Alaš, Konjuh, Rabovce i Mostina, izgrađeno je 25 kuća. Šest kuća namenjeno je Srbima, 14 Romima, Aškalijama i Egipćanima, a pet kuća za najugroženije albanske porodice iz tog kraja.

Povratničke porodice će dobiti i socijalnu pomoć. Projekat vredan 608.000 evra finansira Ministarstvo za zajednice i povratak, a sprovode ga Opština Lipljan i nevladina organizacija Razvijajmo se zajedno.


"Nedovoljno angažovanje opština"

Misija OEBS-a na Kosovu ocenila je da opštine na Kosovu nisu dovoljno uradile na sprovođenju strategije za povratak raseljenih. U izveštaju o sprovođenju strategije povratka OEBS je zaključio da su nedostatak fondova, pristup javnim službama i nekoordinacija činilaca zaduženih za povratak glavni faktori koji ometaju proces povratka, prenosi Radio Slobodna Evropa.

U izveštaju, sastavljenom na osnovu istraživanja sprovedenog tokom aprila i maja ove godine, ističe se da nisu sve opštine izradile stategije za povratak raseljenih, a one koje imaju takvu strategiju sprovele su je samo delimično.

Zamenik šefa misije OEBS-a Marku Lamanen naveo je da su nedostak političke volje i privrženost vlasti na svim nivoima ključni faktori koji ometaju efikasno planiranje i sprovođenje strategije.

Ministar za zajednice i povratak Branislav Grbić složio se sa ocenom OEBS-a da nije urađeno dovoljno na povratku raseljenih i to objasnio činjenicom da se na Kosovu još osećaju posledice konflikta i da je potrebno vreme za stvaranje uslova za povratak.

"Povratak je skup proces i traži znatna ulaganja. Nije lako dovesti čoveka i ostaviti ga. Ipak, treba videti smisao njegovog povratka, dozvoliti mu da se na dostojanstven način vrati i omogućiti mu i stvoriti uslove za opstanak, ne samo njegov, već i njegove porodice", kaže Grbić.

Na osnovu podataka Ministarstva za povratak i međunarodnih organizacija, od 1999. se na Kosovo vratilo oko 17.000 raseljenih.

 

B 92 30.10.2007.
 

Sasvim lična pobuna protiv zločina

Ključ - Priča o dvoje ljudi koji nastoje prevladati ratne strahote, podjele i mržnje. Priča o prijateljstvu Mehmeda Begića, kojeg su srpske snage držale u logoru Manjača 202 dana, i Janje Beč, profesorice socologije iz Novoga Sada, koja se posljednjih 12 godina bavi istraživanjem ratnih zločina i genocida.

Bivši logoraš Mehmed Begić iz Ključa i profesorica sociologije Janja Beč iz Novog Sada, nakon sedam godina prijateljstva, odlučili su da se pobratime:

«Rekla mi je:’Ja sam sa svojom mamom razgovarala, mama se slaže, razgovaraj ti sa svojom suprugom i sa mamom.’ I moji su se složili.»

Ideju o bratimljenju predložila je Janja Beč:

«Kada je meni bilo jako teško nešto u Bosni i onda je meni on tada jako jako pomogao. To je bilo neki klik, ono još jedno što je doprinelo da ja to njemu ponudim. Znači ne odjedanput, haj’ sad smo se videli - nego sedam godina proveravaalo se to prijateljstvo. I ja sam sada prvi puta bila u njegovoj kući, prvi put sam bila sa njegovom porodicom, sa njegovom decom. To je bilo izuzetno svečano, baš kao prava porodica.»

Kažu da su željeli ličnim primjerom da doprinesu uspostavljanju povjerenja između ljudi na prostorima bivše Jugoslavije. Za Mehmeda je to i jedan vid protesta protiv zločina:

«Sam čin je oblik protesta protiv zločina i genocida koji se desio u BiH i koji su uradili zločinci, po njihovim riječima, u ime srpskog naroda. Htjeli smo ličnim primjerom pokazati da ni zlo, ni ne znam što ne može ljude koji misle, koji imaju snage da se uzdignu i na muci, kao i u nekim dobrima situacijama, iznad toga i ponašaju se na način kako to traže i svete knjige i ljudsko dostojanstvo ne mogu uništiti veze među ljudima i da ne mogu uništiti ono što je dobro.»

Suosjećajući se sa Mehmedovom boli, Janja Beč dodaje:

«Mehmed Begić koji je izgubio 1992. godine oca i brata i ja koja nisam izgubila nikoga - znači da je on uspeo da to prevaziđe i da on prihvati tu moju inicijativu i da se uzdigne iznad tog kolektiviteta.»

Mehmed Begić je bio zatočen 202 dana u logoru Manjača, kod Banje Luke, a srpske vojne snage su mu ubile oca i brata. Kaže kako nije izgubio vjeru u ljude ni u najtežim trenucima:

«Dok sam ja bio u logoru, ja sam razmišljao da li svi ljudi koje sam poznavao i koji su iz srpskog naroda sada misle da mene na Manjači treba zaklati. I onda u jednom trenutku kada je Međunarodni crveni križ došao i dao svakome od nas jedan papir da može napisati neku poruku. Ja sam poslao prijatelju mom, kolegi sa fakulteta poruku. I rekao najbližem prijatelju do sebe: ’Ja ću sada napisati poruku jednom Srbinu. Ukoliko dobijem odgovor mene ništa slomiti neće. Ako ne dobijem odgovor u narednih četiri, pet mjeseci, onda vjerovatno ja više neću izdržati.’ I dobio sam poslije par mjeseci odgovor napisan ćirilicom.»

I Janju Beč je upoznao u sklopu posla, te o svojoj, sada posestrimi, Mehmed kaže:

«Mislim da je jedan veliki borac za istinu. Mi se viđamo dosta rijetko. Ona je zaslužila naše divljenje i našu ljubav, tako da profesorica Janja Beč je i počasni građanin općine Ključ.»

Nadaju se da će ovaj gest prvenstveno utjecati na njihovu djecu, te da će, iako imaju pravo na mržnju, ipak naći načina da razgovaraju o svemu što se dešavalo na prostorima bivše Jugoslavije:

«Kažu da kad nestane potpunog povjerenja među ljudima, onda će da bude sudnji dan.»

Porodica Begić je svog novog člana dobro prihvatila:

«Ja sam zato ovde što ću od sutra biti vaša tetka. Onda su dečaci, ja sam njih stalno grlila, kad sam odlazila, me zagrlili sami - nisam morala da im kažem.»

Janja Beč se u poslijednjih 12 godina bavi istraživanjem ratnih zločina i genocida, a u knjizi «Pucanje duše» objavila je potresna svjedočenja žena, Bošnjakinja iz Ključa i okoline koje su izgubile svoje najmilije u masovnim ubistvima. Bila je 2005. godine nominovana za Nobelovu nagradu za mir.

 

Slobodna Evropa

 

Na festivalu u Ukrajini

Nagrada emisiji RNS "Rusin se uvek vraća kući"

Novi Sad - Specijalnu Gran pri nagradu međunarodnog festivala TV i radio programa nacionalnih manjina "Moj rodni kraj" u Užgorodu u Ukrajini dobila je emisija "Rusin se uvek vraća kući", autora Janka Home iz Rusinske redakcije Radio Novog Sada.
Na ovom festivalu učestvovali su TV i radio novinari iz Mađarske, Slovačke, Poljske, Rumunije, Litvanije, Nemačke i Srbije sa 108 radova, a RT Vojvodine se predstavila sa osam TV i pet radio emisija na rusinskom, rumunskom, mađarskom, slovačkom, ukrajinskom i srpskom jeziku.
Nagrađene su i emisije "Vojvođanski san", novinara Pavela Gatajancua i ton majstora Jelene Zvijer, emisija RTV "Padinske kolebe" autora Ane Jašikove iz Slovačke redakcije, dok je specijalna nagrada pripala i emisiji "Tkanje damasta - to je umetnost", autora Svetlane Paroški. R. D.

 

Danas

Selo kosovskih Čerkeza na mapi Rusije

MOSKVA - Selo Mafehabl (selo budućnosti), posebno izgrađeno za etničke Adigeje ili Čerkeze izbjegle s Kosova, dobilo je službeni status administrativne jedinice Ruske Federacije. Sada može biti i službeno uneseno na mapu ruske Republike Adigeje, odnosno Rusije, prenio je Blic. Odluku o službenom statusu naselja, desetak kilometara udaljenog od Maikopa, glavnoga grada republike na jugu Rusije, donijela je vlada Rusije.

Izbjegli s Kosova

Čerkezi su s Kosova i Metohije naseljeni u povijesnu postojbinu Adigeju u jeku sukoba 1998., a u Mafehablu je federalnim sredstvima izgrađeno 27 kuća za 85 obitelji, kao i džamija i ambulanta, sa svom potrebnom infrastrukturom. Do sada izbjegli s Kosova nisu bili vlasnici stambenog prostora budući da selo nije bilo službeno registrirano.
U Adigeji, smještenoj usred pokrajine Krasnodar između rijeka Kubanj i Lab i južnih obronaka Kavkaza, kao službeni praznik 1. kolovoza obilježava se Dan povratnika, ustanovljen poslije 1998. i dolaska prve skupine od 174 etnička Čerkeza s Kosova. Adigeji su zajednički naziv za autohtono stanovništvo na sjeverozapadu Kavkaza koji se u europskim izvorima nazivaju Čerkezima. U suvremenom smislu toj skupini pripadaju Adigeji, Kabardinci i Čerkezi.

Najstariji stanovnik rođen na Kosovu

Na Kosovu su se Adigeji našli bježeći na Balkan tijekom Kavkaskog rata prije oko 150 godina, odakle su ponovno masovno iseljeni osamdesetih. Na Kosovu je preostalo 200 Čerkeza koji su živjeli u Donjim Stanovcima kraj rijeke Lab i kod Prilužja, u Donjem Trnovcu i Miloševu. Najstariji doseljenik u Adigeju imao je 100 godina, a rođen je na Kosovu. U ruskoj republici živi više od 100.000 Adigeja, dok ih u svijetu, prema procjenama, ima više od tri milijuna, od čega je većina u Turskoj. Adigeji govore vlastitim jezikom iz porodice sjevernokavkaskih jezika, a po vjeroispovijedi su muslimani suniti.

 

Dnevni list

 

Povezivanje mladih s balkanskih prostora

 

Srbijanci posjetili tunel u Butmiru

 

Sarajevo – U sklopu Inicijative mladih za hudska prava BiH (YIHR), koji su po prvi put organizovali vissiting program kako bi se vršila razmjena omladine sa balkanskih prostora, prije nekoliko dana naš grad je posjetilo petoro mladih ljudi iz Srbije, koji su htjeli da se upoznaju sa našom tradicijom, te da, prije svega, obiđu mjesta vezana za opsadu grada u proteklom ratu.

Program je kreiran da bi se mladi upoznali i povezali, te da bi se razbile sve dosadašnje predrasude. Bitna je, prilika koja se ukazala mladima da obiđu balkanske gradove koje do sada nisu imali prilike posjetiti.

“U Sarajevu nisam prvi put, ali ostali jesu. Došli smo da obiđemo sva značajnija mjesta koja su bila pod okupacijom u toku rata. prije svega, želimo da se uvežemo s mladima iz BiH kako bi razbili predrasude koje su do sada postojale. Obišli smo dosta  toga, ali ans je najviše dojmio tunel u Butmiru”, kazala nam je Ružica Dević, koordinatorica vissiting programa u Srbiji.

Prema riječima Vukašina Popovića, mladi iz Srbije imaju površno znanje  o ovdašnjoj situaciji, jer dobijaju pogrešne informacije o Sarajevu i cijeloj BiH, ali samim dolaskom uvidjeli su da je sve drugačije.

“Pokušali smo stupiti u kontakt s omladinskom informativnom agencijom BiH, pa i s Udruženjem mladih pravnika, ali, nažalost, odbili su nas. U Bih je počeo vissiting program po prvi put, te namjeravamo poslati nekoliko omladinaca početkom novembra da borave nekoliko dana u Prištini u sklopu Jazz festivala”, istakao je Dejan Filipović, zadužen za vissiting program u našoj zemlji, te dodao kako su naišli i na zatvorena vrata kod Komisije za koordinaciju pitanja mladih..

 

L. Jakupović

 

Oslobođenje 30.10.2007.

 

DA TE MOGU PISMOM ZVATI

Umro Frane Matošić

Split - Legendarni kapetan Hajduka umro je u 89. godini. Za splitski je klub odigrao 739 utakmica te postigao nenadmašnih 729 pogodaka. Bilima je pomogao da osvoje tri naslova prvaka.

Jedan od najvećih Hajdukovih igrača u povijesti rođen je u Splitu 25. studenoga 1918. godine, a nogomet je počeo igrati s deset godina u čuvenoj školi Luke Kaliterne. Debitirao je sa 16 godina protiv Slavije iz Sarajeva te postigao hat-trick u pobjedi od 14:0.

S Bilima je tri puta osvajao naslove prvaka Jugoslavije (1950., 52. i 55.) i dva puta bio najbolji strijelac lige, u prvenstvu Narodne Republike Hrvatske 1946. godine i dvije sezone kasnije.

Za reprezentaciju bivše države upisao je 16 nastupa i postigao šest golova, a 1957. godine bio je i trener A-selekcije.

Na Olimpijskim igrama u Londonu 1948. godine osvojio je srebrnu medalju. Osim bijelog dresa nosio je i onaj beogradskog BSK-a i talijanske Bologne.

Legendarni Hajdukov kapetan traku je naslijedio od brata Joze, a kod sudaca je bio autoritet kakvog Hajduk nikad nije imao.

"Šta ti on kaže, to je bilo amen. Takav je bio autoritet na terenu i izvan njega. Nije puno govorio, ali njegove riječi imale su specifičnu težinu. Eto, sve nas je manje iz te generacije, ništa mi i ne ostaje nego da se sitin naših najlipših zajedničkih dana", izjavio je Vladimir Beara Glasu Dalmacije.

Komemoracija će se održati u srijedu u 11 sati, a nešto kasnije istoga dana Frane Matošić će biti pokopan na splitskom groblju Lovrinac.

 

Net.hr 29.10.2007.

 

Umro Sinjanin osnivač Zvezde

 

Beograd - U Beogradu je u 93. godini umro Srđan Mrkušić, jedan od osnivača NK Crvena zvezda. Vratar rođen u Sinju karijeru je počeo splitskom ASK-u i Hajduku, a potom je branio za beogradski BSK.

Jedan od najboljih vratara reprezentacije Jugoslavije preminuo je u utorak u Beogradu u 93. godini života.

Srđan Mrkušić rođen je u Sinju, a karijeru je počeo u Splitu u ASK-u i Hajduku, da bi 1935. došao u Beograd, gdje je branio za tada jedan od najpopularnijih klubova - BSK.

Jedan je od osnivača nogometnog kluba Crvena zvezda nakon Drugog svjetskog rata, a predvodio je i reprezentaciju bivše države na Svjetskom prvenstvu 1950. u Brazilu.

Bio je vratar jedinstvenog stila, a radio je dugo i kao šumarski inžinjer. Do posljednjih dana života bio je aktivan u sportskim organizacijama i pomagao ih svojim savjetima.

 

Net.hr 30.10.2007.

 

 

In memoriam

 

Gustav Krklec (Udbinja kraj Karlovca, 23. lipnja 1899. - Zagreb 30. listopada 1977.), hrvatski književnik , prevoditelj s ruskog, češkog i njemačkog.

Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskom zagorju, što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu. Gimnaziju je polazio u Varaždinu, Zagrebu i na Sušaku, a u Zagrebu je studirao filozofiju. Najvažniji dio Krklecova književnoga djela čine stihovi. Njegovo antologijsko pjesništvo konciznog, neposrednog i jasnog izraza očituje vedrinu i životnu radost, ali i metafizičku tjeskobu. Pisao je i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkog, ali i sa slovenskoga i češkoga jezika. Krklec se bavio i takozvanom dnevnom kritikom. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja.

Jedno vrijeme je živio i stvarao Zemunu, a nakon sukoba s vlastima u drugom svjetskom ratu, pobjegao je u nedaleki Slankamen.

Wikipedija

 

Udruženje Animal SOS iz Sarajeva pomaže napuštenim životinjama, posreduje u njihovom udomljavanju  i bori se za donošenje Zakona kojima bi se napušteni psi i mačke zaštitili od nehumanog postupanja.

Link

 

Tražim izgubljenog prijatelja

Facebook