|
POTPIŠITE PETICIJU - KANDIDATURA STAROG DIJELA SARAJEVA NA LISTU UNESCO-a |
Šta je Fildžan viška Mreža Spomenar Arhiva Projekti Najljepše diskusije Top 5 Mediji Pregled članaka Tražim komšiju/prijatelja Hum. akcije Pomoć bolesnoj djeci Ostali projekti
valterbranisarajevo design 2006. fildzanviska(at)hotmail.com
U produkciji Redakcije na hrvatskom jeziku Radio Subotice
Posle 36 godina radio drama na ikavici
Ključ - Priča o dvoje ljudi koji nastoje prevladati ratne strahote, podjele i mržnje. Priča o prijateljstvu Mehmeda Begića, kojeg su srpske snage držale u logoru Manjača 202 dana, i Janje Beč, profesorice socologije iz Novoga Sada, koja se posljednjih 12 godina bavi istraživanjem ratnih zločina i genocida.
Bivši logoraš Mehmed Begić iz Ključa i profesorica sociologije Janja Beč iz Novog Sada, nakon sedam godina prijateljstva, odlučili su da se pobratime:
«Rekla mi je:’Ja sam sa svojom mamom razgovarala, mama se slaže, razgovaraj ti sa svojom suprugom i sa mamom.’ I moji su se složili.»
Ideju o bratimljenju predložila je Janja Beč:
«Kada je meni bilo jako teško nešto u Bosni i onda je meni on tada jako jako pomogao. To je bilo neki klik, ono još jedno što je doprinelo da ja to njemu ponudim. Znači ne odjedanput, haj’ sad smo se videli - nego sedam godina proveravaalo se to prijateljstvo. I ja sam sada prvi puta bila u njegovoj kući, prvi put sam bila sa njegovom porodicom, sa njegovom decom. To je bilo izuzetno svečano, baš kao prava porodica.»
Kažu da su željeli ličnim primjerom da doprinesu uspostavljanju povjerenja između ljudi na prostorima bivše Jugoslavije. Za Mehmeda je to i jedan vid protesta protiv zločina:
«Sam čin je oblik protesta protiv zločina i genocida koji se desio u BiH i koji su uradili zločinci, po njihovim riječima, u ime srpskog naroda. Htjeli smo ličnim primjerom pokazati da ni zlo, ni ne znam što ne može ljude koji misle, koji imaju snage da se uzdignu i na muci, kao i u nekim dobrima situacijama, iznad toga i ponašaju se na način kako to traže i svete knjige i ljudsko dostojanstvo ne mogu uništiti veze među ljudima i da ne mogu uništiti ono što je dobro.»
Suosjećajući se sa Mehmedovom boli, Janja Beč dodaje:
«Mehmed Begić koji je izgubio 1992. godine oca i brata i ja koja nisam izgubila nikoga - znači da je on uspeo da to prevaziđe i da on prihvati tu moju inicijativu i da se uzdigne iznad tog kolektiviteta.»
Mehmed Begić je bio zatočen 202 dana u logoru Manjača, kod Banje Luke, a srpske vojne snage su mu ubile oca i brata. Kaže kako nije izgubio vjeru u ljude ni u najtežim trenucima:
«Dok sam ja bio u logoru, ja sam razmišljao da li svi ljudi koje sam poznavao i koji su iz srpskog naroda sada misle da mene na Manjači treba zaklati. I onda u jednom trenutku kada je Međunarodni crveni križ došao i dao svakome od nas jedan papir da može napisati neku poruku. Ja sam poslao prijatelju mom, kolegi sa fakulteta poruku. I rekao najbližem prijatelju do sebe: ’Ja ću sada napisati poruku jednom Srbinu. Ukoliko dobijem odgovor mene ništa slomiti neće. Ako ne dobijem odgovor u narednih četiri, pet mjeseci, onda vjerovatno ja više neću izdržati.’ I dobio sam poslije par mjeseci odgovor napisan ćirilicom.»
I Janju Beč je upoznao u sklopu posla, te o svojoj, sada posestrimi, Mehmed kaže:
«Mislim da je jedan veliki borac za istinu. Mi se viđamo dosta rijetko. Ona je zaslužila naše divljenje i našu ljubav, tako da profesorica Janja Beč je i počasni građanin općine Ključ.»
Nadaju se da će ovaj gest prvenstveno utjecati na njihovu djecu, te da će, iako imaju pravo na mržnju, ipak naći načina da razgovaraju o svemu što se dešavalo na prostorima bivše Jugoslavije:
«Kažu da kad nestane potpunog povjerenja među ljudima, onda će da bude sudnji dan.»
Porodica Begić je svog novog člana dobro prihvatila:
«Ja sam zato ovde što ću od sutra biti vaša tetka. Onda su dečaci, ja sam njih stalno grlila, kad sam odlazila, me zagrlili sami - nisam morala da im kažem.»
Janja Beč se u poslijednjih 12 godina bavi istraživanjem ratnih zločina i genocida, a u knjizi «Pucanje duše» objavila je potresna svjedočenja žena, Bošnjakinja iz Ključa i okoline koje su izgubile svoje najmilije u masovnim ubistvima. Bila je 2005. godine nominovana za Nobelovu nagradu za mir.
Slobodna Evropa
Na festivalu u Ukrajini
Nagrada emisiji RNS "Rusin se uvek vraća kući"
Novi Sad - Specijalnu Gran pri nagradu međunarodnog festivala TV
i radio programa nacionalnih manjina "Moj rodni kraj" u Užgorodu u Ukrajini
dobila je emisija "Rusin se uvek vraća kući", autora Janka Home iz Rusinske
redakcije Radio Novog Sada.
Na ovom festivalu učestvovali su TV i radio novinari iz Mađarske,
Slovačke, Poljske, Rumunije, Litvanije, Nemačke i Srbije sa 108 radova, a RT
Vojvodine se predstavila sa osam TV i pet radio emisija na rusinskom, rumunskom,
mađarskom, slovačkom, ukrajinskom i srpskom jeziku.
Nagrađene su i emisije "Vojvođanski san", novinara Pavela
Gatajancua i ton majstora Jelene Zvijer, emisija RTV "Padinske kolebe" autora
Ane Jašikove iz Slovačke redakcije, dok je specijalna nagrada pripala i emisiji
"Tkanje damasta - to je umetnost", autora Svetlane Paroški.
R. D.
Danas
Selo kosovskih Čerkeza na mapi Rusije
MOSKVA
- Selo Mafehabl (selo budućnosti), posebno izgrađeno za etničke Adigeje ili
Čerkeze izbjegle s Kosova, dobilo je službeni status administrativne jedinice
Ruske Federacije. Sada može biti i službeno uneseno na mapu ruske Republike
Adigeje, odnosno Rusije, prenio je Blic. Odluku o službenom statusu naselja,
desetak kilometara udaljenog od Maikopa, glavnoga grada republike na jugu
Rusije, donijela je vlada Rusije.
Izbjegli s Kosova
Čerkezi su s Kosova i Metohije naseljeni u povijesnu postojbinu Adigeju u jeku
sukoba 1998., a u Mafehablu je federalnim sredstvima izgrađeno 27 kuća za 85
obitelji, kao i džamija i ambulanta, sa svom potrebnom infrastrukturom. Do sada
izbjegli s Kosova nisu bili vlasnici stambenog prostora budući da selo nije bilo
službeno registrirano.
U Adigeji, smještenoj usred pokrajine Krasnodar između rijeka Kubanj i Lab i
južnih obronaka Kavkaza, kao službeni praznik 1. kolovoza obilježava se Dan
povratnika, ustanovljen poslije 1998. i dolaska prve skupine od 174 etnička
Čerkeza s Kosova. Adigeji su zajednički naziv za autohtono stanovništvo na
sjeverozapadu Kavkaza koji se u europskim izvorima nazivaju Čerkezima. U
suvremenom smislu toj skupini pripadaju Adigeji, Kabardinci i Čerkezi.
Najstariji stanovnik rođen na Kosovu
Na Kosovu su se Adigeji našli bježeći na Balkan tijekom Kavkaskog rata prije oko
150 godina, odakle su ponovno masovno iseljeni osamdesetih. Na Kosovu je
preostalo 200 Čerkeza koji su živjeli u Donjim Stanovcima kraj rijeke Lab i kod
Prilužja, u Donjem Trnovcu i Miloševu. Najstariji doseljenik u Adigeju imao je
100 godina, a rođen je na Kosovu. U ruskoj republici živi više od 100.000
Adigeja, dok ih u svijetu, prema procjenama, ima više od tri milijuna, od čega
je većina u Turskoj. Adigeji govore vlastitim jezikom iz porodice
sjevernokavkaskih jezika, a po vjeroispovijedi su muslimani suniti.
Dnevni list
Povezivanje mladih s balkanskih prostora
Srbijanci posjetili tunel u Butmiru
Sarajevo – U sklopu Inicijative mladih za hudska prava BiH (YIHR), koji su po prvi put organizovali vissiting program kako bi se vršila razmjena omladine sa balkanskih prostora, prije nekoliko dana naš grad je posjetilo petoro mladih ljudi iz Srbije, koji su htjeli da se upoznaju sa našom tradicijom, te da, prije svega, obiđu mjesta vezana za opsadu grada u proteklom ratu.
Program je kreiran da bi se mladi upoznali i povezali, te da bi se razbile sve dosadašnje predrasude. Bitna je, prilika koja se ukazala mladima da obiđu balkanske gradove koje do sada nisu imali prilike posjetiti.
“U Sarajevu nisam prvi put, ali ostali jesu. Došli smo da obiđemo sva značajnija mjesta koja su bila pod okupacijom u toku rata. prije svega, želimo da se uvežemo s mladima iz BiH kako bi razbili predrasude koje su do sada postojale. Obišli smo dosta toga, ali ans je najviše dojmio tunel u Butmiru”, kazala nam je Ružica Dević, koordinatorica vissiting programa u Srbiji.
Prema riječima Vukašina Popovića, mladi iz Srbije imaju površno znanje o ovdašnjoj situaciji, jer dobijaju pogrešne informacije o Sarajevu i cijeloj BiH, ali samim dolaskom uvidjeli su da je sve drugačije.
“Pokušali smo stupiti u kontakt s omladinskom informativnom agencijom BiH, pa i s Udruženjem mladih pravnika, ali, nažalost, odbili su nas. U Bih je počeo vissiting program po prvi put, te namjeravamo poslati nekoliko omladinaca početkom novembra da borave nekoliko dana u Prištini u sklopu Jazz festivala”, istakao je Dejan Filipović, zadužen za vissiting program u našoj zemlji, te dodao kako su naišli i na zatvorena vrata kod Komisije za koordinaciju pitanja mladih..
L. Jakupović
Oslobođenje 30.10.2007.
DA TE MOGU PISMOM ZVATI
Umro Frane Matošić
Split - Legendarni kapetan Hajduka umro je u 89. godini. Za splitski je klub odigrao 739 utakmica te postigao nenadmašnih 729 pogodaka. Bilima je pomogao da osvoje tri naslova prvaka.
Jedan od najvećih Hajdukovih igrača u povijesti rođen je u Splitu 25.
studenoga 1918. godine, a nogomet je počeo igrati s deset godina u čuvenoj školi
Luke Kaliterne. Debitirao je sa 16 godina protiv Slavije iz Sarajeva te postigao
hat-trick u pobjedi od 14:0.
S Bilima je tri
puta osvajao naslove prvaka Jugoslavije (1950., 52. i 55.) i dva puta bio
najbolji strijelac lige, u prvenstvu Narodne Republike Hrvatske 1946. godine i
dvije sezone kasnije.
Za reprezentaciju bivše
države upisao je 16 nastupa i postigao šest golova, a 1957. godine bio je i
trener A-selekcije.
Na Olimpijskim igrama u
Londonu 1948. godine osvojio je srebrnu medalju. Osim bijelog dresa nosio je i
onaj beogradskog BSK-a i talijanske Bologne.
Legendarni Hajdukov kapetan traku je naslijedio od brata Joze, a kod sudaca je
bio autoritet kakvog Hajduk nikad nije imao.
"Šta ti on kaže, to je bilo amen. Takav je bio autoritet na terenu i izvan
njega. Nije puno govorio, ali njegove riječi imale su specifičnu težinu. Eto,
sve nas je manje iz te generacije, ništa mi i ne ostaje nego da se sitin naših
najlipših zajedničkih dana", izjavio je Vladimir Beara
Glasu Dalmacije.
Komemoracija će se održati u srijedu u 11 sati, a nešto kasnije istoga dana
Frane Matošić će biti pokopan na splitskom groblju Lovrinac.
Net.hr 29.10.2007.
Umro Sinjanin osnivač Zvezde
Beograd - U Beogradu je u 93. godini umro Srđan Mrkušić, jedan od osnivača NK Crvena zvezda. Vratar rođen u Sinju karijeru je počeo splitskom ASK-u i Hajduku, a potom je branio za beogradski BSK.
Jedan od najboljih vratara reprezentacije
Jugoslavije preminuo je u utorak u Beogradu u 93. godini života.
Srđan Mrkušić rođen
je u Sinju, a karijeru je počeo u Splitu u ASK-u i Hajduku, da bi 1935. došao u
Beograd, gdje je branio za tada jedan od najpopularnijih klubova - BSK.
Jedan je od osnivača
nogometnog kluba Crvena zvezda nakon Drugog svjetskog rata, a predvodio je i
reprezentaciju bivše države na Svjetskom prvenstvu 1950. u Brazilu.
Bio je vratar
jedinstvenog stila, a radio je dugo i kao šumarski inžinjer. Do posljednjih dana
života bio je aktivan u sportskim organizacijama i pomagao ih svojim savjetima.
Net.hr 30.10.2007.
In memoriam
Gustav Krklec (Udbinja kraj Karlovca, 23. lipnja 1899. - Zagreb 30. listopada 1977.), hrvatski književnik , prevoditelj s ruskog, češkog i njemačkog.
Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskom zagorju, što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu. Gimnaziju je polazio u Varaždinu, Zagrebu i na Sušaku, a u Zagrebu je studirao filozofiju. Najvažniji dio Krklecova književnoga djela čine stihovi. Njegovo antologijsko pjesništvo konciznog, neposrednog i jasnog izraza očituje vedrinu i životnu radost, ali i metafizičku tjeskobu. Pisao je i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkog, ali i sa slovenskoga i češkoga jezika. Krklec se bavio i takozvanom dnevnom kritikom. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja.
Jedno vrijeme je živio i stvarao Zemunu, a nakon sukoba s vlastima u drugom svjetskom ratu, pobjegao je u nedaleki Slankamen.
Wikipedija
|
Udruženje Animal SOS iz Sarajeva pomaže napuštenim životinjama, posreduje u njihovom udomljavanju i bori se za donošenje Zakona kojima bi se napušteni psi i mačke zaštitili od nehumanog postupanja. |