Susreti otvorili državne granice

BRČKO - Dvadeset i četvrti susreti kazališta BiH, koji od ove godine nose i etiketu regionalnih, počeli su u Brčkom. Prva prikazana predstava bila je “Siroti mali hrčki”. Zoran Bulajić, ravnatelj Nikšićkog pozorišta, kazao je da se radi o mobilnoj i lako prenosivoj predstavi koja pripada žanru komedije i koja obrađuje hiperprodukciju birokracije koja je odlika svih reformskih društava. Redatelj Goran Bulajić rekao je da se ovaj tekst Gordana Mihića u raznim vidovima igra već tridesetak godina, da je ostvario univerzalne komediografske poruke i značenja te da su i sami gabariti Nikšićkog kazališta doprinijeli da se ova predstava nađe na repertoaru.
Dr. Muhamed Dželilović, član Selektorske komisije, primijetio je da se ovakvim projektima uspostavljaju nove kulturne, intimne i bliske veze i kako je i ova predstava iskorak u tom smislu i novo zadovoljstvo za brčansku kazališnu publiku, još jednom naznačivši “da nam komedija svima treba jer kroz smijeh svi doživljavamo novo duhovno pročišćenje”.
Dr. Srđan Vukadinović, član Selektorske komisije festivala, kazao je da se predstava “Siroti mali hrčki” uklapa u ovogodišnji moto festivala. Iako osobno smatra da i ovogodišnji susreti nemaju moto, nego se radi o jednoj ideji da likovi budu kao okosnica teatarske priče - regionalizacija i kozmopolitizam Susreta. Vukadinović je primijetio kako je prošle godine, u odnosu na okruženje, u BiH osjetan pad kazališne produkcije i da će regionalizacija Festivala u Brčkom sigurno polučiti željene učinke.
Susreti, iako su službeno otvoreni u četvrtak navečer, traju u Brčkom, istina u izvan natjecateljskom dijelu od 11. studenoga, kada su nastupili članovi vinkovačkoga gradskoga kazališta “Joza Ivakić” s predstavom “Iz Kabula s ljubavlju”. Sinoć je u Brčkom igrana predstava SART-a iz Sarajeva “Katarina Kosača” autora Ibrahima Kajana i redatelja Gradimira Gojera.

Dnevni list 17.11.2007.

Međunarodni dan tolerancije obeležen u Srbiji uličnim akcijama i skupom verskih lidera

Prekrečeni grafiti s porukama mržnje

Novi Sad, Beograd, Čačak - Aktivisti stranke G17 plus i nevladinih organizacija prekrečili su juče u centru Novog Sada nekoliko nacističkih i rasističkih grafita. U akciji povodom Međunarodnog dana tolerancije, prekrečeni su simboli nacističke Nemačke, kukasti krstovi, kao i simboli organizacija Kju-kluks-klan i Krv i čast. Aktivisti Omladinske mreže G17 plus juče su u Beogradu prekrečili i grafit "napolje sa Romima" koji se nalazio na zgradi Jugopetrola u Novom Beogradu.
Dan tolerancije obeležen je i u Čačku, susretom visokih predstavnika Ministarstva vera i četiri crkve. U poseti su bili savetnik ministra vera Milan Radulović, beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar, rabin Jevrejske zajednice Isak Asijel, generalni sekretar riaseta Islamske zajednice Eldin Ašćerić i protojerej Srpske pravoslavne crkve Radisav Milinković. Njih je primio gradonačelnik Velimir Stanojević, nakon čega su posetili spomen-kosturnicu na čačanskom groblju. Na tom spomeniku iz 1934. nalaze se simboli pravoslavne, katoličke, islamske i jevrejske religije, zbog čega je on, prema rečima verskih predstavnika, jedinstven i redak. Predstavnici crkava založili su se da ova okupljanja postanu tradicionalna.

R. D.

Beta/Danas 17/18.11.2007.

BiH dobila nagradu za najbolji štand u Londonu

LONDON- Organizatori Svjetske turističke burze koja se održava od 12. do 15. studenoga u Londonu dodijelili su BiH nagradu za najbolji štand na ovom prestižnom svjetskom sajmu. Na sajmu je prisutno više od 5500 tvrtki iz više od 200 država, a nagrade za najbolji štand dodijeljene su u šest kategorija. BiH je dobila nagradu za najbolji štand u kategoriji Best Feature Stand Award. “Drago nam je da je BiH ovako uspješno označila svoj prvi nastup na WTM-u”, rekao je Craig Moyes, direktor WTM-a, prilikom uručenja nagrade. Nagradu je u ime turističkog udruženja preuzeo gospodin Vaso Bosiljčić. Turističko udruženje u BiH i predstavnici deset bh. turističkih agencija, uz podršku USAID-ova Projekta za podizanje konkurentnosti preko razvoja klastera, ove godine prvi su put predstavili bh. turističku ponudu na londonskom sajmu. Fokus prvog predstavljanja turističke ponude BiH na WTM-u su programi obilaska kulturno-povijesnih lokacija, promocija kratkih odmora u Sarajevu i Mostaru te bogata ponuda avanturističkog turizma. Ova prilika iskorištena je i za posebnu promociju Svjetskog prvenstva u raftingu koje se održava u BiH 2009. Tijekom prvog dana sajma na štandu BiH upriličena je i posebna prezentacija bh. vina i vinske ceste, uz podršku vinarije Hercegovina produkt iz Čitluka. Već od ove godine odredišta Bosne i Hercegovine bit će uključena u ponude britanskih agencija.

Dnevni list 16.11.2007.

Mladi Vukovarci: Naš život u gradu heroju

Razaran tisućama projektila, Vukovar je u jesen '91. odolijevao napadima neprijatelja sve do 18. studenoga, kada je slomljen otpor branitelja i grad pao u ruke okupatora. Više od 3000 poginulih i ubijenih, više od 50 masovnih grobnica i još oko 500 imena na popisu nestalih - samo je dio tragedije Vukovara u Domovinskom ratu.

Vukovar, nakon 16 godina, dok se sjeća stradanja i žrtava, izgubio je vizure srušenog grada. Obnova stambenog fonda je pri završetku, gospodarstvo se budi i nezaposlenost smanjuje, no 30-ak posto Vukovaraca još se nije vratilo.

- Vidljivi su veliki pomaci u gospodarstvu, političkim prilikama i međuljudskim odnosima. Svaka sljedeća godina je bolja. Za svaki korak naprijed treba strpljenja i uvjerena sam da je napravljena dobra podloga za bolju budućnost - kaže gradonačelnica Zdenka Buljan, dodajući da su budućnost Vukovara djeca i mladi. U tom smjeru za 10 godina Grad je stipendirao 140 mladih, a u 75 kardovskih stanova uselili su se nužni mladi i obrazovani stručnjaci, među kojima su i oni koji su u Vukovar došli iz drugih dijelova. O svojoj viziji i perspektivama Vukovara progovaraju mladi...

SINIŠA MITROVIĆ VEĆ JE OSAM GODINA NA NEVLADINOJ SCENI VUKOVARA: Mlade postaviti u politiku i na rukovodeća mjesta

- Mladi ljudi mogu izvući Vukovar iz letargije u koju je zapao. Iako je grad pun sposobnih i inteligentnih mladih ljudi, nigdje ih nema na rukovodećim mjestima niti u politici. To treba promijeniti za bolje sutra.

Svoju će viziju “vukovarskoga sutra” u tri rečenice opisati nevladin aktivist Siniša Mitrović, koji je prije četiri godine u rubriku nacionalnost počeo upisivati “neopredijeljen”, iako su mu roditelji srpske nacionalnosti. I sam stradalnik posljednjeg rata, jer mu je obitelj napustivši stan u Osijeku doslovce ostala “beskućnička”, nerado govori o svojim egzistencijalnim problemima.

- Život u Vukovaru pomalo gledam i kroz ono što se meni događalo, ali i kako je napredovala udruga u kojoj sam najviše vremena proveo. Stvari se jesu pomaknule s mrtve točke, odnosi među ljudima su bolji, no standard je ono što zabrinjava. I danas postoje žene koje rade za 1300 kuna, a statistika baš i ne pokazuje pravu sliku stanja nezaposlenosti u gradu - upozorava 28-godišnji Siniša.

Posljednjih je osam godina proveo u raznim nevladinim organizacijama, ponajviše Mirovnoj grupi mladih Dunav za koju tvrdi da je Vukovaru kroz projekte donijela najmanje dva milijuna kuna, stoga sebi daje za pravo komentirati aktualnu situaciju. Na posljednjim je lokalnim izborima bio i član Nezavisne liste mladih, no do vijećničke klupe nije uspio doći.

- Rad u nevladinim organizacijama nije business, nego nešto što je društveno korisno. Na posljednja sam dva projekta, izobrazbu za ECDL računalne diplome i instaliranje interneta u vukovarske kafiće, najponosniji jer su veoma korisni za Vukovarce - ističe Siniša.

Uskoro sa svojim “mirovnjacima” pokreće i projekt upoznavanja djece i njihovih roditelja s prednostima zajedničkih škola, za što će potporu tražiti u “gradskoj kući”. Prema njemu, Vukovar može naprijed samo kao grad više nacija i kultura, ali i poštovanja različitosti.

RENATA PULITIKA RODNI GRAD NA JADRANU ZAMIJENILA VUKOVAROM: Došla sam iz Dubrovnika i ovdje našla dom

- Šetnje Stradunom Dubrovkinja Renata Pulitika zamijenila je šetnjama uz Dunav, a ljubavna veza s vukovarskim vatrogascem Denisom Kovačićem nagnala ju je da se iz rodnoga grada preseli u Vukovar.

Renata odnedavno ima i indeks vukovarskog Veleučilišta Lavoslav Ružička, na kojem studira 600 mladih ljudi, i tvrdi da se nijednog trena nije pokajala što je napustila ljepote jadranskoga grada.

- Shvatila sam da Denis i ja imamo mnogo veće izglede za uspjeh u Vukovaru nego u Dubrovniku. Zajedno smo radili na moru i vrlo brzo počeli zajedno živjeti, no mjesečna renta za stan u Dubrovniku je 6000 kuna. Ne smijete zaboraviti da u srpnju i kolovozu nemate gdje ni prespavati, a kamoli naći stan, jer je svaki ležaj namijenjen turistima - napominje 25-godišnja Renata.

Odluka o preseljenju učinila se razumnom pa je Denis uskoro od ugostitelja, završivši potrebnu školu, postao vatrogasac, jer je u tom pozivu vidio svoju priliku za posao, ali i ispunjenje dječačkog sna. Prije dva i pol mjeseca, upravo na dan kornatske tragedije, dobio je posao u vukovarskoj vatrogasnoj postrojbi. - Potražit ću i ja neki posao, a u međuvremenu ću učiti. Upravni studij zato sam i upisala izvanredno kako bih mogla paralelno učiti i raditi. Još nismo vjenčani, no dugo već živimo zajedno i taj će nam čin, prema svemu sudeći, doći kao formalnost - dodala je Renata.

Mladi par pronašao je i krov nad glavom pa su time riješili veliko životno pitanje. Denisov otac, naime, kao hrvatski branitelj i zatočenik koncentracijskog logora dobio je priliku zajedno sa svojom obitelji živjeti u braniteljskoj zgradi u Borovu naselju. Nakon otkupa stan je prepustio sinu i njegovoj djevojci.

NAJMLAĐI VUKOVARSKI PODUZETNIK ANTONIJO VRDOLJAK (22) VEĆ DVIJE GODINE USPJEŠNO VODI KAFIĆ: U lokalu pod vukovarskim svodovima nema mjesta ‘narodnjacima’

Od tri srednjoškolske svjedodžbe koje posjeduje, Vukovarac Antonijo Vrdoljak izabrao je ugostiteljsku. Uz pomoć oca otvorio je kafić u strogom centru grada i nastavio obiteljsku tradiciju.

U njegovu se lokalu, simboličnog naziva “The Best”, već od ranog jutra okuplja veliki broj mladih, ponajviše srednjoškolaca, nakon njih dolaze stariji sugrađani na uobičajenu jutarnju kavicu, a u večernjim je satima, osobito u dane vikenda, tamo vrlo teško pronaći mjesto i za stajanje.

- Bio sam svjestan da je s ljudima najteže raditi. Sve mi je bilo novo, ali i veliki izazov. Rizik je postojao jer su u Vukovaru male plaće, ljudi nemaju novca pa je svaki posao pod upitnikom. Ipak, dobro je krenulo, roditelji su mi puno pomogli i danas sam vrlo zadovoljan - počeo je priču najmlađi vukovarski poduzetnik. Antonijo Vrdoljak tvrdi kako u “The Bestu” nema mjesta “narodnjacima”, jer prema njegovu mišljenju, “u Vukovaru i ne bi trebali slušati takvu glazbu”, što su prepoznali i sami gosti. Ponekad u lokal dođu i mladi srpske nacionalnosti i on smatra da je to posve normalno. - Za posao je potrebna snalažljivost, no bilo bi mi mnogo teže da sam otvorio neku trgovinu, iako imam svjedodžbu trgovca. Otac mi je dao zahtjevnu ‘igračku’, ali i mnogo povjerenja, pa mi je želja ostati u Vukovaru i raditi ovaj posao - zaključio je Antonijo.

MIRELA POLE JEDNA JE OD 179 MLADIH STRUČNIH LJUDI NA VUKOVARSKOJ BURZI RADA: Dosad me odbilo 15 poslodavaca, ali ne gubim nadu

- Mladoj vukovarskoj ekonomistici Mireli Pole ostale su još dvije želje “na čekanju” - dobiti posao i kadrovski stan u kojem će sa svojim suprugom Tomislavom proširiti obitelj.

Punih je godinu dana prošlo otkad je 22-godišnja Vukovarka stekla diplomu na Višoj ekonomskoj školi u Osijeku i od tada dobila najmanje 15 odbijenica za posao. No Mirela se ne predaje. Svakodnevno posjećuje internetske stranice s informacijama o potražnji radne snage i vukovarsku “burzu rada”, a nije joj teško ni “suočiti se” s poslodavcima koji imaju nerazumljive zahtjeve. - Prvo pitaju imam li radnog iskustva, onda jesam li udana i imam li djece, a kad više ne znaju što bi, kažu da traže fakultetski obrazovane i da viša škola nije dovoljna. Nisam slutila da ću tako teško doći do posla. Sve češće razmišljamo o djeci, a ako budem morala stjecati fakultetsku diplomu, ni to neće biti teško - kaže Mirela. Ona je na Zavodu za zapošljavanje, gdje posao trenutačno čeka 2885 Vukovaraca, jedna od 179 mladih osoba sa završenom višom školom ili fakultetom.

- Moj Tomislav također ima diplomu više škole i zaposlen je u Lovasu pa od jedne plaće još i možemo živjeti. Ipak, za malo bolji život potrebna je još jedna plaća, i ja bih voljela pridonijeti našoj kući - napominje Mirela. Dodaje i da želi ostati živjeti u Vukovaru, za koji se borio i njezin otac, no ako bi je ponuđeni posao odvukao od grada, spremna je razmisliti i o preseljenju.

IGOR GAVRIĆ, SIN POGINULOG BRANITELJA, S DIPLOMOM SE VRATIO U RODNI GRAD: Vratio sam se jer vjerujem u budućnost Vukovara

- Vjerujem da će se u Vukovaru, nakon svih stradanja i nedaća posljednjih 16 godina, moći živjeti normalnim životom i zato sam se i vratio u svoj grad. Odluka o povratku “pala” je bez razmišljanja - kaže Igor Gavrić, 27-godišnji Vukovarac s Mitnice čiji je otac ‘91. pogubljen na Ovčari.

U Vukovar se 2004. godine vratio sam jer njegova je obitelj, majka i brat, ipak odlučila ostati živjeti u Zagrebu. Na vlak je sjeo čim mu se ukazala prilika za zaposlenje, a smještaj je, jer im kuća nije obnovljena, našao kod bake i djeda. S diplomom Fakulteta prometnih znanosti posao je dobio u državnoj službi.

- Svim silama sam se želio vratiti i živjeti u gradu za koji je poginuo i moj otac - dodaje Igor, koji je s nekolicinom prijatelja u Vukovaru osnovao Udrugu djece poginulih i nestalih branitelja iz Domovinskog rata koja je dosad okupila 150 mladih koji su ‘91. ostali bez jednog ili oba roditelja.

Igor misli kako za Vukovar nije bilo dovoljno obnoviti kuće i naseliti ljude, što drži i razlogom zašto se mnogi njegovi prijatelji do danas nisu vratili iz progonstva. Igor spominje i kako sjenu na sve dobro što se događa bacaju sporadični incidenti etničkog predznaka koji ga uvijek emotivno pogađaju.

Sanja Butigan i Mladen Obrenović

Jutarnji list

Srpski biznismen sponzor Cibone

Zagreb/Beograd - Kompanija New Technology, hrvatska članica ComTrade Group, jedne od najvećih i najuspešnijih regionalnih ICT kompanija, čiji je vlasnik beogradski biznismen Veselin Jevrosimović potpisala je sponzorski ugovor sa najtrofejnijim hrvatskim košarkaškim klubom Cibona.

Kompanija New Technology potpisivanjem 400 hiljada kuna, odnosno oko 50 hiljada eura, vrednog ugovora postala je novo sponzorsko ime koje će pratiti košarkaški klub Cibonu u sezoni 2007/08. Dobili smo dobru ponudu od Cibone, ona je dobar brend, a mi ulažemo u jake brendove na lokalnim tržištima, pa sam svojim ljudima u Zagrebu dao zeleno svetlo za jednogodišnji ugovor, objasnio je Veselin Jevrosimović, vlasnik ComTrade Group, koga zovu srpskim Bilom Gejtsom. I Petar Pintar, generalni direktor Nju tehnolodzi kaže za naš program da im je Jevrosimović dao odrešene ruke u proboju na hrvatsko tržište:"Jedan od logičnih poteza, kako cela grupacija u principu i deluje, u skoro svakoj državi sponzoriše neki od sportova. Logično je da i mi u Hrvatskoj sponzorišemo neki sportski klub. Cibona nam je najzanimljivija upravo iz razloga što većinom pokriva prostor koji i mi sami pokrivamo."

Potpisivanjem sponzorskog ugovora s najtrofejnijim hrvatskim košarkaškim klubom, kompanija New Technology podvukla je regionalnu orijentaciju ComTrade Grupe u čijem je sastavu, saopšteno je nakon potpisivanja ugovora:"Ugovor smo potpisali ove nedelje i nije bilo nikakvih negativnih reakcija. Cibonine utakmice se prenose u skoro svim državama u kojima ComTrade posluje kao grupacija tako da je tu i ekonomski razlog i naša društvena osveštenost koja dolazi do izražaja."

Portparol Cibone nije bio dostupan za komentar. A kroz ovo sponzorstvo ComTrade Grupa će promovisati svoje brandove “Crypton” LCD televizorima, multimedijskim playerima i GPS navigacijskim uređajima kao i “ComTrade Computers”.

Primetno je ipak, da nije uobičajeno da firme čiji su vlasnici srpski biznismeni sponzorišu hrvatske sportske klubove. Direktor i glavni urednik hrvatske informativno – sportske agencije Total sport Dubravko Sušec kaže za naš radio da ako se razmišlja po analogiji da je biznismen iz Srbije Filip Cepter, čija je firma, koja posluje i u Hrvatskoj, bila sponzor mnogim hrvatskim sportskim savezima, onda ova vest možda ne bi trebalo toliko ni da čudi: "Ono što bih mogao reći o tome iz prve je da to ne bi trebalo tako dramatizovati jer to u principu i jeste put kojim će se ići dalje – mislim da će to postati stvarnost kroz neko vreme. Pitanje je samo da li bi trebalo sve to pustiti da još malo miruje, da tavori još neku godinu. Međutim, treba biti tih, pionir koji će prvi početi s tim."

Za režisera Gorčina Stojanovića, inače autora sportske kolumne u jednom beogradskom dnevniku, ova vest pripada logici kapitala koja je, kako mu se čini, konačno počela da radi u tim reprezentativnim stvarima:"Sada sam čuo tu vest i ona mi se naravno dopada zato što uspostavlja neku vrstu normalnosti kojoj se, nadam se, teži. Bilo je patriotskih povika na to što srpski kapital do sada nije prolazio mnogo u Hrvatskoj. Pre će biti problema, u predizbornim uslovima, u Hrvatskoj sa tumačenjem toga nego u Srbiji – da se ovi nacionalni dušebrižnici malo odmore i shvate da logika kapitala jeste logika kapitala i da niko ne mrzi nikoga."

Com Trade ulaže i u atletičare beogradske Crvene zvezde, rukometaše Budućnosti iz Podgorice i u Sarajevu u neke lokalne klubove a samog Jevrosimovića za sport veže bavljenje atletikom u mladosti (skok uvis) i rad u upravi KK Crvena zvezda (bio je potpredsednik).

Ljudmila Cvetković

Slobodna Evropa 17.11.2007.

Srpski jezik u slovenačkim školama

Ljubljana -- Slovenačko ministarstvo prosvete priprema program za učenje srpskog jezika u slovenačkim školama.

Državna sekretarka Ministarstva za dijasporu Srbije, Neda Maletić je, u petak, posle razgovora u slovenačkom ministarstvu za školstvo i sport, održala konferendiju za novinare u Ambasadi Srbije, u Ljubljani, na kojoj je izjavila da je tema njenih razgovora sa slovenačkim kolegama bila program i razvoj programa za učenje srpskog jezika, kao izbornog predmeta, u slovenačkim školama, od iduće školske godine.

Neda Maletić je rekla da već neko vreme, u Sloveniji, postoji inicijativa da se srpski jezik uvede, kao strani jezik, u slovenačke škole i da je već sačinjen program, koji je stigao do stručnog saveta, koji čine srpski i slovenački stručnjaci.

Slovenačka strana je, prilikom jučerašnje posete, zamolila srpsku stranu da pomogne u tehničkim pripremama udzbenika za srpski jezik, a razgovarali su i o potrebnoj edukaciji kadrova, koji bi poučavali srpski jezik. Prema rečima Maletićeve, u Sloveniji je već oko 500 kadrova sposobnih da dobiju, za to, potrebne kvalifikacije.

Srpski jezik bi se učio u 7, 8. i 9. razredu osnovne škole, kao izborni predmet, a slovenačka strana smatra da bi se tako srpski jezik stavio u rang drugih svetskih jezika, koji se mogu učiti u slovenačkim školama.

Na ovaj način bi učenje srpskog jezika bilo namenjeno i dostupno većem broju dece, a ne samo manjem broju dece, kao maternji jezik njihove etničke zajednice.

Već februara iduće godine se očekuje propagandni materijal, koji bi propagirao uvođenje srpskog jezika, a prema rečima slovenačke strane, slovenački ministar školstva, Milan Zver je insistirao da se obavi promocija srpskog jezika i da mu se da poseban tretman u slovenačkim školama.

B 92 17.11.2007.

Udruženje Animal SOS iz Sarajeva pomaže napuštenim životinjama, posreduje u njihovom udomljavanju i bori se za donošenje Zakona kojima bi se napušteni psi i mačke zaštitili od nehumanog postupanja.

Link

Tražim izgubljenog prijatelja

Facebook