|
POTPIŠITE PETICIJU - KANDIDATURA STAROG DIJELA SARAJEVA NA LISTU UNESCO-a |
Šta je Fildžan viška Mreža Spomenar Arhiva Projekti Najljepše diskusije Top 5 Mediji Pregled članaka Tražim komšiju/prijatelja Hum. akcije Pomoć bolesnoj djeci Ostali projekti
valterbranisarajevo design 2006. fildzanviska(at)hotmail.com
Humanost Tuzlaka na djelu
Danas uručeni paketi
pomoći za porodicu Ivković
Tuzla - Forumaši sa Tuzlarija, a i drugi Tuzlaci, koji počesto organizuju posjete Podrinju i pomažu onima kojima je pomoć neophodna, novu akciju organizovali su u samoj Tuzli. Posjetili su danas Čakloviće i porodicu Ivković o kojoj smo ovih dana pisali. Dobro je da se piše i o njima, i o svima koje je zadesila nevolja, da se pomogne koliko se može.
Bogoljub i Bojana, žive u jako lošim uslovima sa ocem Čedomirom. Dobro će im doći i odjeća i hrana, ali ono što je u ovo hladno vrijeme najnužnije jeste da se pomogne da se pokrije kuća koju za njih gradi Crkvena zajednica, kažu da im nedostaje još 6000 KM.
Sada žive u trošnoj kućici, sa betonskim podom. Propuh, vlaga i loša ishrana utiču na njihovo zdravlje.
Forumaš, pokretač i realizator mnogih humanitarnih akcija, ne želi da mu se spominje ime, a zaista je zaslužio da o njemu napišemo poseban članak, inicirao je i skupljanje hrane, garderobe i školskog pribora za Ivkoviće, pobrinuo se da u paketima bude ono što im je zaista potrebno.
Dječaku je kupljen i dres Bosne i Hercegovine i fudbalska lopta, čemu se najviše obradovao. Dijete k´o dijete, voli da se igra.
Kragujevac - Za učešće u proizvodnji Zastave 10 zainteresovano više od 80 domaćih firmi, ali i dosta nekadašnjih snabdevača, dvadesetak firmi iz Hrvatske, BiH i Makedonije. Još uvek se ne otkriva koji proizvođači auto delova su najbliži potpisivanju ugovora.
Iako među domaćim i proizvođačima auto delova iz regiona vlada veliko interesovanje za učešće u proizvodnji novog kragujevačkog automobila, nekoliko hiljada delova i sklopova koji se ugrađuju u Zastavu 10 još uvek stižu iz Italije jer novi snabdevači moraju da zadovolje rigorozne Fijatove standarde, po čijoj se licenci proizvodi novi Zastavin model. Dragan Bebović, tehnički direktor kompanije 'Zastava auto' kaže da je za učešće u proizvodnji Zastave 10 zainteresovano više od 80 domaćih i 20 firmi iz Hrvatske, BiH i Makedonije među kojima je dosta nekadašnjih Zastavinih snabdevača:
"Tu se nalazi velikih broj naših bivših dobavljača, ali se nalazi i jedan dobar broj malih i novih firmi koje su zainteresovane za učešće u procesu lokalizacije. Osim potencijalnih lokalnih dobavljača interesovanje je izrazilo i 20-ak firmi iz regiona, sa područja Republike Srpske, Hrvatske i Makedonije."
Tri hrvatska preduzeća, INA, Lipik Glass i Munja, bi uskoro trebala da potpišu ugovore kojima bi bilo određeno koje njihove komponente će se ugrađivati u Zastavu 10. Drago Zebec, vlasnik firme iz Varaždina koja je nekada proizvodila kočnice za Zastavina vozila, rekao je za RSE, a prilikom nedavne posete kragujevačkoj fabrici, da je njegova firma 1999. godine nabavila najsavremeniju opremu za prozvodnju kočnica, ali da ona zbog rata nikada nije uključena u proizvodnju. Njegova firma je sada sa Zastavom takođe u fazi pregovora o obnavljanju nekadašnje saradnje:
"Strojevi koji su nabavljeni '92. godine za potrebe Zastavinog vozila Jugo Florida bi apsolutno mogli doći u obzir za montažu kočnica na Fiat Punto - pregovori su sada u tijeku i videćemo pozicije. Ako nam one budu odgovarale, ako pašu na toj liniji, onda ima šansi da i mi u Varaždinu nešto radimo, da napravimo zajedničku saradnju."
U kragujevačkoj fabrici još uvek ne otkrivaju koji proizvođači auto delova su najbliži potpisivanju ugovora, ali prema nezvaničnim informacijama pored navedenih hrvatskih firmi nadomak tog cilja nalaze se srpski proizvođači guma Tigar iz Pirota, Trajal iz Leskovca kao i Poliester iz Priboja. Svoju šansu za ponovno uspostavljanje kooperacijskih odnosa sa kragujevačkom fabrikom uvidele su i brojne firme iz BiH i Makedonije koje su i pre raspada Jugoslavije uspešno sarađivale sa Zastavom. Vlado Čingoski, predsednik Gradskog saveta Ohrida ističe da su makedonske fabrike veoma zainteresovane za obnovu nekadašnje kooperacije u proizvodnji automobila:
"U Ohridu je postojala Zastavina fabrika, međutim zbog ekonomske situacije, i u Srbiji i u Makedoniji, to ne može da bude na većem stupnju. Mi radimo na tome i nadamo se da ćemo opet uspostaviti one veze koje smo imali davno."
U kragujevačkoj fabrici ističu da će kvalitet i cene biti jedini kriterijumi za izbor kooperanata i da će isti kriterijumi odlučivati ko će i koliko auto delova isporučivati za Zastavu 10."
Branko Vučković
Slobodna Evropa 1.12.2007.
DANI SRPSKE KULTURE U ZAGREBU
Zagreb - Predstavom "Delirijum tremens" Beogradskog dramskog pozorišta, čiji je autor i reditelj Goran Marković, 3. decembra će u Satiričkom kazalištu "Kerempuh" u Zagrebu početi Dani srpske kulture, u organizaciji Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta". Pred zagrebačkom publikom u predstavi "Delirijum tremens" nastupiće Predrag Ejdus, Vesna Čipčić, Anita Mančić, Dragan Petrović, Marko Živić, Milan Čučilović i Rade Marković. Dan kasnije u BP klubu biće održano književno veče u društvu Svetislava Basare, prošlogodišnjeg dobitnika Ninove nagrade za roman "Uspon i pad Parkinsonove bolesti". Za 5. decembar u Ilirskoj dvorani najavljen je koncert braće Teofilović, koji izvode staru srpsku i balkansku muziku, dok će u prostorijama SKD "Prosvjeta" 6. decembra biti predstavljena pesnička zbirka Veselina Gatala "Vrijeme mesinganih perli", ovogodišnjeg dobitnika nagrade "Aleksa Šantić" za poeziju. Film "Sedam i po" Miroslava Momčilovića o "sedam smrtnih grehova" stanovnika Novog Beograda biće prikazan 9. decembra u Tuškancu, kao i politički dokumentarni film, koji je najavljen kao iznenađenje. Poslednjeg dana manifestacije, 27. decembra, u Galeriji "Forum" biće otvorena izložba Stojana Aralice iz fundusa Gackog pučkog otvorenog učilišta Otočac, a publika će moći da je obiđe do 11. januara. Aralica je učio slikarstvo u Minhenu i Pragu, a prvu samostalnu izložbu imao je 1919. u Zagrebu.
Danas/SEECULT.org
Borba za novog čovjeka nije bila uzaludna
Tuzla - Veoma sam uzbuđen kada se sjetim vremena u kojem smo maštali o novom čovjeku i nadali se da ćemo zajedno izgraditi novu sredinu, ljepšu budućnost. Međutim, kako se vidi, malo smo omanuli.
Ovim riječima se istaknuti dirigent i doktor filozofije Oskar Danon preksinoć, na svečanoj akademiji u čast stote godine od rođenja slikara Ismeta Mujezinovića, obratio prisutnima u Bosanskom kulturnom centru Tuzla. U 94. godini života, Danon je još uvijek zdravog duha i misli, ali sporih kretnji. Smatra da zajednička borba osnivača Collegium Artisticuma nije bila uzaludna.
Borba za novog čovjeka
“Naša mladost prošla je u teškim vremenima, pa se nije ostvarilo sve što smo željeli. Iako se sada možda tako ne čini, naša borba za novog čovjeka nije bila uzaludna. Baš kao Ismet, mnogi od nas ostali su vjerni svojim uzorima. Kada su se ljudi 1938. godine po svaku cijenu htjeli prikazati ljevičarima, pa su se zbog toga ‘brecali’ na Krležu, Mujezinović je i tada ostao vjeran Krleži, govoreći da je to ono što u umjetnosti vrijedi. Vjeran sebi ostao je do posljednjeg daha“, prisjetio se Danon tridesetak godina tokom kojih je drugovao s Ismetom, poručujući još kako ljude treba cijeniti po sposobnosti, a ne po podobnosti.
Prije no što su salom punom svih, osim predstavnika lokalne vlasti, odjeknuli tonovi Vivaldija, Bacha i Corellija u izvedbi Sarajevske filharmonije, predsjednik Organizacionog odbora Izvršnog komiteta evropskog kulturnog foruma iz Brisela Ibrahim Spahić, javnosti je poručio:
Bez prisustva političara
“Nekoliko prisutnih predstavnika državnog Parlamenta, dokaz su da se može i drugačije. Ovo je dio suvremene priče o kulturnoj baštini naše zemlje. Ismet je bio renesansni umjetnik u vremenu koje nikako nije bilo renesansno, a njegov autoportret je portret svih nas. Da nema tih djela, danas ni muzika ne mogla da se čuje.“
Da će se Tuzla truditi dosljedno čuvati lik i djelo jednog od najvećih joj sinova, obećao je i gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović. Sažimajući Mujezinovićevu biografiju, on je kazao da je izraz ovog angažiranog umjetnika ponovo aktuelan, te da se njegove slutnje danas čine proročanskim.
Svečana akademija, bila je početak manifestacije koju je kao glavni pokrovitelj organizirao kabinet gradonačelnika Tuzle. U nastavku, večeras, u Međunarodnoj galeriji portreta, biće otvorena izložba “Ismet i njegovi đaci“. Program se nastavlja i u ponedjeljak, u Međunarodnom ateljeu “Ismet Mujezinović“, otvaranjem izložbe “Lik Ismeta Mujezinovića u djelima likovnih umjetnika“.
Amila ČITAKOVIĆ
Oslobođenje 3. 12.2007.
In Memoriam
Marija Jurić Zagorka
Marija Jurić Zagorka rođena je 1. siječnja 1873. u selu Negovec kraj Vrbovca, a umrla je 30. studenoga 1957. u Zagrebu.
U životu autorice Gričke vještice, Gordane i drugih popularnih djela Marije Jurić Zagorke, prve hrvatske novinarke i književnice, mnogo je toga dvojbeno. Čak i datum rođenja. Ipak, najčešće se spominje 1. siječnja 1873.
Rodila se u selu Negovec kraj Vrbovca u imućnoj obitelji upravitelja velikog imanja baruna Raucha. Iako dobrog imovnog stanja, obitelj u kojoj je bilo četvero djece, živjela je, kako to sama Zagorka svjedoči, prilično nesretno. Pučku je školu, u kojoj se isticala inteligencijom i nadarenošću, polazila u Varaždinu i Zagrebu. Nakon šest godina školovanja u zagrebačkom Samostanu milosrdnica, Zagorka odlazi iz Zagreba. Konačno će se vratiti tek nakon sedam godina, da bi tu doživjela duboku starost i umrla 30. studenoga 1957.
Novinarska karijera Marije Jurić Zagorke počinje s anonimnim tekstom Jedan časak u zagrebačkom Obzoru, nakon čega je na preporuku biskupa Josipa Jurja Strossmayera, postala članica uredništva toga cijenjenog i utjecajnog lista. Od predstavnika tiskare Zagorka je pak čula vrlo nepovoljnu reakciju: Novinarsko je zvanje isključivo muško, a Vi baš ni po čemu nemate sposobnosti za to. Tko hoće pisati u Obzoru mora biti netko.
Zagorka se cijeloga života žestoko borila da dokaže kako ona jest netko. Izvještavala je o političkim zbivanjima, iz Parlamenta, bila dopisnica iz Budimpešte i Beča. Aktivno je sudjelovala u političkim borbama, bila glasna i oštra protivnica mađarizacije i germanizacije. Za vrijeme utamničenja dvojice urednika Obzora 1896. sama je uređivala list pokazavši zadivljujuću energiju i inteligenciju. Potaknula je i uređivala prvi list u Hrvatskoj namijenjen isključivo ženama, i tako nazvan - Ženski list od 1925. do 1938., zatim Hrvaticu. Unatoč tome stalno je bila izložena podsmijehu i poniženju.
Kod čitateljstva, pak, Zagorka je bila veoma popularna. Možda baš zbog toga nisu joj bile sklone neke tadašnje književne veličine, primjerice Đalski, koji je njezina književna ostvarenja nazivao šundliteraturom za kravarice. A zamjerke je nalazio i njezinu novinarskom radu. Svoje romane, u kojima je pokazala iznimnu vještinu fabuliranja, koji su je učinili prvim hrvatskim autorom literature za mnoštvo, počela je pisati, baš kao i novinarske tekstove, na poticaj biskupa Strossmayera. On se, naime, žalio što hrvatski čitatelj odrasta na njemačkom jeziku, a Zagorka je to shvatila kao poziv. Ispreplićući intrigantne, uglavnom ljubavne zaplete, i nacionalne teme ostvarila je niz feljtonskih romana koji su objavljivani uglavnom kao podlistak Obzora. Čitatelji su željno iščekivali svaki nastavak Gričke vještice, Plamenih inkvizitora, Gordane, Jadranke, Kćeri Lotršćaka, Kneginje iz Petrinjske ulice i drugih Zagorkinih opsežnih romana u kojima je stvorila veliku galeriju romanesknih likova. Možda su bili tako omiljeni upravo zbog trajne čežnje za srećom ili zbog divovske borbe protiv zla.
Čitatelje je manje brinula patetična melodramatičnost dijaloga, naivnost arhetipskih struktura ponašanja ili stilska jednostavnost Zagorkinih romana. Oni su ih jednostavno voljeli kao i komedije te satiričke tekstove poput Jalnuševčana ili povijesnih drama. Kritika je nije cijenila, a čak ni sama Zagorka nije baš pohvalno mislila o svojoj literaturi. Tek u novije vrijeme može se govoriti o primjerenijoj pozornosti koja se daje njezinu djelu. Možda je svijest o Zagorkinoj vrijednosti ponajbolje izrazio književnik Pavao Pavličić koji u Pismima slavnim ženama kaže: Vi ste uranili u svemu, i možda bi tek ovo bilo pravo vrijeme za Vas.
HRT
|
Udruženje Animal SOS iz Sarajeva pomaže napuštenim životinjama, posreduje u njihovom udomljavanju i bori se za donošenje Zakona kojima bi se napušteni psi i mačke zaštitili od nehumanog postupanja. |