POTPIŠITE PETICIJU - KANDIDATURA STAROG DIJELA SARAJEVA NA LISTU UNESCO-a Link

HOME

---

Šta je Fildžan viška  Mreža  Spomenar  Arhiva  Projekti  Najljepše diskusije  Top 5  Mediji  Pregled članaka  Tražim komšiju/prijatelja  Hum. akcije  Pomoć bolesnoj djeci  Ostali projekti 

                                                                                          

 

      valterbranisarajevo design 2006. fildzanviska(at)hotmail.com

 

 

Paljenjem prve svijeće počeo židovski blagdan Hanuka

Sarajevo - Paljenjem prve svijeće počeo je židovski blagdan Hanuka. Traje 8 dana i podsjeća na događaj kada je pri ponovnome posvećenju jeruzalemskog hrama u svijećanjaku 8 dana gorjelo ulje dostatno samo za jedan dan. Zbog toga čuda svjetlosti Hanuka se naziva i Blagdan svjetlosti. Obilježava se tako da se svake od 8 blagdanskih večeri pali nova svijeća na hanukiji. Svijeće se pale nakon dolaska noći i redaju na svijećnjak s desna na lijevo, poput pisanja hebrejskog pisma, a pale s lijeva udesno. Zapaljene hanukije stavljaju se u prozore, kako bi se širilo čudo svjetlosti i potvrđuju židovski identitet obitelji. Uz ovaj blagdan je vezano i slavljenje osobite uloge žene u životu obitelji i zajednice.

FTV 4.12.2007.

 

TUZLANSKE ZORNICE - Četverotjedna priprava za Božić

TUZLA - Predblagdansko vrijeme za mnoge znači samo razmišljanje o kupovini, što boljoj trpezi i mnoštvu nepotrebnih stvari. Ipak, ima i onih kojima je priprava za Božić mnogo više od kupovanja. Naime, u Tuzli je na prvu zornicu hodočastio velik broj vjernika. Neopisiva je ljepota doživljaja jutarnjih zornica. Zornice su započele svečanom procesijom od samostana do crkve, kada su vjernici s upaljenim svijećama hodočastili i molili. Kako je naglasio fra Zdravko Anđić, gvardijan tuzlanski, zornice znače da smo spremni budni hoditi i pripraviti dolazak Malog Isusa u svojim srcima. Zornice su oduvijek značile neku posebnu draž i ljubav, oduvijek su bile istinska priprava vjernika katolika na Spasiteljev dolazak. Advent zapravo znači jedan novi početak, poziv na obraćenje.

Slobodan čovjek pravi je čovjek
“Obraćenje traži da malo razmislimo o našim odnosima, našim vezama, jesmo li stvarno slobodni i potpuni ljudi jer je samo slobodan čovjek pravi čovjek, a neslobodan čovjek je rob”, kazao je fra Zdravko. Ipak, zornice nisu samo znak obraćenja, nego bi svatko trebao dati jednu dimenziju ovom predblagdanskom vremenu da svi u božićnoj noći osjetimo draž naših dobrih djela u vrijeme došašća. Ako se došašće želi ispravno proslaviti, tada se posebna pažnja treba posvećivati ljudskim odnosima. “Trebamo iznad svega ojačati svijest da smo braća i sestre unatoč svim razlikama i da nas upravo bratstvo sve treba vezati, naučiti se da više vidimo onog dobro, a ne samo zlo i zle ljude. Trebamo obratiti više pažnje na marljivost, rad, socijalnu brigu za ugrožene, te društvene brige ljudi koji se mnogo žrtvuju, a drugi ne vide njihov rad i, još gore, kritiziraju ih”, poručio je Anđić.

Velik odziv mladih
“Znamo za ratove i mnoge nepravde u svijetu. Sve zlo u svijetu nam govori samo jedno, a to je da trebamo gledati prema Betlehemu i novom životu. Betlehem nam pokazuje da trebamo gledati na pomirenje i praštanje jedni drugima, a prvenstveno s Bogom”, kazao je Anđić. Posebnost zornicama u Tuzli dali su mladi koji su se odazvali u velikom broju. Frama svako jutro nakon zornica okuplja mlade na doručku, a tako se, uz razgovore, stvaraju i nova prijateljstva.

Maja Nikolić

Dnevni list 4.12.2007.

 

U znak sjećanja na Franca Prešerna

 

SARAJEVO - U prostorijama Slovenskog kulturnog društva Cankar jučer je održan Dan otvorenih vrata. On se tradicionalno organizira svake godine u znak sjećanja na dan rođenja velikog slovenskog pjesnika Franca Prešerna. Za posjetitelje i članove društva priređena je radionica idrijske čipke iz Slovenije, koja je podrijetlom iz Italije i Njemačke.
“U Idriji već duže žene vezu tu čipku. Na taj način su zarađivale za kućni proračun preko zadruga. I danas postoje škole idrijske čipke”, istaknula je predsjednica SKD-a Cankar Dina Maksumić. Dan otvorenih vrata SKD Cankar priređuje tradicionalno već četrnaest godina za redom.
“Uz dan rođenja najvećeg slovenskog pjesnika Franca Prešerna priređujemo Dan otvorenih vrata. Na njemu govorimo o dostignućima društva, o svemu što smo uradili u prošloj godini te o planovima za iduću godinu”, kazala je predsjednica tog društva Dina Maksumić. Za članove društva planiran je tečaj izrade idrijske čipke kako bi se upoznali s jednim od najstarijih slovenskih ručnih radova. Za izradu jedne male čipke potrebno je puno vremena. Na Danu otvorenih vrata u prostorijama SKD-a Cankar vezilja Majda Šekli uživo je radila idrijsku čipku.

 

Dnevni list 5.12.2007.

Potraga za spasiteljima Jevreja

Sarajevo – Pomagati i skrivati Jevreje u 1943. godini kada je Njemačka bila najljuća zbog gubitaka koje je zajedno sa saveznicima naizala na brojnim frontovima, bilo je izuzetno opasno.

A činiti to u kući preko puta Gestapovog radio prislušnog centra, ravno je samoubilačkom hrabrom činu.

 

Komšijski odnos

Ali, upravo to je učinio Sarajlija Andrija Latal, željeznički činovnik, koji je u svojoj kući, u sarajevskoj Kalemovoj ulici, uz samo gnijezdo gestapovaca, skrio tri komšinice Jevrejke – Lizu mešulan, te Leonoru i Rahelu Elijas.

“Otac je bio svjestan da bi gestapovci, ako bi otkrili da pomaže Jevrejima, odveli cijelu porodicu u koncentracione logore. Ali, zahvaljujući tom velikom čovjeku, spašena su tri ljudska života.”

Ovo je dio ispovjesti koju je vremešna Ljerka Latal, kćerka hrabrog Sarajlije Andrije Latala, podijelila juče sa gostima, okupljenim u Muzeju Jevreja, pvodom svečanog otvorenja projekta “Pravednici jevrejskog naroda u BiH”.

U pravednike jevrejskog naroda u našoj zemlji spadaju svi oni koji su pomagali Jevrejima tokom II svjetskog rata, te ih spašavali.

Danas ih na bh. spisku ima 42. Jedan od njih je i Ljerkin otac, Andrija Latal.

“Otac je spasio Jevreje jer je volio ljude. On tada nije znao da će Kneset osnovati Zid pravednika u Jad Vašemu, i da će njegovo ime biti tamo uklesano. Kao čovjek, znao je da čovjeku treba uvijek pomoći. Nadam se da će i dalje biti takvih ljudi koji će činiti dobra djela, da bi čovječanstvo bilo mirnije i da bi nam ova mladost imala svoju budućnost”, kazala je vidno potresena Ljerka Latal.

Zahvaljujući hrabrim ljudima poput Latala, tokom II svjetskog rata u našoj je zemlji spašeno 25 posto Jevreja.

Neispričane priče

Ali, prema mišljenju rukovdioca ovog projekta, publiciste Elija Taubera, spisak od 42 imena, koliko ih trenutno ima na bh. listi, prilično je mali. Zato je upućen javni poziv svim ljudima koji znaju za neku od priča o spašavanju Jevreja, da se obrate Muzeju Sarajeva ili Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, koji su nositelji ovog projekta.

Na taj će način biti spašene brojne, još neispričane priče o komšijama koji su pomagali jedni drugima i koje će svjedočiti o zajedništvu, karakterističnom za našu zemlju.

N. Čano

Oslobođenje 5.12.2007.

 

 

Duh osamdesetih

 

Kultne knjige i stripovi

Beograd  - Mladi ljudi bivše Jugoslavije koji su početkom osamdesetih postali poklonici novotalasnog pogleda na svet rado su čitali ezoteričnu i fantastičnu literaturu. Knjižara u beogradskoj Cetinjskoj ulici bila je prepuna baš takve literature. Bestseleri su bili „Demijan“, „Stepski Vuk“ i „Igra staklenih perli“ Hermana Hesea, „Ostrvo“ Oldousa Hakslija, „Životinjska farma“ i „1984“ Džordža Orvela, „Istorija kineske filozofije“ Fun Ju Lana, „Izabrani spisi“ Lao Cea...
Preko knjiga antropologa Karlosa Kastanede mnogi su počeli da otkrivaju nepresušne riznice magijskog realizma Južne Amerike. Omiljeni pisci mlade generacije postali su Horhe Luis Borhes s knjigom „Maštarije“, Gabrijel Garsija Markes sa „Sto godina samoće“ i Hulio Kortasar sa „Školicama“ i „Tajnim oružjem“. Osim Latinoamerikanaca, veoma popularan žanr među mladima tog vremena bila je i naučna fantastika. Zoran Živković je bio urednik fantastične edicije u kojoj su izlazile kultne SF knjige za novotalasne junake. Bile su to knjige „Leva ruka tame“ Ursule Legvin, „Više nego ljudski“ Teodora Sterdžena i kasnije „Peščana planeta“ Frenka Herberta.
Osim knjiga, knjižara u Cetinjskoj imala je brojnu kolekciju časopisa, fanzina i stripova. Nekoliko strip serijala koji su se tada pojavili, kao što su „Korto Malteze“ Huga Prata, „Džeremaja“ Hermana, „Crni Inkal“ Jodorovskog i Mebijusa, kao i Mebijusov raniji strip „Poručnik Bluberi“, bili su ključni za formiranje stila tadašnje mlade generacije.
Pomenute knjige i stripovi uticale su na brojne novotalasne pesme Štulića, Mladenovića, Rundeka, Šapera, Bregovića, Gojkovića...

Vladimir Đurić Đura

Blic 4.12.2007.

 

Zijini susreti

Ispisivanje novih ideoloških stranica

 

Fojnica - Teško da igdje ima zemlje gdje se spomenici nasilno uklanjaju (svaki put kada se ideologija promijeni) kako je sa našom – doduše i obli­žnjim – zemljom slučaj.

Nije toliki ni problem ako se uklanja spomenike dizane u čast neke zločeste ideologije, jer svaka novodošla, valjda, to mora uraditi i postavljati vlastite spomenike u slavu nikad dočekanoga dobra. Premda spomenike ne bi trebalo dirati ako su iole u okvirima kulturološke i art snošljivosti.

Spomenički stradalnici

Jer, nije uredu što si svatko uzima za pravo odlučivati što jeste a što nije podobno za stajanje na postamentima po trgovima i parkovima, a naročiti je belaj kada se na ovako malom prostoru stisne toliko ideologija koje se ne podnose međusobno, pa sve tri s jednakom žestokom ljutinom uzimaju tokmake u ruke i mrve cijele povijesti kojima su i sami pripadali. A nikada nisu shvatili da je baš spomenik, makar podizan i promašenim ili istrošenim ideologijama i njihovim ljudskim izdancima, zapravo ujedno najbolje objašnjenje upokojene ideologije. Zato pametni narodi ne uklanjaju ni najgluplje spomenike, jer će baš oni novome vremenu najbolje ispričati zablude vlastitoga vremena.

Najteže je podnijeti uklanjanje poprsja umjetnika, pisaca, slikara, humanista uopće, makar i oni sami donekle bili upleteni u nešto što se zove bivša stvar. Jer oni nisu mogli živjeti i stvarati u nekom drugom vremenu doli tom svom.

Jedan od izrazitih spomeničkih stradalnika u našoj zemlji svakako je fojnički pjesnik Zija Dizdarević, ubijen u Jasenovcu 1942. godine, ne stignuvši napisati pripovjedaka više negoli je napunio godina. No, unatoč tomu, politička opcija za koju se očito zalagao i Zija, ipak je pobijedila u tom ratu, njegovi najbliži srodnici sudjelovali su u toj vlasti cijelih pol stoljeća, ali kako ništa nije vječno, pozicije se vratiše opet u ambijent iz godina koje bosanskohercegovački pripovjedač Zija nije imao sreće preživjeti.

Treća sreća

Onda su mu ljudi podignuli poprsje u najljepšem parku Fojnice. I stajao je tu brončani Zija sve do 1993. godine, do usred novoga krvavoga rata, kada će pjesnik biti ubijen po drugi put. Neznanac ili skupina njih, neznalica ili vojska njih, uklonili su brončani lik iz starih priča, te se dali u krvavo ispisivanje novih ideoloških stranica. Kao da ih je mrtvi pisac ometao u tome!

Onda, prije nekoliko godina fojnički ljudi - kako se nikakva službena istraga nije uspjela dočepati originalnoga poprsja i onih koji su ga maknuli – odlučili vratiti pjesnika u park. Stijepo Gavrić, akademski kipar iz Sarajeva, pobijedio je na tada raspisanom natječaju i napravio gipsanu varijantu, a mjesni livničar Jozo Kutleša, koji je prema gipsanom odljevku trebalo da napravi brončano Zijino poprsje, naglo oboli te ode na onaj svijet! Gipsanoga odljevka nigdje od tada! A onaj postament još tužno strši u parku i čeka Zijino poprsje. Novi će se natječaj raspisati u proljeće. Bit će to “treća sreća” za pisca koji sreću ni živ ni mrtav nije uspio upoznati.

Dragan Marijanović

Oslobođenje 30.11.2007.

 

Dani filma Mostar 2007, prvi put od 30. novembra do 3. decembra

Dobar temelj za buduće susrete

Mostar - Prvo izdanje Dana filma Mostar 2007, koje je startovalo u petak i okončalo se sinoć, po mnogo čemu će ući u savremenu istoriju ovog grada. Jer, u godinama kada se prikazivači, distributeri i ljudi iz sveta filma uopšte bore da povrate publiku u bioskope, nulto izdanje Festivala u Mostaru uspelo je i više od toga - da vrati bioskop u grad, čiji su građani više od deceniju lišeni mraka bioskopske dvorane.
"Krivci" za nastanak Festivala u Mostaru su dvojica tamošnjih glumaca, Slaven Knezović i Miro Barnjak, ujedno i glavni protagonisti filma "Živi i mrtvi", ovogodišnjeg pulskog laureata, čijom je projekcijom Festival započeo u petak uveče. "Ideja o Festivalu stara je nekoliko godina, a tek ove stekli su se uslovi za njegovu realizaciju", kaže Miro Barnjak. "Sve je zapravo počelo kada je nekolicina dobrih poznanika odlučila da radi film "Živi i mrtvi" prema scenariju Josipa Mlakića. Smatrali smo da je nonsens da jedan film koji se tiče upravo ovih krajeva nema gde da se prikazuje. Osnovna ideja bila je da napravimo bioskop, kako bismo film prikazivali publici. Vremenom to je izraslo u Festival, na kojem sada predstoje godine rada i razvoja".

S obzirom na odsustvo prave bioskopske sale, sve projekcije održavane su u nekoliko improvizovanih prostora. Najbliža bioskopu bila je sala "Kosača" u Kulturnom centru Mostara, koja je sada opremljena solidnom tehnikom za emitovanje filmova. Na samom otvaranju, uoči početka projekcije filma, čelnici grada obećali su da će se truditi da do nekog od narednih izdanja Festivala, opreme i u potpunosti stave u funkciju jednu bioskopsku dvoranu u gradu.
"Ovogodišnji Festival je ujedno i temelj za buduće godine, kada će Festival dobiti jasan i profilisan koncept. Nadam da se neće sve okončati samo političkim govorima, već da će se do iduće godine aktivno raditi na tome i da će Festival dobiti i medijski jasniju formu i publicitet. Ovo što smo započeli ubuduće mora da se proširi", ističe Slaven Knezović.
Prema njihovoj zamisli Festival bi trebalo da bude sličan filmskom festivalu glumačkih susreta u Nišu, samo što će imati regionalni karakter. S obzirom na to da su obojica osnivača Festivala glumci po vokaciji, odlučeno je da od narednog izdanja ovaj festival bude posvećen upravo glumcima. Miro Barnjak rekao je da će pored standardnih glumačkih nagrada, poput onih za najbolje glavne i epizodne muške i ženke uloge, biće dodeljivane i neke nagrade koje se ne dodeljuju na drugim festivalima, kao što je nagrada za najboljeg statistu na primer.
Sem filma "Živi i mrtvi" Kristijana Milića, prikazana su i ostvarenja "Od groba do groba" Jana Cvitkoviča, "Nebo iznad krajolika" Nenada Đurića, "Teško je biti fin" Srđana Vuletića, "Ono sve što znaš o meni" Boba Jelčića i Nataše Rajković, "Duh iz močvare" Branka Ištvančića, nekoliko dokumentarnih i kratkih igranih ostvarenja, kao i švajcarski film "Romeo i Julija iz grada" i britanski "All Together" i "Englishman". Srbiju su predstavljali "Hadersfild" Ivana Živkovića i "Princ od papira" Marka Kostića, koje je publika dobro prihvatila.
Poseban akcenat Festivala bio je upravo na dečijem filmu i na studentskim radovima, tako da su se u tom programu "Duh iz močvare" i "Princ od papira" vrlo dobro uparili. "Veliki broj dece prvi put je ušao u bioskope. Deca u Mostaru nemaju priliku vide film u bioskopima. Naša najveća želja bila je da omogućimo i novim naraštajima da se obrazuju gledajući filmove, ali i da se publika ispočetka navikne na mrak bioskopske dvorane", kaže Knezović.
S druge strane, bilo je neophodno da se istakne značaj mladih ljudi i novih ideja, te je s tim u vezi prikazano nekoliko studentskih radova nastalih na akademijama dramskih umetnosti u Sarajevu i Mostaru. "Od iduće godine bismo uključili i studente režije drugih akademija iz regiona, jer smatramo da je neophodno da se okupljaju i da razmenjuju iskustva, što može da doprinese pozitivnoj saradnji i da im na taj način pomognemo u započinjanju karijera", kaže Knezović.

Dragan Jovićević

Danas

 

Sarajevo-x forumaši i Udruženje DOBRO organizuju akciju:
 

Paketići za SVE

Ko: Udruženje DOBRO, Sarajevo-X forumaši i svi ljudi dobre volje

Šta: Akcija Paketići za sve

Zašto: Nažalost realnost je takva da mnoga djeca u BiH neće osjetiti radost Bajrama/Božića/Nove godine na onaj dječiji način: primanjem paketića, jer se njihovi roditelji bore da im osiguraju ono osnovno za život, a svaki slatkiš ili igračka su već luksuz. Mi želimo što većem broju te djece izmamiti osmijeh na lice i uljepšati im barem jedan dan.

Kome: Svako od nas zna neku porodicu čija djeca neće dobiti paketić za predstojeće praznike. Mi smo napravili početnu listu tih porodica koje planiramo posjetiti i uručiti im paketiće. Planiramo proširiti tu listu svakom novom informacijom o djetetu kojem možemo uljepšati svakodnevnicu.

Kako: Skupljanjem s jedne strane slatkiša, igračaka, odjeće, i svih drugih doprinosa ''u naturi'', a s druge strane skupljanjem novca od kojeg ćemo kupiti potrebne stvari za paketiće (opet slatkiše, igračke, knjige, slikovnice, školski pribor i slično...), a zatim pakovanjem paketića, obilaženjem porodica i lično uručivanjem paketića djeci.

Gdje i kada: Pakovanje paketića i dijeljenje istih će se obaviti u tri navrata, odnosno tri subote: 15.12.2007, 22.12.2007. i 29.12.2007. u Igraonici Laluna, ulica Juraja Najtharta 19, Novo naselje Breka.
Također pokušavamo dogovoriti sa fakultetima (Pravni fakultet, Fakultet političkih nauka...) da se postave kutije gdje će se moći ubacivati slatkiši, igračke...

Kako ja mogu dati svoj doprinos:
1. Donijeti svoj doprinos '' u naturi'' u spomenutim terminima u igraonicu Luna, ili kontaktirati nas kako bi mogli dogovoriti preuzimanje vašeg doprinosa na drugi način
2. Kontaktirati nas kako bi dogovorili preuzimanje vašeg doprinosa u novcu
3. Uključiti se u proces pakovanja i uručivanja paketića
4. Dostaviti nam informaciju o porodici za koju mislite da bi mogla biti korisnik ove akcije
5. Prikupiti sredstva za paketiće na vašem fakultetu, radnom mjestu, komšiluku, porodici...
6. Poslati ovaj mail svim ljudima za koje mislite da bi se mogli/htjeli uključiti, ili postaviti na vašu stranicu/blog/forum...

Iskreno se nadamo da će se svako od vas opredijeliti barem za jednu od navedenih tačaka i biti dio ove akcije koja za cilj ima OSMIJEH i RADOST dječice.

Kontakt:
info@dobro.ba
cnermina@gmail.com

Više informacija o toku akcije:
http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtopic.php?t=44683
www.dobro.ba



Uplate u BIH se mogu vrsiti na racun udruzenja Dobro:

Udruzenje altruista za pomoc marginaliziranim grupama DOBRO
Broj racuna: 1610000055480034
Raiffeisen banka

racun je trenutno prazan, postirat cemo svaki put kada stigne neka uplata. Posto je ovo zajednicki racun za sve akcija Udruzenja, molila bih vas da pri uplacivanju navodite obavezno svrhu uplate, nesto kao: Humanitarna akcija: paketici za SVE (ili nesto slicno)

 

 

Tražim izgubljenog prijatelja

Facebook