POTPIŠITE PETICIJU - KANDIDATURA STAROG DIJELA SARAJEVA NA LISTU UNESCO-a Link

HOME

---

Šta je Fildžan viška  Mreža  Spomenar  Arhiva  Projekti  Najljepše diskusije  Top 5  Mediji  Pregled članaka  Tražim komšiju/prijatelja  Hum. akcije  Pomoć bolesnoj djeci  Ostali projekti 

                                                                                          

 

      valterbranisarajevo design 2006. fildzanviska(at)hotmail.com

 

 

Saradnja javnih servisa iz zemalja bivše Jugoslavije

 

Iskoristiti sačuvano duhovno jezgro

 

Sarajevo – Kako unaprijediti uzajamnu saradnju javnih RTV servisa iz zemalja bivše Jugoslavije i njihovih redakcija za kulturu? Na to pitanje su jučer u hotelu Saraj na regionalnoj konferenciji “Kulturne politike-mogućnosti za veću saradnju javnih RTV servisa BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore”, pokušali odgovoriti urednici brojnih radio i TV stanica iz pomenutih zemalja, te urednici redakcija za kulturu.

Svi se slažu u jednom-saradnje ima, ali ona mora i može biti mnogo bolja.

“Uglavnom je vezana za lične kontakte i razmjenu određenih programskih sadržaja, a intenzivnija je između nekih država. Mi ćemo s ove konferencije izaći s određenim zaključcima koje ćemo uputiti javnim servisima, nadležnim državnim organima i nevladinom sektoru.”, kazao nam je Davor Marko programski koordinator medijske inicijative.

Rade Veljanovski, profesor na FPN iz Beograda, smatra da rukovodeći ljudi trebaju hrabrije prići uspostavi saradnje, kako bi na taj način pokazali da se zaista radi o nezavisnim javnim servisima. – Nećemo da obnavljamo jugoslovensku radio-televiziju, ali možemo početi novu saradnju, istakao je Veljanovski.

Pero Radović, osnivač međunarodnog TV festivala Bar, kaže da se nalazimo u periodu kada je realno moguće uspostaviti uspješniju saradnju, te kako se čak neopravdano kasni s tim. “Brojni su načini. Neki od njih su razmjena informacija i TV emisija iz kulture, zatim zajednička proizvodnja emisija sa temama koje su iste ili srodne za sve”, naglasio je Radović. Zajednička ocjena je da nema potrebe počinjati ispočetka, jer je sačuvano duhovno jezgro stvarano decenijama.

E. Hromo

Oslobođenje 15.12.2007.

 

Srpski klub u albanskoj ligi

 

Kosovska Mitrovica – Miomir Dašić, trener i vlasnik Košarkaškog kluba Bambi iz Kosovske Mitrovice, ne prestaje šokirati srbijansku javnost. Naime,krajem prošle godine Dašić je odlučio da njegov klub nastupa u Superligi Kosova i tako je Bambi prvi srpski klub koji je ušao u albansku košarkašku ligu Kosova. Zbog te “drskosti” polovinom oktobra 2006. godine U.O: Sportskog saveza Kosovske Mitrovice isključio je iz svog članstva K.K. Bambi. prema riječima Srboljuba Antića, generalnog sekretara Sportskog saveza, K.K Bambi je ulaskom u Superligu Kosova prekršio kodeks  ponašanja i utvrđene politike Sportskog saveza i sportskih klubova i organizacija na teritoriji opštine Kosovska Mitrovica. To je bio osnovni razlog za isključenje iz Sportskog saveza o čemu je obaviješten Košarkaški savez Srbije, Sportski savez Srbije, Ministarstvo prosvete i sporta Srbije, Uprava za sport Srbije i Savjetodavno tijelo opštine Kosovska Mitrovica. Dašiću to nije smetalo: ne samo da je uključio svoj klub u Superligu nego je preuzeo dužnost podpredsjednika Košarkaškog saveza Kosova. Prije dva mjeseca Dašić je ponovo šokirao srbijansku javnost kada je svog sina Igora Dašića, inače košarkaša Bambija, uvrstio u košarkašku ekipu Kosova koja je trebala nastupiti na košarkaškom turniru u Jordanu. “Stalno mi poručuju da će me skinuti kao Đinđića. Ali, nisam zabrinut time jer moja djeca će se i dalje baviti sportom. Najagresivniji su oni koji misle da vode ovaj narod na Kosovu iz fotelja, a dobro se zna ko su bili ranije i što su radili. Ako mene uklone, doći će neki drugi dobar čovjek koji će voditi ovu stvar i našu djecu izvesti na sportski put”, izjavio je Dašić za srbijanske medije objašnjavajući zašto njegov sin igra za Kosovo: “ Što je tu loše, pozivi su upućeni svim Srbima koji žive na Kosovu, a igraju košarku. Da imam 100 sinova, dao bih im da igraju za Irak ili Iran ako treba. Neću dopustiti da postanu narkomani i tražiti ih po bolnicama. Sjeverna Mitrovica je mala Kolumbija i tu ima droge u izobilju. Svi moji sinovi su sportski odgojeni,  a mnogi što sjede ovdje u foteljama pitaju se gdje im i po kojim bolnicama leže djeca.

 

Slobodna Bosna

 

 

Beogradska reprezentacija: Uživajmo u (ne)poznatim djelima

 

Zagreb - Ako je u nekadašnjoj Jugoslaviji Beograd bio političko i administrativno središte, glavni grad bivše države, Zagreb je u svakom pogledu bio ona vrijedna i poželjna visokopozicionirana kulturna sredina i spona s Europom, svijetom.

Stoga su hrvatski umjetnici odlično kotirali u Beogradu, uz srpske autore koji su najčešće isticani na prvo mjesto, naši su bili itekako poželjna “udavača” na različitim razinama prezentacije, tzv. jugoslavenske umjetnosti.

Iako nemamo točan podatak o tome koliko je djela hrvatskih umjetnika i autora u srpskim muzejima, privatnim zbirkama i službenim prostorijama nekadašnje federativne skupštine, partije ili nižim političkim ustanovama, broj je u svakom slučaju impozantan.

Izolacija u depoima
Izložba “Sto vrhunskih djela hrvatskih umjetnika 1850–1950 iz zbirki Narodnog muzeja u Beogradu” prvi put je pred hrvatskom publikom. Ona samo potvrđuje tezu o najvrednijim umjetninama koje su, bilo zbog rata, odnosno raspada nekadašnje države, zadržana u svojevrsnoj nemilosti izlaganja, u izolaciji razmještena po muzejskim depoima, uglavnom malo poznata javnosti.

Tako je prvi iskorak beogradskoga Narodnog muzeja prema Zagrebu velik kulturni događaj i prilika za razgledavanje nekih od ponajboljih radova ili dijelova opusa hrvatskih umjetnika. Mnoge su slike i skulpture prije stotinu godina dospjele u Narodni muzej Beograd otkupima i donacijama, nakon velikih izložbi kad je umjetnik ostavljao barem po jedno djelo, a sve do sinoćnjega otvorenja izložbe u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu ostala su poznata i dostupna tek rijetkim stručnjacima.

Rani Meštrović
Milivoj Uzelac, Ignjat Job i Ivan Meštrović zastupljeni su s najviše pojedinačnih djela. Prema riječima dr. Zvonka Makovića “rana Meštrovićeva djela vrhunac su njegove umjetnosti, a dio njih pokazan je na ovoj izložbi. Zapravo, možda ni jedan drugi hrvatski umjetnik nije na tako kvalitetan i stilski definiran način zastupljen u Narodnome muzeju.

Uzmu li se u obzir narudžbe koje je kipar dobivao od države i dinastije Karađorđević, pa i spomeničke realizacije u Beogradu, tada se s mnogo razloga može reći kako je znatan dio Meštrovićeva opusa upisan u tu sredinu. Fragmenti Vidovdanskog ciklusa, što skulptura u mramoru i bronci, što gipsanih djela, čine ne samo s vrijednosnog aspekta važnu dionicu umjetnikova opusa.”

 

DOROTEA JENDRIĆ

 

Večernji list 18.12.2007.

 

 

 

 

 

Tražim izgubljenog prijatelja

Facebook