POTPIŠITE PETICIJU - KANDIDATURA STAROG DIJELA SARAJEVA NA LISTU UNESCO-a Link

HOME

---

Šta je Fildžan viška  Mreža  Spomenar  Arhiva  Projekti  Najljepše diskusije  Top 5  Mediji  Pregled članaka  Tražim komšiju/prijatelja  Hum. akcije  Pomoć bolesnoj djeci  Ostali projekti 

                                                                                          

 

      valterbranisarajevo design 2006. fildzanviska(at)hotmail.com

 

 

Božić u Bijelom Polju

Bijelo Polje - U svojim domovima, mnogi će danas, na Božić, dočekati goste. U nacionalno mješovitim sredinama, kao što je Bijelo Polje, posebno dragi božićni gosti su komšije i prijatelji muslimanske vjere.

Ferid Feka Hajdaragić obući će najljepše odijelo, što ga bajramskim zove, i na božićnoj svetkovini dobiće mjesto u pročelju božićne trpeze u kući Đuričkovića, njegovih komšija:

"Bijelo Polje je poznato kao multietnička sredina. Idemo, posjećujemo se kako oni kod nas, tako mi kod njih posjedimo, popričamo, popijemo, pojedemo, davno je počelo i to je stvarno lijepo i ne može to da se desi da ne dođemo jedni kod drugih", priča Hajdaragić.

Božić jeste Zoranu Dutiju Đuričkoviću najradosniji praznik, ali se komšiji Feki, kada mu na Božić dođe, među gostima, najviše obraduje.

"Mi ranije nijesmo znali šta znači izgovoriti musliman i pravoslavni kao djeca nego smo vaspitani i naučeni samo ljudi. Jedan od divnih i rijetkih prilika sigurno, garantujem, smo ja i Ferid dragić, moj, mogu da kažem, čak i brat, on i njegova familija", priča Djuričković

 Priča o vjerskim svjetkovinama Dutija i Feke nije pravilo, malo zbog komunizma, malo zbog nacionalizma, ali je lijepa. Ona je, takođe, i stara gradska bijelopoljska priča, pričaju i Feka i Duti:

 "Ako mene moj komšija nazove "Bajram mubarek", a pravoslavne je vjere, onaj mi sa sela to nikada neće uraditi jer je živio u jednoj sredini, jednonacionalnoj, i ne može to osjetiti kao mi ovdje što smo zagrljeni, takoreći, kuća do kuće, izmiješani i ja njemu kada poželim i čestitam sa "Hristos se rodi" i "Vaistinu se rodi", priča Hajdaragić.

Duti objašnjava da je Feka njegov dugogodišnji prijatelj, praktično brat. «On zna, vjerovali ili ne, čak i bolje od mene, neke običaje pravoslavaca, i ja kada čestitam ramazanski Bajram i kurban Bajram oni se začude kada kažem "Mubarek Bajram".

U Božijoj bašti svakakog cvijeća, lijepo je vidjeti ga, potvrđuju i Duti i Feka.

 "Sigurno znači da je to iskreno prijateljstvo, jer zadnjih godina kakvo je političko previranje bilo, kod nas se ono uopšte nije osjetilo. Ja znam, i primijetio sam, kod pojedinaca ovdje što sam s njima rođen i živim, da su se promijenili, na žalost njihovu, ne moju, jer ja se nijesam uopšte promijenio, ja sam tako vaspitan da svakog čovjeka cijenim i poštujem bilo koje vjere i nacije. Normalna je stvar, ne možete vi mene voljet, ako ja vas ne volim", priča Duti.

"Moramo poštivati jedni druge da bi poštovali sebe i da bi bili poštovani. Čitava priča se tu završava", ubijeđen je i Feka.

Sead Sadiković

Slobodna Evropa

 

Božić u nesuđenoj splitskoj bogomolji

Sarajevo - Crkva Svetog preobraženja jedna je od bogatih historijskih tvorevina našeg glavnog grada. Iako je po prvobitnom projektu trebala krasiti hrvatski grad Split, sudbina je htjela da ipak postane dio Sarajeva i njegovih mnogobrojnih kulturno-historijskih znamenitosti. Iz tog razloga ova crkva, za razliku od drugih u našoj zemlji, ima izgled poput bogomolja na Jadranskom primorju. 

Davne 1938. godine, osvještani su temelji ove crkve, a 8. septembra 1940., patrijarh srp­ski Gavrilo, zajedno s mitropolitom Petrom, te drugim crkvenim predstavnicima, te pedesetak vjernika, osvijetlili su crkvu Svetog preobraženja i od tada mnogobrojnim vjernicima ova bogomolja je spas i mir, kao i utočište od svakodnevne zbilje.

Građevina je rađena po uzoru na crkvu sv. Petra i Pavla u Rasu u Srbiji. Arhitekta je bio poznati beogradski stručnjak Aleksandar Deroko. U ovom objektu uspješno je izbjegnut duh srednjeg vijeka i prilagođeno arhitektonskom izrazu moderne krš­ćanske tradice. Likovni radovi ove bogomolje djelo su umj­etnika Jovana Zonjića.

“U toku su pripreme za Badnju veče i Božić, ali ne mo­žemo se pohvaliti velikim brojem vjernika, jer protekla dešavanja u zadnjih dvadesetak godina učinila su da veći broj pravoslavaca odlazi iz Sarajeva. Razlog je prije svega egzistencija“, kazao nam je juče otac Jadran Danilović, dok je pokoji vjernik ulazio i palio svijeće, a nekoliko radnika razgrtalo badnjak koji je sinoć zapaljen ispred crkve na Badnje veče.

Prema Danilovićevim rije­čima danas se crkva teško finansijski održava, tako da nije u stanju pomoći ni najugro­ženijima. “Mi u crkvi uvijek nastojimo dostojanstveno obilježiti naše praznike, tako će se i za Božić održati svečana liturgija i paliti badnjak ispred crkve, te se nadamo da ćemo i ovaj blagdan obilježiti kako priliči“, istakao je Danilović.

Nakon čestike za predstojeći praznik, Danilović je dodao da se nada kako će bar manji broj vjernika, uglavnim starijih ljudi, doći u crkvu da zajednički dočekaju Božić.

Obnova živopisa

I crkva Svetog preobraženja, kao i mnoge druge bogomolje u Sarajevu, bila je oštećena ratnim dejstvima. Nakon rata je obnovljena, ali ne u potpunosti.

“Ratne 1994. godine granata je uništila krov crkve, a zahvaljujući gospodinu Harisu Silajdžiću, a kasnije i Općini Novo Sarajevo, danas je crkva u znatnoj mjeri obnovljena. Živopis je u završnoj fazi, ali se mora uraditi i vanjska rasvjeta i videonadzor. Imamo nekih obećanja od nadležnih, pa vidjećemo šta će se uraditi“, optimistično nam je kazao otac Danilović.

A. Kulović

Oslobođenje

 

Bećevčani dočekuju Božić njegujući najljepše običaje

MOSTAR – Kršćanski vjernici istočnog ili bizantskog obreda danas obilježavaju dan Rođenja Isusova, a jučerašnji im je Badnji dan protekao u znaku pripremanja hrane koja će se danas naći na blagdanskoj trpezi.
Kako je upravo uz Badnji dan vezano najviše običaja, kojih se pravoslavni vjernici na najljepši način i pridržavaju, jučer smo posjetili dvije obitelji u naselju Baćevići, gdje se unatoč ružnom vremenu i kiši pekla tradicionalna veselica.

Polaznik donosi sreću
Vidoje Sudar s kumom i radnim kolegom pripremao je veselicu, onako kako su to radili njegovi stari, a kako će to nastaviti njegov sin Novak. "Tako mi je radio pokojni otac, pa nastavljam i ja. Na Badnji dan se ustane ranije, tko može ide u crkvu, posti se i priprema brav. Ranije je bio običaj da se najljepši, zadnji dio brava odsječe i kompletan stavi na stol, kako bi ga prvo kušao polaznik", kaže nam Vidoje. Polaznik je, pojašnjava on, osoba koja prva dolazi na Božić ujutro, a koja prema starim vjerovanjima u kuću sa sobom unosi svako dobro i sreću. "Budući da nas je nakon rata manje i da su se ljudi rasuli, ranije se dogovori s nekim od muškaraca iz susjedstva da bude polaznik. Jedino je važno da to bude muškarac", pojašnjava Vidoje. Na Badnji dan, na prijelazu dana i noći, kaže nam Vidojev kum Siniša Škoro, tradicionalno se pale i badnjaci. Po tom pitanju, običaji se od sela do sela razlikuju.
Tako primjerice u Baćevićima badnjak pali najstariji muškarac u obitelji, a u Gnojnicama najmlađi. Pritom ga, kaže nam Vidojev radni kolega iz Gnojnica, ukućani posipaju žitom, a on progarka vatru govoreći: "Koliko iskrica toliko ovčica, toliko kravica…"
Za Badnji dan, dodaje Vidoje, treba se i pomiriti sa svima s kim si u zavadi, te vratiti ako si kome što dužan.

Sve treba obaviti prije službe
Vidojeva majka Anđa Sudar u kući je pripremala posni ručak za Badnji dan, prženu ribu i krumpir salatu. Kaže nam kako su se neki običaji kad je u pitanju hrana koja se jede za Božić, ipak promijenili. Ranije se, dodaje nam, na Božić jela kalja, a sad se uz veselicu jede sarma i drugo što tko pripremi. Također, priča nam Anđa, dok su ljudi još imali stoku, bilo je još lijepih običaja koje je danas nemoguće izvesti, a koji postoje samo u sjećanju. Sad se, kaže nam, na Badnji dan kuća kiti bršljanom, priprema se pogača, te ostala hrana. Pozdravivši se s veselim domaćinom Vidojem, njegovom obitelji i prijateljima krenuli smo stotinjak metara dalje gdje se također pekla veselica. U obitelji Dejana Sudara obavljale su se sve potrebne radnje pred večernju liturgiju. "Sve sam danas obavio kako bi se stiglo na službu. Malo nas je kiša omela, no sve će se opet stići", kaže nam Dejan koji je s unukom Slavkom vrtio veselicu.

Kristina Spajić

Dnevni list

 

Proslavljen pravoslavni Badnjak

ZAGREB - Nekoliko stotina vjernika koji po julijanskom kalendaru slave Božić, okupilo se večeras na svečanoj večernjoj u hramu Preobraženja Gospodinova na Cvjetnom trgu u Zagrebu.

Svečanost badnje večeri, u čijem je središtu posvećenje badnjaka, predvodio je mitropolit ljubljansko-zagrebački i cijele Italije Jovan Pavlović.

Čestitavši vjernicima Božić tradicionalnim pozdravom "Mir božji, Hristos se rodi", mitropolit Jovan je izrazio zadovoljstvo što su najviši predstavnici hrvatskih vlasti čestitali Božić ne samo vodstvu Srpske pravoslavne crkve, nego i svim pravoslavnim vjernicima.

"To je zaista velika promjena i ta nas promjena raduje", rekao je.

Mitropolit Jovan govorio je o "velikoj moralnoj krizi u svijetu" istaknuvši da svijet živi po drugim pravilima za razliku od onih što ih propisuje evanđelje. Upozorio je na krizu u brakovima, u obiteljima, na svakodnevne crne kronike koje upozoravaju da je, kako je kazao, čovjek izgubio kompas u ophođenju prema bližnjemu.

Na završetku večernjeg bogosluženja, vjernici su jedni drugima čestitali Božić te uzeli male badnjake posute pšenicom kako bi prema tradicionalnom vjerovanju nadolazeća godina bila plodna.

Među vjernicima u hramu Preobraženja Gospodinova bio je predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i drugi.

Sutra, na Božić, svečanu arhijerejsku liturgiju u 9,30 sati predvodit će također mitropolit Jovan, u zajedništvu sa svećenicima Srpske pravoslavne općine u Zagrebu. (Hina) Jutarnji list

 

Vernici SPC u Hrvatskoj proslavili najradosniji hrišćanski praznik

Božić proslavljen i u obnovljenoj crkvi u Karlovcu

Zagreb - Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan Pavlović služio je juče zajedno sa sveštenicima Srpske pravoslavne opštine božićnu liturgiju u Hramu preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu. Nakon svečane liturgije pročitana je tradicionalna božićna poslanica patrijarha Pavla vernicima Srpske pravoslavne crkve u svetu.
Poslanicu je pročitao arhijerejski namesnik Milenko Popović koji je uz mitropolita Jovana i sveštenike Srpske pravoslavne opštine čestitao Božić tradicionalnim pozdravom "Mir Božji - Hristos se rodi!". I vernici Srpske pravoslavne crkve u Karlovcu proslavili su Božić u novoobnovljenoj crkvi Svetog Nikole, a paroh Duško Spasojević rekao je posle božićne liturgije da je to nakon 16 godina prva proslava Božića u crkvi Svetog Nikole.
Crkva je izgrađena pre 220 godina, ali je u nedavnom ratu bila do temelja srušena, pa je obnovljena uz novčanu pomoć Hrvatske u iznosu od sedam miliona kuna, odnosno gotovo milion evra. Parohu Spasojeviću i ove su godine izvan službenog protokola Božić čestitali i pojedini katolički sveštenici i časne sestre.
Osječkopoljski i baranjski episkop Lukijan predvodio je božićno liturgijsko slavlje u osječkoj pravoslavnoj crkvi Uspenija presvete Bogorodice, poželevši vernicima da pronađu mir u svojim srcima. Episkop Lukijan pozvao je vernike da u svojim molitvama ne zaborave na svoje bližnje, ali i "one koji su nam doskora bili bližnji, susede pa i neprijatelje", kao i da se u molitvama sete i braće na Kosovu i Metohiji.
"Neka i njih ozari radost Novorođena Spasitelja da u miru i svakom dobru provedu ove velike praznike", rekao je episkop Lukijan, pozvavši sve vernike da žive po Evanđelju i da poštuju "slavne pretke i pravoslavne svece". Božić je jednako svečano proslavljen i u svim ostalim pravoslavnim crkvama u celoj Hrvatskoj.

Danas/Beta

 

 

 

 

Tražim izgubljenog prijatelja

Facebook