|
POTPIŠITE PETICIJU - KANDIDATURA STAROG DIJELA SARAJEVA NA LISTU UNESCO-a |
Šta je Fildžan viška Mreža Spomenar Arhiva Projekti Najljepše diskusije Top 5 Mediji Pregled članaka Tražim komšiju/prijatelja Hum. akcije Pomoć bolesnoj djeci Ostali projekti
valterbranisarajevo design 2006. fildzanviska(at)hotmail.com
Škola bez segregacije
U tri učionice koje su u funkciji u devastiranoj školi na Popovom Mostu pojmovi «dvije škole pod jednim krovom» i segregacija su nepoznati.
Prije sedam godina početak je bio težak, kaže nastavnik Neđo Rašević. Razlog je, dodaje, što na Popovom Mostu, Tjentištu i okolnim selima žive uglavnom povratnici Bošnjaci i raseljeni Srbi, ljudi koji su preživjeli ratne traume i koji nisu vjerovali u mogućnost zajedničkog obrazovanja njihove djece:
«Učenici su se, mogu vam reći, negdje nakon mjesec dana toliko zbližili da smo čak počeli da sjedimo zajedno u klupama, da se družimo, da bolje učimo.»
Škola na Popovom Mostu prije rata bila je samostalna obrazovna ustanova. Danas je u sastavu Osnovne škole «Veselin Masleša» iz Foče. Direktor Radoje Miletić:
«U školi sam Popov Most počeo raditi 3. decembra 1975. godine. Nikakvih problema nije bilo tad, i gledajući sada, kad sam došao ponovo poslije 32 godine u istu tu školu, u kojoj je kudikamo manji broj učenika, da oni i dalje žive zajedno, igraju se zajedno.»
Školska zgrada izgleda sablasno. Sportski tereni su devastirani, učionica se grije na staru peć na drva, a nastavnici još uvijek nemaju svoju prostoriju. Iako su lišeni uvjeta u kojima odrastaju njihovi vršanjaci u gradovima, mališani s Popovog Mosta sretniji su na drugi način. Učenica sedmog razreda Elvira Humić:
«Družim se svaki dan sa njima. Najbolje su mi drugarice Arnela, Boba, Bojana, Aida. A najbolji drugovi su mi Alen, Amar, Miloš, Njegoš.»
Nastavnik historije Mehmed Bradarić:
«Jedni drugima namiguju, guraju se, zaljubljuju se, pišu, žele da sjede pored drugih, jedni druge štite, dijele doručak. Imali smo kontrolni i sad svi se oni okupe oko Nevena pa prepisuju, pa drugi put kod Alena pa prepisuju. Mi smo prvo ljudi, pa tek onda drugo. A ovi političari ne vide da smo mi ljudi koji jedemo istu hranu, nosimo istu odjeću, isto se volimo.»
Razloge zbog kojih se njihovi vršnjaci u pojedinim bh. školama dijele po nacionalnoj pripadnosti djeca sa Popovog Mosta ne razumiju. Na pitanje da li bi oni pristali da ih neko razdvoji, svi daju isti odgovor. Elvira Humić:
«To ne bi bilo dobro. To ne valja. Bolje da smo svi zajedno, da nas ima više, da se ne razdvajamo.»
Mehmed Bradarić:
«To je moderni, kulturni rasizam - a sve zbog eksploatacije. Ti isti političari iza rata nisu imali za kravatu, nisu imali za odijelo, a sad su jako, jako bogati.»
Kada bi političari od dugogodišnjih prosvjetnih radnika tražili savjet, bivši direktor Žarko Vuković kaže da bi insistirao da se u Bosni i Hercegovini definira zajednički nastavni plan i program:
«Pa, na kraju-krajeva, svijet je to i uradio. Mi u Njemačkoj idemo u njemačke škole, a onda imamo poslije dopunsku nastavu iz svoje domovine odakle dolazimo.»
Geografija je ista za sve, ali bi i Napoleon i Rimsko carstvo trebali biti, kaže Vuković:
«Hajde da vidimo ovu sadašnju koja nas negdje dijeli. Nemojte ni da je diramo. Što će nam ona? Odbacimo je. Odbacimo je jedan period. Pa, na kraju-krajeva, profesor istorije će mi zamjeriti, šta je istorija nauka kad je piše kako ko hoće. A ovo kad kažem kako hoće, mislim na pobjednike, piše onako kako oni hoće, stvarno. Dakle, sve se može regulisati, ali na jedan drugi način. Mislim da su političari pobjegli od nas iz prakse - da nas pitaju kako biste vi to mislili da treba riješiti, pa da onda oni da zauzimaju stav da li tako ili nekako drukčije. Ne, ne pitaju nas uopšte.»
Nastavnik Neđo Rašević:
«Ako hoćete neku poruku: neka ljudi pokušaju da rade zajedno. Naravno, biće teško, ali bar da pokušaju. I vidjeće da se ipak može.»
I dok nacionalisti i moderni rasisti djecu dijele na kruške i jabuke, siju mržnju i podjele zarad vlastitog interesa, osnovci sa Popovog Mosta imaju tek skromne, ljudske, dječije želje. Aida Nasić je jedna od najboljih učenica, iako do škole svaki dan pješači 12 kilometara i od kuće u selu Ćurevo kreće dva i po sata prije početka nastave:
«Da nam se napravi škola, da imamo vodu, wc i prozore - da nam se to napravi.»
Alen Bajramović
Slobodna Evropa 10.1.2008.
"Queens - mjesto gdje u mesnici nitko ne pita jesi li Hrvat, Srbin ili Bošnjak"
"SVI oni govore istim jezikom te jedu istu hranu i nitko u mesnici ne pita `Jesi li ti Hrvat?`, `Jesi li ti Srbin` ili `Jesi li ti Bošnjak`", piše njujorški Village Voice u rubrici o životu u New Yorku.
Ovakav skladan suživot se prema njihovom pisanju odvija u predgrađu Queensa - Astoriji. "U Astoriji svi bivši Jugoslaveni žive jedan pored drugog. Koju god da su stranu držali u prijašnjim sukobima, ostavili su to iza sebe, u bivšoj državi", navode.
"Uistinu, istočna Astoria postala je meka balkanske hrane i kulture od raspada Jugoslavije 1991. godine te izbjeglištva stanovništva Bosne tijekom 1995. godine. Ugao 42. ulice i 30. avenije je pravo leglo te kulture", pišu te kao specijalitete u lokalnoj mesnici navode "domaće kobasice" i kao "najbolje od svega - suho meso", čiji su se hrvatski naziv čak potrudili i upamtiti.
U istoj četvrti se nalazi i nekoliko obiteljskih restorana u vlasništvu Bošnjaka, od kojih su neki i iz Srebrenice. Specijaliteti koje astorijski "Ukus" i "Stari most" nude su burek, pljeskavica, lepinja, pita, grah, ćevapčići, ajvar i palačinke, a prema pisanju Village Voicea "sve to na kraju treba zaliti izvrsnom bosanskom kavom - i ne, talog na dnu šalice se ne jede".
I.M.
Index
Ponovo letovi Beograd - hrvatske vazdušne luke
Avio saobraćaj između Beograda i hrvatskih vazdušnih luka, prekinut ratnih devedestih, mogao bi uskoro da bude obnovljen.
O tome će ovoga meseca razgovarati predstavnici JAT Airwaysa sa poslovodstvom Croatia Airlinesa, potvrđeno je našem radiju u JAT-u.Uspostvaljanje prvih kontakata između JAT Airwaysa i Croatia Airlinesa, potvrdio je za naš radio generalni direktor JAT-a Saša Vlaisavljević:
"U prvom koraku smo zainteresovani za uspostavljanje letova za Pulu, zato što postoji takvo interesovanje kod naših putnika, i eventualno za Dubrovnik. Primećuje se da su kretanja ka Hrvatskoj svake godine sve veća i taj porast je dosta značajan - više od 10 odsto, čak i do 25 odsto na godišnjem nivou. Za Pulu imamo zahteve više agencija i naš posao, kao nacionalnog avio-prevoznika je da im izađemo u susret. Razgovori još nisu počeli, ovog meseca treba da se vidim sa gospodinom generalnim direktorom Croatia Airlines."
Avio saobraćaj između Beograda i hrvatskih vazdušnih luka ne postoji još od ratnih 90-ih. Poslednjih godina sve više turista iz Srbije letuje na hrvatskom primorju. U prvih devet meseci prošle godine, prema podacima Turističke zajednice Hrvatske boravilo je preko 100.000 gostiju iz Srbije, kaže Rodoljub Veljašević, direktor prodaje i marketinga turističke agencije Kontiki, ali i da većina tih gostiju putuje u sopstvenom aranžmanu a ne preko agencija i da je jedan od razloga za to nepostojanje avio prevoza:
"Jedan od razloga koji bi sigurno inicirao povećanje broja organizovanog prevoza jer onda možete napraviti paket aranžman u koji upakujete cenu avio karte, transfer i hotelski smeštaj – to je ono što radi agencija. Uvođenje avio saobraćaja će sigurno doprineti povećanju broja turista iz Srbije koji organizovanim prevozom idu u Hrvatsku."
Generalni direktor JAT-a Saša Vlaisavljević kaže da je srpska avio kompanija zainteresovana sa saradnju sa Croatia Airlinesa i spajanje Hrvatske i Srbije u avio saobraćaju:
"Na kojim tačkama i kojim tempom to je sve stvar pregovora. Uglavnom nastojaćemo, barem što se tiče nas, da ostvarimo saradnju u regionu."
Hrvatska je jedina zemlja bivše Jugoslavije sa kojom Beograd nema uspostavljen avio saobraćaj. Uvođenje najavljenih linija biće interesantno pre svega turistički ali imajući u vidu sporazum CEFTA, svakako bi trebalo da ima i privredni značaj, kaže novinarka lista Ekonomist Biljana Korica Vukajlović, sa kojom razgovaramo neposredno po njenom povratku upravo iz Hrvatske:
"Dobre saobraćajne veze su uvek neophodan uslov, pa i prethodnica, za jačanje privredne saradnje. Činjenica je da je Zagreb jedan od retkih glavnih gradova sa kojima je Beograd povezan dobrim autoputem - praktično oba aerodroma, i zagrebački i beogradski, leže pored tog autoputa. Ali, veze sa Dubrovnikom ili Pulom su verovatno komercijalno isplativije. Upravo danas smo se vratile iz Hrvatske i putovale smo autoputem, ali za neke dalje relacije, pa i do Pule, verovatno bih izabrala pre avion nego da putujem kolima."
Posjet turista iz Srbije Hrvatskoj iz godine u godinu sve je veći, pa bi uspostava redovite avionske linije od Beograda do destinacija na Jadranu vjerojatno mnogima olakšala put. Meutim, čini se da do realizacije te incijative postoje još brojna otvorena pitanja.
Hrvatski avioprijevoznik "Croatia Airlines" očekuje do konca mjeseca posjetu predstavnika srbijanskog "JAT Airways", potvrdila je glasnogovornica "Croatie", Ksenija Žlof:
"Za sada možemo potvrditi da je načelno najavljen dolazak JAT-ovih predstavnika na razgovore u Croatia Airlines. O rezultatima razgovora možemo izvijestiti tek nakon toga."
Prema pisanju medija, JAT sugerira otvaranje svojih linija u Hrvatskoj, prema Puli, a možda i prema Dubrovniku. Međutim, u nadležnom hrvatskom Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka upozoravaju da je pretpostavka za tako nešto sklapanje međudržavnog sporazuma o zračnom prometu. Iako je Hrvatska u čak sedam navrata inicirala početak pregovora o tom sporazumu, on još nije potpisan, kaže glasnogovornica Ministarstva, Marina Halužan:
"Nije nam poznato zašto, ali srbijanska strana nije, niti na jednu od naših inicijativa, ikada službeno odgovorila, a koji su razlozi njihovog takvog stava, nama do danas nije poznato. JAT airways za ostvarivanje svojih planova prvo treba kontaktirati svoje zrakoplovstvo u Srbiji i s njima riješiti to da se pokrene inicijativa prema Republici Hrvatskoj, prema hrvatskim zrakoplovnim lukama i da se ide na pregovore koji mogu trajati, i vrlo kratko, ako obje strane imaju želju da se taj ugovor što prije sklopi."
Jedna od destinacija za koje je JAT zainteresiran je i Dubrovnik. Direktor dubrovačke Zračne luke, Tonči Peović, kaže kako je osobno sudjelovao u sklapanju sporazuma o zračnom prometu sa Crnom Gorom, pa ne vidi razloga da se on ne potpiše i sa Srbijom:
"Tradicionalno je broj turista prema Dubrovniku iz Beograda bio dosta veliki. Ne znam koliki danas postoji interes za nastavak takvog vida pometa, ali u svakom slučaju u smislu normalizacije odnosa vjerujem da letovi iz Beograda za nas mnogu biti interesantni, ne samo radi turista iz Beograda, nego i zbog činjenice da JAT pokriva i širu regiju."
Peović je zainteresiran za razgovore s JAT-om zbog činjenice da Zračna luka Dubrovnik iz ratnih vremena s njima ima određena neriješena pitanja:
"Tijekom okupacije ovog područja JAT je organizirao odvoženje opreme iz zračne luke Dubrovnik. Dio te opreme je završio u Tivtu i Podgorici, a dio te opreme je ugovorom predan crnogorskoj vladi. Tada se JAT ponašao kao da je vlasnik opreme, koja nije bila njegova. On ju je neovlašteno odnio iz posjeda zračne luke Dubrovnik. To će biti sigurno tema o kojoj ćemo mi sa JAT-om, na prvim razgovorima, početi pregovarati. Otvoriti ćemo tu temu i nastojati je riješiti na džentlmenski način. Ukoliko to ne bude moguće, normalno da ćemo pokušati zaštititi interese zračnih luka, onako kako to zakon i međunarodni odnosi dopuštaju."
JAT je zainteresiran i za liniju Beograd – Pula, na kojoj je proteklih godina bilo i charter letova, za koje međudržavni sporazum nije nužan. Predsjednik Turističke zajednice Istarske županije, Tomislav Popović, vjeruje da bi turisti koji stignu JAT-om pripomogli punjenju kapaciteta izvan sezone:
"Svaki turist koji dođe u Istru je dobro došao, pogotovo ukoliko će JAT letjeti i u zimskim mjesecima. Mi pozdravljamo tu inicijativu."
Broj turista iz Srbije u Istri raste, ali Popović ne vjeruje ni da bi približno mogao doseći brojke iz osamdesetih godina:
"Kako vrijeme prolazi taj broj turista raste, ali je teško očekivati da će ta brojka mnogo porasti u odnosu na ukupan broj turista koji dolaze u Istru."
Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, u prošloj godini zabilježeno je 63 tisuće turista iz Srbije i Crne Gore, koji su ostvarili 240 tisuća noćenja. Prema godini ranije, to je porast od 27 posto u broju dolazaka i 29 posto u broju noćenja.
Ljudmila Cvetković, Enis Zebić
Slobodna Evropa 10.1.2008.
|
Udruženje Animal SOS iz Sarajeva pomaže napuštenim životinjama, posreduje u njihovom udomljavanju i bori se za donošenje Zakona kojima bi se napušteni psi i mačke zaštitili od nehumanog postupanja. |