Fildžan viška - BiH Internet mreža za promociju tolerancije i prijateljstva

Novootvorene bogomolje vraćaju povjerenje u povratak

BOSANSKA KRUPA/JASENICA – U Jaseničkosuvajskoj parohiji u selu Jasenici kod Bosanske Krupe prije četiri godine obnovljen je i posvećen hram sv. arhanđela Gavrila u kojem pravoslavni vjernici ovog kraja upražnjavaju vjerski život. Jaseničkosuvajska parohija, kako kaže paroh i svećenik Savo Janković, obuhvaća Gornju i Donju Suvaju, Vojevac, Gorinju, Jasenicu, Benakovac, Potkalinje i Hašane, u kojima su porušeni mnogi pravoslavni hramovi. Neki od njih su djelomično obnovljeni. Hram sv. arhanđela Gavrila u Srpskoj Jasenici je u potpunosti obnovljen još 2004. Hram na Benakovcu, posvećen svetom knezu Lazaru uskoro će biti obnovljen jer se građevinski radovi privode kraju. Svećenik Savo Janković koji opslužuje i parohiju Rujiškodubovičku u Republici Srpskoj, nada se kako će ova bogomolja biti dograđena i posvećena tijekom ove godine.

Obnova hrama u Hašanima
„Početkom ove građevinske sezone trebala bi otpočeti obnova crkve u Donjoj Suvaji, za što su već obavljene izvjesne pripreme. Pri kraju je obnova pravoslavnog hrama u Hašanima, dok obnova crkve u Gorinji, iako je prije devedesetih godina bila pod zaštitom države, nažalost, još nije počela. Nadamo se da će nam nadležne vlasti FBiH izići u susret kako bi obnovili naše crkvene objekte i zaštitili ih od daljnjeg propadanja“, kaže Janković. U Jaseničkosuvajskoj parohiji živi mali broj vjernika, pretežito starijeg stanovništva.

Mladi se teže vraćaju
Mnogi se mladi ljudi još nisu vratili jer su uvjeti za život teški, posebno obiteljima s djecom koja se školuju. Djeca iz Benakovca i Jasenice od prvog do petog razreda i po snijegu putuju u školu u Veliki Radić, a od šestog do devetog razreda u Bosansku Krupu. Mladima je u podgrmečkim selima iznimno teško podizati svoju djecu, ali se stanje vremenom poboljšava, pa se nadaju kako će i njima doći bolji dani.

Rusmir Karat

Dnevni list

Francuzi obećali donirati zvona za kapelu

BOSANSKA KRUPA – Mirjana Aleksić, koordinatorica obnove bosanskokrupske kapele Blažene Djevice Marije, punih se deset godina posvetila izgradnji ovog katoličkog sakralnog objekta. Stara kapela smještena u središtu grada, podno srednjovjekovne tvrđave Krupane, na početku rata 1992. spaljena je i potpuno devastirana. Ovih dana je u potpunosti završena njezina obnova te ona ponovno krasi grad, kao što je to činila i proteklih šest stoljeća.

Kapelica u izvornom obliku

Radovi na obnovi Gospine kapele povjereni su bosanskokrupskom građevinskom poduzeću Samdgrađenje, koje je posao završilo na najvišoj razini obnove sakralne arhitekture. Kapela je, naime, obnovljena u izvornom obliku i vraćena joj je stara boja fasade, žarko žuta. Džemal Badnjević, direktor poduzeća Samdgrađenje, kaže da sada predstoji brušenje kamena na zidu i stubištu te čišćenje i uređenje okoliša. Međutim, na zvoniku kapele Blažene Djevice Marije još nije postavljeno zvono, ali se građani Bosanske Krupe nadaju da će se i to ubrzo realizirati jer su sredstva za izgradnju zvona obećali donirati prijatelji iz Francuske. U sklopu ovih poslova bit će restauriran i kameni zid oko dvorišta pravoslavne parohijske crkve Presvete Bogorodice koji, s gradskom džamijom, u trokutu od dvjesto metara, kao rijetko gdje u Europi, predstavlja simbol suživota, međureligijske i međunacionalne tolerancije.

Uređenje interijera
“Vrijednost izvedenih fasadnih radova na bosanskokrupskoj katoličkoj kapeli iznose oko 17.000 maraka. Ove godine u kapeli bi trebao biti ugrađen i crkveni namještaj – oltar, kipovi, klupe, oltarna menza, propovjedaonica, ispovjedaonica te uređen interijer”, kaže Aleksić. Završetkom radova, malobrojni Hrvati katolici ovoga grada ponovno će moći sudjelovati na svetim misama u svojoj kapeli i u svome gradu. Kada će biti službeno otvorenje i blagoslov kapele, Aleksić nam nije mogla precizirati, ali je istaknula da će prvu svetu misu u novoobnovljenoj kapeli predvoditi banjolučki biskup msgr. dr. Franjo Komarica, čijoj biskupiji Bosanska Krupa i pripada.

Rusmir Karat

Samokovlija je svjetski klasik

Goražde - Polaganjem cvijeća na bistu bh. velikana književnosti Isaka Samokovlije ispred Doma zdravlja u Goraždu danas, na 53. godišnjicu od njegove smrti, počinje dvodnevna kulturna manifestacija "Dani Isaka Samokovlije Sunce nad Drinom". Među brojnim gostima će biti prisutna i Samokovlijina kćerka Rikica Samokovlija Najdanović.

Najveći dio ove četvrte po redu manifestacije, održat će se u Goraždu, Samokovlijinom rodnom gradu, dok će jedan dio programa biti predstavljen i u Sarajevu. Kako je jučer istakao Hamdo Sijerčić, direktor Centra za kulturu Goražde, ovaj bh. grad sadržajnim programom podsjeća ove i buduće generacije na značaj Samokovlijinog umjetničkog stvaralaštva ali i ljekarskog poziva.

On pripada redu svjetskih klasika pisaca, a njegovo djelo zaslužuje posebnu pažnju i opservaciju. Samokovlija je bio veliki humanista i jedan od rijetkih pisaca u svijetu koji su bili ljekari kazao je Sijerčić.

On je naglasio da je pored književnih susreta, koji su osnov ove kulturne manifestacije, predviđeno i proglašenje najboljih literarnih radova učenika osnovnih i srednjih škola Bosanskopodrinjskog i Kantona Sarajevo na temu lika i djela Samokovlije. Takođe, učenici će svoje znanje moći pokazati i kroz kviz na temu "Život i djelo Isaka Samokovlije".

U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u Sarajevu planirana je postavka izložbe o životu Samokovlije, a čiji će dio moći pogledati i građani Goražda.

Bogatom programu proslave "Dana Isaka Samokovlije", pridružit će se i Kinoteka BiH. Kako je jučer istakla Devleta Filipović, rukovodilac filmskog arhiva Kinoteke, ova ustanova doprinijet će prikazivanjem Samokovlijine "Hanke" u režiji Slavka Vorkapića.

"Hanka" će večeras biti prikazana u Goraždu, a sutra navečer u Kinoteci BiH. Film je proizveden 1955. godine u "Bosna filmu" i to je jedan od prvih filmova nastalih u BiH poslije Drugog svjetskog rata

Specijalni gosti ove dvodnevne manifestacije su članovi Zvezdara teatra iz Beograda koji će prvo u Goraždu a potom i Sarajevu izvesti Samokovlijinu "Plavu Jevrejku". Organizatori manifestacije "Dani Isaka Samokovlije Sunce nad Drinom" su Centar za kulturu i Općina Goražde i Grad Sarajevo.

Dž. B.

Od proljeća do proljeća

Književnik i pripovjedač dr. Isak Samokovlija rođen je 3. decembra 1889. godine u Goraždu. Gimnaziju je završio u Sarajevu 1910. godine a Medicinski fakultet u Beču 1917. godine. Između dva rata radio je kao liječnik u rodnom gradu, pa u Fojnici, a od 1925. godine radi u Sarajevu. Bio je jedan od urednika nedjeljnika "Jevrejski život" gdje je 1927. godine objavio svoju prvu pripovjetku, a prvu zbirku pripovjetki "Od proljeća do proljeća" dvije godine kasnije takođe u Sarajevu. Iza sebe je ostavio bogat književni opus. Objavio je nekoliko knjiga pripovjedaka "Nosač Samuel", "Tragom života", "Izabrane pripovjetke", "Đerdan", "Priča o radostima".

Hanka

Isak Samokovlija napisao je i četiri pozorišna komada od koji su neki postavljeni i na bh. pozorišnoj sceni. Jedan od najpoznatijih među njima je "Hanka" koja je, uz "Plavu Jevrejku", "Simhu" i "Ratne hljebove", prenijeta i na filmsko platno. Isak Samokovlija umro je 15. januara 1955. godine i sahranjen na starom jevrejskom groblju u Sarajevu.

SAN

U Subotici već pola godine radi nemačko zabavište

Guten tag, jo napot i dobar dan

Subotica - Od početka ove školske godine četrdesetoro mališana između tri i pet godina u subotičkom vrtiću Palčica pohađa nemačko zabavište. Oni sa svojim vaspitačicama, osim na srpskom, odnosno mađarskom, razgovaraju i na nemačkom jeziku, a cilj je da nemački vremenom postane glavni jezik njihove komunikacije. To je još uvek samo teoretska mogućnost, jer su deca tek početnici u učenju ovog stranog jezika, ali su, kako kažu njihove vaspitačice Izabela Radulović i Elvira Kolnakov, do sada mnogo naučili.
Uči se uz igru i zabavu, te deca lako i neosetno prihvataju novi jezik. U vrtiću za sada postoje dva odeljenja u jednom su deca čiji je maternji jezik srpski, a u drugom mađarski, ali je interesovanje roditelja da svoju decu upišu u ovaj vrtić bilo izuzetno veliko, te je mnogo njih ostalo da eventualno naredne godine krenu u ovo jedinstveno zabavište. Zabavište na nemačkom otvoreno je zahvaljujući pomoći nemačke vlade, kao i udruženju podunavskih Švaba koji su poreklom iz Vojvodine. Takođe, ideju su podržavala i udruženja vojvođanskih Nemaca, a subotičko zabavište je, iako prvo te vrste u našoj zemlji, u stvari jedno u nizu takvih koja su otvorena u zemljama panonskog basena u kojima su nekada živeli Nemci u značajnijem broju.
Konkretnu finansijsku pomoć u otvaranju zabavišta Subotici su, pored Vlade Nemačke, obezbedili i pokrajinsko Izvršno veće, kao i Fondacija podunavskih Nemaca koji u ovome vide realizaciju davnašnje ideje da se podstakne učenje nemačkog u zemljama iz kojih potiču oni i njihovi preci, i na taj način se očuva njihova veza sa starim zavičajem. Time se stvara i osnova za očuvanje i dalje širenje nemačke kulture koja je u ovom delu Evrope ostavila značajan trag, mišljenje je predstavnika nemačke ambasade koji su prisustvovali otvaranju ovog odeljenja. Roditelji subotičkih mališana u tome su, pak, videli šansu da njihova deca dobiju solidnu osnovu za učenje jednog od priznatih svetskih jezika kojima govori blizu sto miliona ljudi, i odlučili da spoje dva dobra dok se igraju u svojim vrtićima, njihova deca istovremeno uče nešto što im u kasnijem životu može biti od velike pomoći.
Vaspitačice koje rade u ovom zabavištu za taj posao su se osposobljavale u Austriji i Nemačkoj. "Veoma smo zadovoljni, jer deca već mnogo znaju, iako smo počeli od nule, bez ikakvog njihovog predznanja o jeziku. Imamo različite uzraste, što je donekle otežavajuća okolnost, ali smo uspeli da to rešimo i uskladimo učenje. Znanje dece uglavnom zavisi od njihovog interesovanja, mada u principu svi vrlo brzo usvajaju nove reči, jer je to uzrast u kojem se jezik nesvesno uči, a pogotovo je zanimljivo kada se radi kroz igru i pesmu", kaže vaspitačica Izabela Radulović.
Do sada su ovakva zabavišta otvorena u Osijeku, Baji, Temišvaru, Segedinu. Inače, u Vojvodini je pre drugog svetskog rata živelo oko 400 hiljada Nemaca, dok ih je danas nešto više od hiljadu i po. Veliki broj je proteran ili su se samovoljno odselili posle rata, a mnogi među njima koji su kao deca napustili ove krajeve sada pomažu ovakve inicijative.

V. Laloš

Danas

Udruženje Animal SOS iz Sarajeva pomaže napuštenim životinjama, posreduje u njihovom udomljavanju i bori se za donošenje Zakona kojima bi se napušteni psi i mačke zaštitili od nehumanog postupanja.

Link

Tražim izgubljenog prijatelja

Facebook