Gradonačelnik Zoran Janković prekinuo dugogodišnji spor

Ljubljana ipak dobija džamiju

Ljubljana - Posle skoro četiri decenije čekanja, Bošnjaci u Sloveniji će dobiti priliku da izgrade džamiju u Ljubljani. Neki razlog za promenu zvanične politike vide u novim gradskim vlastima, ali ima i drugačijih mišljenja.
Konačna odluka o izgledu i početku gradnje Islamskog kulturnog centra u Ljubljani treba da bude doneta sredinom ove godine. Dugogodišnji spor oko gradnje džamije prekinuo je gradonačelnik Zoran Janković. On tvrdi da odluka o gradnji nema veze s predsjedavanjem Slovenije Evropskom unijom.
Uprava grada Ljubljane ponudila je Mešihatu Islamske zajednice novu lokaciju za izgradnju džamije u samom centru slovenačke prestonice. Zoran Janković je to lako objasnio: "Iz jednostavnog razloga što su Slovenci islamske vere bili važan faktor pri stvaranju naše nove države. I, ako svi koji veruju imaju svoj hram, onda to moraju imati i muslimani".
"Dolaskom Zorana Jankovića na čelo grada, odnos prema muslimanima u Ljubljani potpuno se promijenio. Pre samo dvije godine, kada se raspravljalo o gradnji džamije na periferiji grada, i mediji i političari i narod bili su protiv", podseća sekretar Islamske zajednice Nevzet Porić.
"Mislim da je priča o džamiji tada došla u pogrešno vrijeme. Intenzivna priča o gradnji džamije počela je nakon 11. septembra i mislim da je to dobrim dijelom uticalo na tu negativnu kampanju. Međutim, sada mi nemamo nikakvih primjedaba, tako da je to pitanje skoro pa riješeno", rekao je Porić.
Na Islamskoj zajednici u Sloveniji sada je da od grada otkupi ponuđeno zemljište: 12.000 kvadratnih metara po ceni od 402 evra za kvadrat. U Sloveniji danas živi gotovo 50.000 muslimana, a najviše njih su Bošnjaci. Dobrostojeći privrednici među njima zasigurno će, nadaju se u Mešihatu, podržati gradnju Islamskog kulturnog centra u Ljubljani. Zemljište za tu namenu moglo bi na otkup biti ponuđeno već narednih meseci.
U međuvremenu, Mešihat će raspisati konkurs za idejno rešenje projekta. U gradskom uredu kažu da džamija treba da se uklopi u evropsku okolinu, u Mešihatu kažu da će taj uslov biti ispunjen. Izgradnja džamije u Ljubljani sporna je još od davne 1969, a razlog za naglu promenu politike grada prema tom pitanju u Mešihatu vide i u trenutnom predsedavanju Slovenije Evropskom unijom. Godina 2008. je, osim toga, Evropska godina interkulturalnog dijaloga.
"Ne može Slovenija promovirati dijalog, a ovamo zapostavljati jedan važan dio svoje zajednice s nemogućnošću izgradnje džamije", kaže Porić. Gradonačelnik Janković tvrdi, međutim, da odluka o izgradnji džamije sa slovenačkim predsjedavanjem Evropskom unijom nema nikakve veze: "To je odluka grada Ljubljane, bila je predočena već 2006. i sada je samo faza realizacije. A Ljubljana je tolerantan grad koji se brine za sve vrste manjina". Emir Numanović (FONET)

Danas

 

Izložba vrijedna pola milijuna maraka

SARAJEVO - Izložba sakralnih i religioznih eksponata sve četiri velike vjere iz BiH, koja će biti otvorena 3. ožujka u galeriji Collegium Artisticum, predstavlja korak naprijed u poboljšanju međureligijske komunikacije, ekumenizma i dijaloga, riječi su autora izložbe, župnika Ivana Ravlića.
Na pripremi ove nesvakidašnje izložbe župnik je radio više godina, te obišao brojna mjesta. Za organizaciju izložbe je dobio potporu kardinala Vinka Puljića, reis-l-uleme Mustafe Cerića, mitropolita Nikolaja i predsjednika Židovske zajednice Jakoba Fincija.
"Izložba ove vrste se organizira po prvi put u povijesti ovih naroda i od velikog je značaja za njihovu povijest i kulturu. Cilj je povezati i ujediniti ove narode u njihovoj različitosti i tako ih zbližiti u njihovom suživotu", istaknuo je župnik Ravlić na jučerašnjoj konferenciji za novinare.

Velika vrijednost eksponata
Ovih dana iz tiska izlazi katalog svih vjera koji na 310 stranica sadrži fotografije eksponata koji će biti predstavljeni na izložbi.
"Katalog se tiska dvojezično, hrvatsko-engleski, tako da će moći služiti posebno školama likovnog usmjerenja i studentima akademija, knjižnicama, muzejima, te široj publici. Izložbu pripremam tako da se može arhivirati i po potrebi izložiti i postaviti u drugim zemljama izvan BiH, koje to budu htjele, a već ima naznaka u tom smjeru", istaknuo je župnik Ravlić.
Na izložbi će biti prezentirano 600 eksponata koliko ih ima u katalogu i svi će biti izloženi kao eksponat ili fotografija. Neki vrijedni religijski predmeti zbog sigurnosti transporta neće biti izloženi, ali će biti pokazani na fotografijama.

Pečat religija na tlu BiH
Potporu ovoj izložbi dale su brojne državne, federalne i županijske institucije, te predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je i pokrovitelj. Cijeli projekt će koštati oko 500 tisuća maraka, u što su uključene donacije i sponzorstva.
Velike troškove izložbe iziskivat će dovoženje, skladištenje i postavka vrijednih eksponata iz muzeja, samostana, manastira, džamija i sinagoga.
"Ovom izložbom želimo prikazati ne samo materijalno bogatstvo i umjetničke zbirke, nego i kulturni utjecaj i pečat koji je religija dala ovome tlu", istaknuo je Ravlić.

Iznimno vrijedni eksponati
Posjetitelji izložbe će moći pogledati vrijedne originalne dokumente i pisma, knjige, likovna i arhitektonska ostvarenja kulturnih vrijednosti, dijelove mobilijara bogomolja, predmete koji se koriste u religioznim obredima, te odabranu odjeću vjerskih službenika. Uz sve eksponate bit će istaknuti natpisi o tehnici rada, vrsti materijala, te o vremenu i mjestu nastanka.

Dina Zahirović

 

Stari običaji zbližili povratnike u sela u zapadnoj Slavoniji

 

Svako okupljanje je pravi praznik

 

Povratnici u sela kod Pakraca i Lipika u zapadnoj Slavoniji, da bi život učinili sadržajnijim, formirali su KUD „Vreteno“ koje neguje srpske narodne običaje iz ovog kraja. U društvu je 40 članova svrstanih u nekoliko sekcija, a najbrojnije su folklorna i pevačka.

Predsednik KUD-a „Vreteno“ Milan Ninković kaže da ih igra i pesma podstiču da ovde ostanu.
- Očuvanje naših običaja od Božića pa tokom cele godine nas motiviše da se okupljamo, družimo, šijemo nošnje, veselimo... Često gostujemo u RS, Srbiji, a nastupamo i na smotrama srpskih društava u Hrvatskoj - kaže Ninković, koji je nadaleko poznat po sviranju na fruli i pesmi. Članovi KUD-a „Vreteno“ su iz više sela u Slavoniji - Gornjeg Čaglića, Bukovčana, Subocke, Šeovice i još nekih.
- Svako okupljanje za nas je praznik, sreća i veselje koji nas podsećaju na preratno vreme. Evo, zimus čijamo perje za jastuke, vezemo, heklamo, pričamo o našim običajima i gostimo se slavonskim specijalitetima - gotovo uglas govore Milka i Mira Šarčević iz Čaglića, u čijoj kući je održano čijalo.
Došli su Dušanka i Zlata Pavić iz Bukovčana, Jelena Dolinić i Zlata Pavić iz Subocke, Nevenka Vukadinović, dve imenjakinje Mileve Mandić iz Čaglića, Nada Ančić iz Pakraca. Kasnije su im se pridružili i pevači i svirači Velimir Ković, Petar Dolionić, Milorad Matijević i Nikola Perić iz Šeovice, Proko Pavić iz Bukovčana i drugi... Pre čijala okupili su se u etnokući gde su pokazali mnoge predmete iz domaćinstva stare i po jedan vek.
- Ovde imamo natru ili stan, starinsku peglu, grebene, krevet, ormare, zemljane ćupove, drveno korito u kojem su se deca nekada kupala. Sve to smo sakupili ovde i izložili da se podsetimo pod svetlošću petrolejke - kazuje Milica Paunović (73), koja poput većine suseda živi sama, dok su se mlađi uglavnom nastanili u RS ili Srbiji.
U starinskoj kući Dragice Divić je stalna božićna postavka koju najbolje objašnjavaju Mileva Mandić i Rade Ninković.
- Kada ovde sednem za sto i slamu, kao da se vratim u mladost. Sve je kao nekada, česnica, kovrtanj, rakija, med, slama, badnjak... Narod se ovde okupi pa pričamo o tome, da se ne zaboravi - kaže 80-godišnja Mileva.
KUD „Vreteno“ planira da tokom godine prikaže više narodnih običaja.
- Oko vretena, kudelje vune, vatre, pletiva i lampe smo se davno okupljali. Onda smo to napustili, ali je došlo vreme da se opet vratimo tome jer za mnoge ljude ovde, većinom povratnike, to predstavlja život, sreću i razlog opstanka u ovom kraju gde je nekada bilo deset puta više ljudi - saglasno je nekoliko naših sagovornika, koji su uz bogatu trpezu i pesmu ostali do u kasnu januarsku noć.

Milan Pilipović

Blic

 

Svi popularni pjevači za velikog Novkovića

ZAGREB- Koncert pod nazivom "Svi pjevaju" bit će održan 7. veljače u KC-u Dražen Petrović. Naime, riječ je o koncertu kojim će hrvatska estrada na čelu s Borisom Novkovićem obilježiti 40 godina karijere jednog od najtiražnijih autora popularne glazbe Đorđa Novkovića. Na koncertu će nastupiti poznata imena hrvatske glazbene scene koja su često surađivala s Novkovićem. Za Novkovića će zapjevati Severina, Mate Mišo Kovač, Neda Ukraden, Danijela Martinović, Petar Grašo, Jelena Rozga, Gabi Novak, Jasna Zlokić, Dalibor Brun, Colonia, Željko Bebek, Kemal Monteno, Tony Cetinski, Đani Maršan, Darko Domijan, Duško Lokin i Boris Novković, a pratit će ih HRT-ov Revijski orkestar kojim će ravnati Stipica Kalogjera. "Koncert nema nikakve aluzije na obljetnicu smrti, nego smo željeli obilježiti njegovih 40 godina karijere, što je Đorđe i sam namjeravao. Sam je odabrao pjesme koje će biti izvedene, a svi su se izvođači rado odazvali pozivu", rekao je na konferenciji za novinare Boris Novković i dodao kako će koncert doživjeti CD i DVD izdanje, prenose tamošnji mediji. Generalni pokrovitelj velikog koncerta je Grad Zagreb pa se na konferenciji pojavio i gradonačelnik Milan Bandić, istaknuvši kako mu je "Stari Pjer" najdraža Novkovićeva skladba, jer je uvelike obilježila Zagreb u prošlom stoljeću.

M. Tokić

Dnevni list