

|
POTPIŠITE PETICIJU KANDIDATURA STAROG DIJELA SARAJEVA NA LISTU UNESCOa |
Šta je Fildžan viška Mreža Spomenar Arhiva Projekti Najljepše diskusije Top 5 Mediji Pregled članaka Tražim komšiju/prijatelja Hum. akcije Pomoć bolesnoj djeci Ostali projekti
![]()
valterbranisarajevo design 2006. fildzanviska(at)hotmail.com
DALA ŽIVOT ZA BEBU
Milica Isović (35) iz Minhena odbila
je hemoterapiju u trudnoći da bi na svet donela zdravu ćerku Larisu i
potom izgubila bitku sa tom najtežom bolešću. - Uz supruga Mirsada i
malu Larisu sada su porodica i prijatelji, jer su svesni da im
predstoji teško vreme
(Od dopisnika Tanjuga) MINHEN, 24. januara - Tragična priča Milice
Isović (35) iz Minhena, koja je odbila hemoterapiju u trudnoći da bi na
svet donela zdravu ćerku Larisu, a potom izgubila bitku sa najtežom
bolešću, trenutno je glavna tema među našim ljudima u Nemačkoj. Postoje
životne priče i tragedije zbog kojih bi, kaže naš narod, "i kamen
proplakao". Ovo je jedna od tih! Milica Isović iz Minhena umrla je u
ponedeljak, 21. januara, da bi njena tromesečna beba Larisa živela.
Ovu tešku i dramatičnu odluku, za koju je valjda samo majčinsko srce i
sposobno, Milica je donela onog časa kada su joj lekari, a tada je bila
već trudna, saopštili da boluje od raka i da su joj neophodni zračenje
i hemoterapija, pišu frankfurtske "Vesti". "Vi ćete živeti, ali bebu
koju nosite morate pobaciti, jer bi terapija za nju bila smrtonosna",
sopštili su lekari neumoljivu istinu i nesrećnu Milicu postavili pred
dilemu dostojnu antičke tragedije. Hrabra i požrtvovana buduća majka
nije se, međutim, dvoumila ni sekunde. Odustala je od terapije da bi
svom čedu 19. oktobra podarila život. I uspela je. Na svet je donela
donela zdravu ćerku Larisu koja se, nažalost, neće sećati majke, ali će
saznati da je za nju žrtvovala svoj život. Miličin suprug Mirsad (37) je
sve vreme bio uz svoju hrabru suprugu i prihvatio njenu odluku.
"Napravili smo nekoliko porodičnih fotografija. Nepunih šest sati posle
toga Milica je pala u komu, a dan kasnije je umrla", kaže za "Vesti"
Mirsad Isović. Milica je napisala i pismo maloj Larisi u kome joj
objašnjava zašto njena majka nije mogla da ostane uz nju. To pismo će
otac Mirsad Larisi dati kada bude dovoljno odrasla da bi mogla da
shvati sadržaj i majčinu odluku. Uz Mirsada i malu Larisu su porodica i
prijatelji, jer su svesni da pred njima stoji teško vreme. Mirsad je
svestan da mu neće biti lako da odgaja kćerku, ali je odlučan da ostane
uz svoje dete, jer ako je već moralo da izgubi majku, treba bar da
raste uz oca. Milica je u Minhenu radila u ugostiteljstvu, a Mirsad je
vlasnik privatne firme. Oni koji su im bili bliski i družili se s njima
kažu da su bili izvanredan par povezan poštovanjem i ljubavlju. Milica
je izrazila želju da iz Minhena bude ispraćena po pravoslavnim
običajima u Srpskoj pravoslavnoj crkvi uz sveštenika, što je i
organizovano juče popodne, a sahranjena je danas na groblju u rodnom
selu Primišlje kod Slunja u Hrvatskoj.
Zoran Mirković
Tanjug
Prijatelji iza Schengena
Zbog posebnog pograničnog režima 12- godišnjoj Valentini Mihmić iz Obrežja neostvareni je san proslaviti rođendan u svom domu. Od prijatelja iz Hrvatske dijele je birokracija i Schengen.
Na rođendan 9. veljače Valentini ni
ove godine neće doći njeni prijatelj iz razreda iz Osnovne škole Milana
Langa u Bregani u Hrvatskoj. Kao i lani, slavlje je prisiljena
organizirati u Hrvatskoj, u trgovačkom centru, gdje može pozvati
ograničen broj prijatelja na samo dva sata, piše Jutarnji list.
Djevojčica svakodnevno mora nekoliko puta prelaziti šengensku granicu
jer se ne može družiti, igrati pa ni učiti s prijateljima iz Hrvatske u
kući u Obrežju.
Valentininim prijateljima za prelazak granice potrebne su putovnice, a
one su mnogima preskupe. Za pogranične propusnice uopće ne znaju.
"U Hrvatskoj se osobna iskaznica ne može dobiti prije petnaeste godine
pa granicu mogu prelaziti samo prijateljice koje imaju putovnice, a mi
iz Slovenije granicu redovito prelazimo s osobnim iskaznicama. Stanujem
stotinjak metara od granice i potrebno mi je desetak minuta hoda do
škole. Nikada nismo imali problema s policijom na granici jer su nas već
zapamtili. Samo moramo pokazati osobnu pa nas puste", ispričala je
Valentina.
Lucija Mihmić, Valentinina majka, kaže kako nisu svi upoznati s
pograničnim propusnicama koje imaju i Hrvatska i Slovenija, pa to malo
otežava život . Većina učenika iz Obrežja koji idu školu u Bregani imaju
dvojna državljanstva, no ipak se školuju u Hrvatskoj gdje, poput
Valentine, planiraju nastaviti školovanje.
Ni ravnatelj škole u Bregani Boris Zaringer nije znao da se problem lako
može riješiti pograničnim propusnicama. Tako se znalo dogoditi da netko
iz nogometne momčadi ili zbora na natjecanje ili priredbu nije otišao
samo zbog putovnice. Ravnatelj kaže da s pograničnim propusnicama nije
upoznata ni većina roditelja. Priznaje da nije znao za propusnice sve do
sada.
Zahvaljujući 'otkriću' pogranične propusnice Valentina bi ove godine s
prijateljima iz Hrvatske ipak rođendan mogla proslaviti u domu, u
slovenskom Obrežju, piše Jutarnji list.
Net.hr 27.1.2008.
Predstavljen kalendar "Tradicijska odjeća u BiH"
U organizaciji Ministarstva okoliša i turizma Federacije BiH te samostana i duhovnog centra "Karmel sv. Ilije" iz Zidina a pod pokroviteljstvom predsjednice FBiH Borjane Krišto večeras je u Sarajevu predstavljen kalendar "Tradicijska odjeća u BiH".
Izrada i izdavanje ovog jedinstvenog
kalendara je prva faza projekta koji će obuhvatiti i postavku izložbe o
nošnjama sva četiri naroda u BiH i nacionalnih manjina.
"Svećenik Zvonko Martić i ja smo došli na ideju da na ovaj način
prezentiramo dio kulturno-historijskog naslijeđa BiH. Drugi dio
projekta, organiziranje izložbe bit će završen do kraja godine", izjavio
je za Fenu autor i fotograf Jasmin Fazlagić.
Prisutnim se obratio i ministar okoliša i turizma FBiH Nevenko Herceg
koji je pozdravio inicijativu samostana i kazao kako ovaj projekt
"promovira tradicijsku i etno baštinu BiH".
Kalendar obuhvata fotografije dvanaest tradicijskih nošnji iz raznih
krajeva BiH.
Prezentacija kalendara upotpunjena je muzičkim numerama s izvornim
instrumentima, napjevima i folklornim tačkama KUD-a "Baščaršija", ženske
pjevačke skupine iz Žepča, muške pjevačke skupine iz Guče Gore, ženske
pjevačke i plesačke skupine iz Oštre Luke, svirača zurne i bubnjeva iz
Maoče te ženske pjevačke skupine iz Cazina.
Izdavač kalendara je Federalno ministarstvo okoliša i turizma.
Sarajevo-x/FENA 29.1.2008.
|
Najnovije
informacije o pripremama za kandidaturu starog dijela Sarajeva na
listu UNESCO-a od sada možete pročitati i na sljedećem linku: |
|
Pomoć za Igora Petrova |
|
Udruženje Animal SOS iz Sarajeva pomaže napuštenim životinjama, posreduje u njihovom udomljavanju i bori se za donošenje Zakona kojima bi se napušteni psi i mačke zaštitili od nehumanog postupanja. |