Historičari iz BiH, Srbije i Hrvatske napisali udžbenik historije

 

Rezultati projekta "Historija na djelu - pripremanje za budućnost Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije bit će predstavljeni sutra u Sarajevu, saopćeno je danas iz Udruženja nastavnika i profesora historije Euroclio-HIP BiH.

Na realizaciji ovog projekta u protekle tri godine zajednički su radili historičari iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, djelujući putem svojih profesionalnih udruženja (Udruženje nastavnika i profesora historije Euroclio-HIP BiH, Hrvatska udruga nastavnika povijesti HUNP, Udruženje za društvenu istoriju Srbije UDI-Euroclio), a uz stručnu i finansijsku pomoć Evropskog udruženja predavača historije EUROCLIO te donatora holandske i danske vlade.

Glavni ciljevi ovog projekta bili su unapređenje izučavanja povijesti u nastavi u postkonfliktnim društvima, razvoj civilnog društva, razvoj međusobne saradnje udruženja nastavnika povijesti i razmjena iskustava, razvoj kritičke svijesti kod nastavnika i učenika, promocija multiperspektivnosti u nastavi, doprinos miru, stabilnosti i demokratiji u regiji.

Ovaj projekt predstavlja jedinstven primjer saradnje historičara iz ove tri zemlje a ova saradnja polučila je rezultat u formi knjige koja će se koristiti u školama za nastavu historije.

Ideja je bila objaviti dodatne i inovativne materijale za nastavu historije koji bi predstavljali pozitivan primjer u smislu sadržaja i metoda, pogodne za zahtjeve nastave historije na početku 21. stoljeća, kroz perspektive jačanja regionalne saradnje.

Razmjenjujući iskustva sa stručnjacima iz Danske, Holandije, Slovenije, Makedonije, Švajcarske, Rusije, Velike Britanije i drugih evropskih zemalja, grupa nastavnika historije i historičara iz BiH, Hrvatske i Srbije unaprijedila je vlastita znanja i vještine za provedbu kreativnog i modernog pristupa u nastavi historije u skladu s demokratskim principima.

Učesnici projekta razmijenili su svoja iskustva s kolegama putem radionica i brojnih seminara koje su organizovali i na kojima su prisustvovali u regionu i u Evropi.

 

Sarajevo-x/FENA 31.1.2008.

 

Predstavljen projekt "Historija na djelu - pripremanje za budućnost BiH, Hrvatske i Srbije"

 

Projekt "Historija na djelu - pripremanje za budućnost Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije" i knjiga - dodatni materijal za nastavu historije "Obični ljudi u neobičnoj zemlji, Jugoslavija između istoka i zapada; Svakodnevni život u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji 1945.-1990." predstavljeni su večeras u Sarajevu.

Na realizaciji ovog projekta zajednički su radili historičari iz BiH, Hrvatske i Srbije, djelujući kroz svoja profesionalna udruženja - Udruženje nastavnika i profesora historije Euroclio-HIP BiH, Hrvatsku udruga nastavnika povijesti HUNP te Udruženje za društvenu istoriju Srbije UDI-Euroclio, uz stručnu i finansijsku pomoć evropskog udruženja predavača historije Euroclio, te donatora nizozemske i danske vlade.

Knjigu su večeras predstavili Joke van der Leeuw-Roord, izvršna direktorica Evropskog udruženja nastavnika historije, Vera Kacz iz Instituta za historiju te Melisa Forić, koordinator projekta za BiH.

„Projekt traje već pet godina i to je ova saradnja, a rezultat te saradnje je publikovanje knjige. Knjiga je dodatni nastavni materijal za izvođenje nastave povijesti i sastoji se iz 20 radionica. To nije klasični udžbenik nego priručnik za nastavnike historije“, kazala je za Fenu Melisa Forić.

Prema njenim riječima, ciljevi projekta su bili prvenstveno unapređenje nastave historije, zatim uspostavljanje međunarodne i regionalne saradnje prije svega sa kolegama iz Srbije i Hrvatske kao i unutar BiH, te povezivanje u jednu mrežu koja će za cilj imati promociju tolerancije, mira i demokratije.

Sarajevo-x/FENA

 

U Hrvatskoj se osniva Srpska banka

 

Zagreb - Institucije Srba u Hrvatskoj krenule u osnivanje banke koja bi privredno oživela povratničke sredine, piše Jutarnji list.

Srpsko narodno veće, Štedno-kreditna zadruga "Privrednik" i Srpsko privredno društvo "Privrednik" pokrenuli su inicijativu da se sadašnja Štedno-kreditna zadruga (ŠKZ) transformiše u banku srpske zajednice. List tvrdi da je u toku postupak dokapitalizacije ŠKZ-a i animiranje budućih akcionara u Hrvatskoj, ali i u Srbiji, i da bi banka trebalo da nastavi tradiciju Srpske banke.

Srpska banka nastala je krajem 19. veka u Zagrebu.

"Zakon nas obavezuje da do 1. marta transformišemo ŠKZ 'Privrednik' u štednu banku ili kreditnu uniju. Upravo je u toku prikupljanje sredstava za dokapitalizaciju. Nadam se da ćemo uspeti", izjavila je Jutarnjem listu šefica ŠKZ-a Branka Žarković.

Ona nije htela da precizira koliki je sada kapital ŠKZ-a, rekavši samo da je zakonski minimum za buduću štednu banku osam miliona kuna, odnosno oko 1,1 milion evra.

Pripreme za postupak osnivanja Srpske banke su već započele, tvrdi list, dodajući kako se predsednik Srpskog narodnog veća (SNV) Milorad Pupovac početkom ove sedmice sastao sa predsednikom vlade Vojvodine Bojanom Pajtićem.

Pajtić je, prema navodima Jutarnjeg lista, Pupovcu obećao da će Izvršno veće Vojvodine pomoći u osnivanju banke sa 45.000 evra za nabavku softvera.

"U toku su razgovori s preduzećima u Hrvatskoj i Srbiji koja bi sudelovala u dokapitalizaciji. Tražimo buduće akcionare, ali je još rano s njihovim imenima izlaziti u javnost. Radi se o ozbiljnom poslu, treba ispuniti uslove koje propisuje Hrvatska narodna banka" rekao je Pupovac.

Prema njegovim rečima, preko buduće banke isplaćivala bi se sredstva hrvatske vlade namenjena za povratak Srba, obnovu i privredni
razvoj povratničkih sredina, u skladu sa sporazumom Vlade i SDS-a, a banka bi davala i garancije za pokretanje preduzetničkih projekata i osiguravala stipendije za školovanje.

Pupovac je izjavio kako to ipak neće biti isključivo banka srpske zajednice, već da će to biti "banka kao i svaka druga u Hrvatskoj, koja će se boriti za svoj deo kolača".

List podseća kako je do Drugog svetskog rata u Zagrebu delovala vrlo moćna Srpska banka, osnovana 1895. godine, koja je vrlo brzo postala druga najveća banka u Hrvatskoj, a podružnice je imala i u Dubrovniku, Splitu, Šibeniku, Kninu, Novom Sadu, Somboru i Subotici.

Među gotovo 7.000 akcionara bilo je ne samo bogatih i uglednih Srba, nego i Hrvata, Slovenaca, Nemaca, Mađara, Italijana, Amerikanaca, a među poznatijim akcionarima, kako tvrdi Jutarnji list, bili su i vajar Ivan Meštrović i srpski naučnik Mihailo Pupin.

 

B92

 

ŠANTIĆ Nije zaboravljen, ali je pod utjecajem politike

MOSTAR- Pjesnik Aleksa Šantić bio je jedan od simbola po kojemu je Mostar bio prepoznatljiv. Bio je jedan, i morat će proći još puno godina dok se ne rodi neki novi Aleksa. Ne isti, ali da barem u njemu prepoznamo njegov duh i talent. Neki su ga svojatali, neki ga se odricali, ali je činjenica da je bio veliki književnik. Za nekoliko dana SPKD Prosvjeta na čelu s Ratkom Pejanovićem prigodnim programom obilježit će godišnjicu smrti ovog velikog književnika u njegovom rodnom gradu.
Dana 2. veljače navršit će se 84 godine od smrti Alekse Šantića. Taj dan SPKD Prosvjeta organizirala je cjelodnevni program, u sklopu kojega će napokon biti otvorena i mala Prosvjetina knjižnica. Kako doznajemo od Pejanovića, knjižnicu bi trebala svečano otvoriti Spomenka Mičić, potpredsjednica FBiH.

Prosvjetina knjižnica
''Knjižni fond male Prosvjetine knjižnice već se ranije počeo popunjavati, a već je bila otvorena, rekao bih slogovno. S obzirom na materijalne neprilike, dosad nismo bili u prilici da imamo osobu koja bi konzistentno radila na poslovima izdavanja i prijema knjiga. Ovog puta Grad nam je na osnovi grantova iz prošle godine dao jednu injekciju i ta smo sredstva usmjerili u sređivanje knjižnice'', kaže Pejanović. Tako je Grad pokrio veliki dio troškova oko knjižnice, a dio sredstava Prosvjeta je morala naći iz drugih izvora. Tako je za otvaranje knjižnice pripremljeno i kartografski sređeno oko 3000 knjiga.
''Smatram da je ovaj cjelodnevni program u povodu godišnjice smrti Alekse Šantića i otvaranje knjižnice lijep dar i Gradu i Prosvjeti, i lijep dar u povodu godišnjice, da na takav način nastavljamo njegovati njegovu tradiciju pisane riječi'', kaže Pejanović. Naglašava da su veliku pomoć dobili od Senke Mehler-Zekić, kao i njezine mlađe suradnice Ines Ovčar iz Narodne knjižnice HNŽ-a, uz punu potporu njihove ravnateljice Mire Pehar. Od te knjižnice na dar su dobili i 130 knjiga.

Da Šantić ne padne u zaborav
Pejanović kaže da obilježavanje godišnjice Šantićeve smrti nije samo Prosvjetina inicijativa. Veliku ulogu ima i Grad.
''Šantić je, prije svega, ipak mostarski i šire od mostarskog, ja bih rekao kompletnog ovog podneblja koje obuhvaća i Mediteran i Sredozemlje (on je bio i u Beču, i Trstu...). On je bio ličnost koja je obilježila epohu tog vremena. Ne može se gradu uzeti ono što grad daje. Bilo bi krajnje bezobrazno i ružno, i s moje i s bilo čije strane, da se to pokuša osporiti. Šantić je u jednom vremenu transformiran. Smatram da nije adekvatno vrjednovan, ali je transformiran'', objašnjava Pejanović. U organizaciji Grada godišnje se održavaju Šantićeve večeri poezije, koje više nisu izdvojene, nego u sklopu Mostarskog ljetnog festivala.
Cijeni li Grad dovoljno svoje pjesnike po kojima je prepoznatljiv. Pejanović kaže da su za prošlogodišnje Šantićeve večeri poezije (dvije večeri) dobili 5000 maraka, iznos upola manji u odnosu na pretprošlu godinu.
''Dobro je da imamo Šantićeve večeri poezije, bar na takav način da se njeguje Šantićev lik i djelo. Međutim, ne mogu a da ne kažem da ono što se dobije za te večeri je zaista nedovoljno. Prošle godine smo dobili svega 5000 maraka. S obzirom da je i prošle i pretprošle godine Prosvjeta bila samo tehnički servis, mislim da smo to korektno odradili, ali je zaista nužno povećati neki iznos. Vulgarno je kad kažem 5000 maraka za Šantićeve večeri poezije'', tvrdi Pejnaović. Upravo iz tog razloga, a to su prigovarali mnogi, Šantićeve večeri poezije obuhvatile su samo pjesnike iz Mostara.

5000 maraka za Šantićeve večeri poezije
''Ne daj Bože da smo doveli nekoga sa strane, iz susjednih država ili iz Sarajeva, Tuzle... To bi bila vratolomija. I u takvim okolnostima je trebalo djelovati s dodatnim dijelom sredstava'', priča Pejanović.
Ipak, kaže nam da ga ohrabruje činjenica da u posljednje vrijeme malo češće dolaze učenici osnovnih, pa i srednjih škola u posjet spomen-sobi Alekse Šantića, što upućuje da se Šantić vraća u kulturu, školstvo, i da će na taj način trajati. Za Pejanovića je to jako bitno - da Šantić ne padne u zaborav.
''Osobno smatram da je Aleksa bio jedan. I da će morati dugo, dugo vremena proći da bi se pojavio neki novi Aleksa. Ja bih to zaista želio doživjeti. Jer u svemu ovome, iskreno govoreći, nedovoljno ga se sjećamo'', kaže Pejanović. Navodi jedan primjer: nagrada Alekse Šantića je na prostorima bivše Jugoslavije, pa čak i šire, bila prestižna nagrada. Dodjeljivala se svake četiri godine eminentnim perima. Šantićevu nagradu, simboličnu (u vidu kristalnog tanjura i plakete), prošle je godine dodijelila Prosvjeta, a ne Grad.

Nagradu bi trebao dodjeljivati Grad
''Bio bih najsretniji da Grad kaže da mi (Prosvjeta), nemamo više ništa s tom nagradom. Kad bi Grad preuzeo Šantićevu nagradu, onda bi Prosvjeta neku svoju nagradu usmjerila prema dječaku, djevojčici, osnovne ili srednje škole kao poticaj stvaranja književnog duha i poezije na ovim prostorima. Da bar Grad to hoće prepoznati'', kaže Pejanović.
Kaže da je Prosvjeta nagradu prošle godine dodijelila kao spontani doživljaj koji je nastao razmišljanjem i razgovorima na ovim prostorima.
''Osjetili smo da se politika stavlja tamo gdje joj ne bi trebalo biti mjesta. To je ono što je ružno. Isto tako sam svjestan da bez političkog kompromisa neće biti ni te nagrade. Ja to znam. Je li interes Grada da prepozna da je Šantić ipak bio jedan na ovim prostorima, pa bez razlike kojem narodu pripadao. Stjecajem okolnosti iz roda je srpskog naroda. Ali on je prije svega pisao poeziju'', kaže Pejanović.
Puno se pošle godine pričalo o tome što su prije bile Šantićeve večeri poezije, a što su danas. Mnogi zaboravljaju da danas na cijeni kod mnogih ljudi nije ni duh ni talent, nego novac koji vam je potreban za sve. Nadamo se da će godišnjica Šantićeve smrti biti dostojno obilježena.

Program obilježavanja Šantićeve smrti
U sklopu cjelodnevnog programa obilježavanja godišnjice Šantićeve smrti organiziran je posjet mauzoleju Osmana Džikića. Na program je planiran dolazak potpredsjednica FBiH Spomenke Mičić, federalnog ministra raseljenih osoba i izbjeglica Nedima Mušića i ministra trgovine Desnice Radivojevića; zatim odlazak na spomenik Alekse Šantića, gdje će se položiti cvijeće i upaliti svijeće te polaganje cvijeća na statut u Šantićevom parku. Slijedi službeno otvaranje knjižnice, a planiran je i posjet Spomenke Mičić obitelji nedavno preminulog književnika Alije Kebe. Navačer je otvaranje izložbe dokumentarne građe ''Aleksa Šantić - pjesnički bard Mostara'' autora Zlatka Serdarevića.

Likovna kolonija na ljeto
Simo Golumović će 14. veljače otvoriti izložbu i promovirati knjigu. Taj datum je locirao kao dan promocije knjige i izložbe - na Valentinovo, dan sv. Trifuna i na dan oslobođenja Mostara. Za Uskrs prosvjeta ima najavljenu zajedničku izložbu pet autora - četiri akademska i jedan slikar - Miodrag Zubac, Miodrag Stanišić, Ana Đorđević, Tamara Vujič iz Beograda i Vaso Rupar. Najvjerojatnije će ova petorka ovdje na ljeto napraviti slikarsku koloniju, na koju će biti pozvane neke njihove kolege.

A. Copf

 

Dnevni list

 

 

''Na tragu poetike'' Samokovliji u čast

 

SARAJEVO – U galeriji Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti jučer je otvorena izložba ''Na tragu poetike'' posvećena istaknutom bh. književniku Isaku Samokovliji. Postavkom te izložbe završeni su "Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom", koji su tijekom ovog mjeseca održani u Goraždu, a dio i u Sarajevu. Književna ostavština Isaka Samokovlije pohranjena je u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. Na izložbi u galeriji Mak predstavljene su fotografije, dokumenti, pisma, knjige i predmeti iz života tog velikog bh. pisca koji je osim u svom rodnom gradu Goraždu, jedan dio života proveo i u Sarajevu.

Okupljanje ljubitelja Samokovlijina djela
"Ovo je već postalo tradicionalno okupljanje ljubitelja riječi i djela Isaka Samokovlije. Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH nastavit će i dalje podržavati manifestaciju posvećenu Samokovliji. Dat ćemo svoj doprinos i stalnom postavkom koju će posjetitelji moći vidjeti u Domu kulture Goražde. To će biti privremeno dok se ne renovira kuća u kojoj je Samokovlija živio u Goraždu", istaknula je na otvorenju izložbe ravnateljica muzeja Medhija Maglajlić.
Izložbu je otvorio pomoćnik načelnika za društvene djelatnosti Općine Goražde Sanid Zirak kazavši kako će u ovoj godini Općina Goražde financijski podržati rekonstrukciju kuće u kojoj je Isak Samokovlija živio te da će jednoj ulici u ovom gradu biti dodijeljeno ime tog istaknutog bh. književnika.

Književna nagrada
''Razgovarali smo i s predstavnicima Društva pisaca BiH da se u idućem razdoblju ustanovi i književna nagrada koja će nositi ime Isaka Samokovlije", rekao je Zirak. Izložba o životu i djelu Isaka Samokovlije bit će u galeriji Mak postavljena do 10. veljače. Otvorenju izložbe je bila je nazočna kćerka Isaka Samokovlije Rikica Naidanović koja je istaknula da je presretna kad se održavaju manifestacije koje su posvećene njezinom ocu, kod kojeg je često kao dijete sjedila dok je u popodnevnim satima pisao za radnim stolom.

Dio sarajevskog pejzaža
"Isak Samokovlija je značajan kao jedan židovski pisac koji se potpuno uklopio u bh. književni život. Njegova 'Rafina avlija' je dio sarajevskog pejzaža koji su ispisali i drugi bosanskohercegovački književnici", rekla je Medhija Maglajlić na otvorenju.

 

 

Dnevni list

 

Renoviranje ne znači spavanje

Zagreb - Produžena izložba "Sto vrhunskih dela hrvatske umetnosti iz zbirki Narodnog muzeja u Beogradu", u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu, štampano drugo izdanje kataloga za postavku "Novo lepo mesto Edo" u beogradskom "Progresu"

Izložba "Sto vrhunskih dela hrvatske umetnosti iz zbirki Narodnog muzeja u Beogradu", koja je postavljena u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, produžena je do 10. februara zbog velikog interesovanja publike, saopšteno je iz Narodnog muzeja. Od otvaranja izložbe, 18. decembra prošle godine, do 31. januara ove, kada je prvobitno trebalo da bude zatvorena, postavku je videlo više od 22.500 ljudi, što je svrstava među najposećenije u Hrvatskoj, dodaje se u saopštenju. Autori izložbe su kustoškinja Zbirke jugoslovenskog slikarstva 20. veka NM, Ljubica Miljković i profesor Univerziteta u Zagrebu Zvonko Maković, u saradnji s Petrom Petrovićem, Verom Grujić i Gordanom Stanišić, kustosima zbirki beogradskog Narodnog muzeja. Izložbu, na kojoj su predstavljena remek-dela 43 umetnika, nastala u periodu od 1850. do 1969, prati katalog s uvodnim studijama Ljubice Miljković i Zvonka Makovića, kataloškim popisom i reprodukcijama svih eksponata, koje je snimio Vladimir Popović.
U saopštenju iz Narodnog muzeja dodaje se i da je izložbu japanske grafike pod nazivom "Novo lepo mesto Edo", koja je 17. januara otvorena u beogradskoj galeriji "Progres", do danas posetilo 3.500 ljudi. Izložba "Novo lepo mesto Edo" predstavlja izbor od 36 dela iz Japanske zbirke Kabineta grafike NM iz Beograda. Sva dela pripadaju ukijo-e žanru koji se razvio u okviru grafičke produkcije Japana od 17. do 19. veka. Ukijo-e grafike veoma su uticale na tadašnje umetnike iz Evrope - Van Goga, Pisaroa i Vistlera i ostavile su trag na modernom slikarstvu 20. veka. Izložba u galeriji "Progres" otvorena je do 6. februara, a u subotu, 2. februara od 18 sati, biće organizovano stručno vođenje kroz izložbu. Zbog velikog interesovanja, štampano je i drugo izdanje kataloga. Autor izložbe i kataloga je Dragana Kovačić, muzejski savetnik. M. J.

 

Danas

 

Tradicionalna proslava Prešernovog dana

Sarajevo - Slovensko kulturno društvo "Cankar" u nedjelju 3. februara u sarajevskom Domu vojske FBiH (Dom armije) organizira kulturno veče u povodu proslave Prešernovog dana, slovenskog kulturnog praznika.

Proslava će početi u 17 sati književnim susretom sa značajnom slovenačkom dramskom ličnošću i književnikom Tonetom Patrljičem, koji se, osim pisanjem scenarija i knjige za djecu i odrasle, bavio režijom i rukovođenjem teatarskom kućom. Jedan od njegovih najpoznatijih scenarija je onaj za film "Moj tata, politički kulak, a Patrljič je do nedavno bio predsjednik društva "Čitalačka značka Slovenije"

Moderator ove literarne večeri će biti prof. dr. Juraj Martinović, a u okviru proslave, učenici dopunske nastave slovenačkog jezika i kulture SKD "Cankar" izvest će jednu od najljepših Prešernovih pjesama "Povodni mož".

Usljediće promocija almanaha Društva "Zora Cankarjeva", a ova kulturna večer će se završiti monokomedijom autora Toneta Patrljiča "Vjenčanje čistačice Marije" u izvedbi mlade glumice iz Maribora Mojce Patrljič.

M. Du.

Oslobođenje 2.2.2008.