POTPIŠITE PETICIJU  KANDIDATURA STAROG DIJELA SARAJEVA NA LISTU UNESCOa Link

HOME

---

Šta je Fildžan viška  Mreža  Spomenar  Arhiva  Projekti  Najljepše diskusije  Top 5  Mediji  Pregled članaka  Tražim komšiju/prijatelja  Hum. akcije  Pomoć bolesnoj djeci  Ostali projekti 

                                                                                          

 

      valterbranisarajevo design 2006. fildzanviska(at)hotmail.com

 

Sarajevska noć Janeza Drnovšeka

Šta su Davor i Kenan ponudili Janezu

Samo nekoliko mjeseci nakon što je 1989. postao član Predsjedništva Jugoslavije, janez Drnovšek je došao u prvu posjetu Sarajevu i odmah na aerodromu šokirao Obrada Piljka i ostale najviše funkcionere naše zemlje koji su ga dočekali. Pokvario im je plan i protokol – odbio je da ode na večeru u “Konak” i objasnio da mora u jedan sarajevski kafić gdje ga čeka društvo.

Tako je i uradio – došao je u kafić Davor na Marijin dvoru, vlasništvo legendarnog Davorina Popovića. Pjevač se koji mjesec ranije upoznao s Drnovšekom i pozvao ga sebi u goste, a ovaj je, otkrivajući da obožava  muziku Indexa, odmah prihvatio poziv.

Davorin je u svom kafiću okupio dvadesetak prijatelja i zadužio Kenana Šahinagića da bude domaćin: “jer ja moram s Janezom voditi ozbiljne razgovore”.

Davorova sarajevska ekipa okupila se u kafiću sat i nešto prije dolaska Drnovšeka i svakog je ponaosob dočekao i na slovenačkom jeziku pozdravio Šahinagić, odjeven u tamno svečano odijelo. Došli su i članovi Indexa: Bodo Kovačević, Đoko Kisić, zatim Ranko Rihtman..., došao je i Kemal Monteno, nekoliko privrednika, zatim Ogi Nikolić, pa Hajro Bašić, dvojica novinara... I onda se čuo glas policijskih sirena.. U kafić je ušao i Drnovšek u pratnji bh. političara...Atipični političar izljubio se s Davorom i on ga je upoznao sa svakim od svojih prijatelja. Zabava je počela...

Janez je kazao da će piti isto što i Davor...Bogami, dobro se popilo. I zapjevalo. janez je tražio samo pjesme Indexa, Bodo je svirao gitaru, i Drnovšek je pjevao s Davorom..U nekoj kratkoj pauzi između dvije pjesme, Janez je pitao davora gdje će nakon fešte u kafiću, saopštivši da bi volio negdje otići.

-Idemo dalje, ovo ti je Sarajevo – odgovorio mu je Davor. I iz kafića Davor otišlo se u Slogu iz koje se izašlo kad je svanulo.

A u Davoru, pjevač je dao zanimljiv prijedlog Janezu Drnovšeku. Podržao ga je i kenan Šahinagić uz objašnjenje da je to zahtjev, a ne prijedlog.

-Janeze, daj otkaz na to što sada radiš. Dođi u Sarajevo da pjevamo i snimamo filmove, preseli među raju – predložio je Pjevač.

Janez se na to karakteristično nasmiješio..

San

 

Film vrijedan milijun maraka

 

SARAJEVO - Redatelj filma “Plavi orkestar” Pjer Žalica, te akteri filma i nekadašnji članovi grupe Saša Lošić i Samir Ćeramida jučer su najavili početak snimanja glazbenog filma pod radnim nazivom “Plavi orkestar”. Film se bavi bogatom i dinamičnom karijerom kultne tinejdžerske sarajevske grupe Plavi orkestar.
Probna snimanja za film nedavno su napravljena u Ljubljani, Beogradu i Sarajevu.
Osim u regiji film će se snimati u nekoliko europskih država i Kanadi.

Završni kadrovi u Prvoj gimnaziji
Planirano je da snimanje traje do svibnja ove godine. Završni kadrovi filma bit će snimljeni u sarajevskoj Prvoj gimnaziji, gdje će polovinom svibnja Plavi orkestar održati koncert u povodu 25 godina od njihove mature u toj gimnaziji. Predviđeno trajanje filma je 100 minuta. Budžet za film iznosi 955.000 maraka, a producent film je Refresh Production iz Sarajeva.
“Ponosan sam što radimo ovaj film o Plavom orkestru jer sam uvjeren da radim s prijateljima, ličnostima koje su zaista kvalitetne i koje su obilježile posljednjih 30 do 40 godina”, istaknuo je direktor Refresh Productiona Ademir Kenović na jučerašnjoj promociji filma. Direktor filma Branko Šimunec je najavio da će snimanje filma trajati iduća dva i pol mjeseca na više lokacija.

Bit će sniman i koncert
“Snimat ćemo završni koncert Plavog orkestra u Prvoj gimnaziji. Osim igranog i dokumentarnog dijela, film će sadržavati i arhivsku građu za koju je već snimljeno 20 sati filmskog materijala. Cilj nam je da snimanje završimo do kolovoza, te da prva tonska kopija filma bude završena do polovice kolovoza”, istaknuo je Šimunec.
Redatelj filma Pjer Žalica je na promociji filma istaknuo da se na pripremi filma radilo duže vrijeme.
“Poslije dvije godine skupljanja materijala radimo novi film koji je glazbeni po tome što je u njegovom središtu karijera Plavog orkestra. Film govori o generaciji koja je obilježila jedno vrijeme”, istaknuo je Žalica, te naglasio da film pored glazbene linije ima za cilj da ispriča priču o ljudima koji su izuzetan materijal za film. Glavne uloge u film tumače članovi grupe Plavi orkestar, među kojima je najistaknutija uloga osnivača grupe Saše Lošića.

Lošić: Film je priča o jednoj generaciji
“Još uvijek radim na svom samopouzdanju i u dvojbi sam koliko je moja ličnost važna da se o njoj snima film. Radeći s Pjerom shvatio sam da će se s ovim filmom snimiti priča o jednoj epohi, te da će ostati zabilježena priča o jednoj generaciji”, istaknuo je Lošić.

D. Zahirović

 

Svečana izvedba »Ježeve kućice«

Rijeka - Ansambl riječkog Gradskog kazališta lutaka za srijedu 27. veljače priprema 200. svečanu izvedbu mjuzikla »Ježeva kućica« Branka Ćopića. Ravnateljica Kazališta Zrinka Kolak- Fabijan naglasila je kako nije riječ o lutkarskoj, već kostimiranoj predstavi koja je na repertoaru od 2001. godine, od kada je samo u matičnoj kući izvedena više od 150 puta. Riječ je o zahtjevnoj 35-minutnoj izvedbi, poručile su Karin Frohlich (Ježurka Ježić) i Almira Štifanić (Lisica Mica), jer glazba nije prilagođena njihovim, niti glasovnim mogućnostima ostalih glumaca, a to su Božena Delaš, Aleksandar Đaković, Zlatko Vicić i Anđelko Somborski.
»Ježeva kućica« na zagrebačkom Naj, naj, naj festivalu dobila je nagrade za najbolju žensku ulogu (Karin Frohlich), najbolju kostimografiju (Ljubica Wagner) i za najbolju scensku glazbu koju potpisuje Hrvoje Hegedušić. Na svečanoj izvedbi okupit će se veći dio autorske ekipe, među kojima i redateljica Sanda Miladinov Langerholtz. Podsjetimo kako koreografiju i scenski pokret potpisuje Norman Dixon, izradu maski i lutaka Luči Vidanović svjetlo Sanjin Seršić, fotografije Željko Jerneić... Istoga dana Gradsko kazalište lutaka u Rijeci obilježava i 12-godišnjicu od otvorenja zgrade nakon opsežnih sanacijskih radova.

Ljiljana Mamić Pandža

 

Vjesnik 25.2.2008.

 

Pljesak ekipi i filmu “Živi i mrtvi” u Beogradu

 

Film hrvatskog redatelja Kristijana Milića “Živi i mrtvi”, koprodukcija Hrvatske i BiH, premijerno je sinoć i preksinoć prikazan u Beogradu, u okviru 36. FEST-a, čime je film zabilježio srbijansku premijeru. Film je prikazan u dvoranama Doma sindikata i u DKC-u kao jedan od osam filmova natjecateljskog programa “Europa van Europe”. Osim o filmu, na FEST-u je glumac i producent filma Miro Barnjak govorio i o filmskom festivalu u Mostaru, gradu bez kina.

Najbolji antiratni film bivše Jugoslavije
“Film je odlično prihvaćen, a neki od komentara su da je ovo najbolji antiratni film bivše Jugoslavije”, kaže Barnjak u izjavi za Dnevni list. Ekipa filma jučer ujutro je, kako doznajemo od Barnjaka, bila na projekciji filma za studente na Filmskoj akademiji, a bili su i gosti kod dekana Akademije.
Film “Živi i mrtvi”su prije prve projekcije u nedjelju na konferenciji za novinare predstavili redatelj Kristijan Milić te glumci Slaven Knezović i Miro Barnjak, a istaknuli su kako je suština filma priča o apsurdnosti i neminovnosti rata.

Festival filma u Mostaru
Na službenim stranicama FEST-a Barnjak je predstavljen kao glumac i producent filma, ali i kao umjetnički direktor filmskog festivala u Mostaru. Naslov teksta je “Festival u gradu bez kina”, u kojem Barnjak govori o prvom festivalu (reviji filma) koji je održan u Mostaru krajem prošle godine i koji je osnovao s Knezovićem. Festival je, podsjećamo, otvorio upravo film “Živi i mrtvi”, a Barnjak napominje da im je želja da festival preraste u glumačke filmske susrete.

Prvi mačići se u vodu bacaju
“Slaven i ja smo se poslužili onom starom socijalističkom metodom i prvo se imenovali direktorima. Tek smo kasnije razgovarali o tome što ćemo i kako ćemo. Znate kako se kaže - prvi mačići se u vodu bacaju. Mi smo svoje prve mačiće bacili niz rijeku, ali su ljudi koji su bili dio tog našeg prvijenca rekli da je sve proteklo u najboljem redu. Znate, Mostar je grad s više od sto tisuća stanovnika u kojem nema kina”, kaže Barnjak na stranicama FEST-a.

Izgradnja kinodvorane
Dodaje da su Slaven i on zajedno snimili četiri filma, ali ih jednostavno nisu imali gdje prikazati u Mostaru. “Nismo imali gdje. Pokretanjem festivala smo željeli inicirati izgradnju neke mini kinodvorane, nečega što će izrasti iz te naše želje i inicijative. Dogodilo se da je čitava ideja pala na plodno tlo i u samom gradu, a podržao nas je i gradonačelnik. Gostima prvog festivala smo željeli prikazati Mostar u najboljem svijetlu, a što se publike tiče, nadam se da će već ove godine pokazati da joj je stalo do filma tako što će doći u velikom broju na projekcije”, kaže Barnjak na kraju.
O tematici filmova, kao i o motivima da se rade ratni filmovi, Knezović je istaknuo kako je rat neminovnost koju ne možemo zaboraviti: “Sad se, nakon 50 godina, snimaju možda bolji filmovi iz jedne potpuno nove, promijenjene vizure, kao što su i emocije i stvaratelja i gledatelja znatno drukčije nego što su bile neposredno nakon Drugog svjetskog rata.”

Andrijana Copf

 

Dnevni list

JDP NA FESTIVALIMA U NIKŠIĆU I SARAJEVU

Na drugom Međunarodnom festivalu glumca u Nikšiću, predstava JDP "U lovu na bubašvabe" Januša Glovackog, u režiji Veljka Mićunovića osvojila je Gran pri za najbolju predstavu, a glumci Draga Petrović Pele i Nataša Ninković osvojili su Gran pri za najbolji partnerski odnos. Na festivalu su učestovale predstave Narodnog pozorišta iz Sarajeva, HNK iz Splita, Gradsko pozorište Podgorica, "Franc Prešern" iz Ljubljane... Jugoslovensko dramsko pozorište, sinoć je izvelo predstavu "Barbelo, o psima i deci" Biljane Srbljanović u režiji Dejana Mijača, na 24. internacionalnom festivalu Sarajevska zima 2008, koji se održava u Sarajevu od 7. februara do 21. marta. Ovaj međunarodni festival je tradicionalna manifestacija kulture i umetnosti u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Ove godine se održava pod nazivom "Barikade bez granica - ’68 Novi (vrli) svijet", u organizaciji Međunarodnog centra za mir (IPC).

B. D. B.

Danas

Život od medenih srca

Sombor - Porodica Janović se liciderskim zanatom bavi punih 97 godina. Od tada do danas, svaka generacija ostala je verna pravljenju proizvoda od meda i brašna, osnovnim sastojcima medenog testa od kojeg se prave najlepša srca i druge liciderske špecije. Janovići su danas jedini licideri u Somboru i bez njih se ne može zamisliti nijedan vašar ili kirbaj.

Posle četiri godine izučavanja zanata i „krađe“ znanja od majstora iz Češke i Beograda, moj deda je 1911. godine, sa jednim koferom, došao u Sombor i otvorio licidersku radnju. Tada je radilo osam licidera, ali su se medenjaci dobro i prodavali, priča Stevan Janović, vlasnik liciderske radnje. Ljubav prema ovom zanatu preneli su mu deda, otac i stric, koje je, kao mali, svakodnevno gledao kako rade.
Samostalno, ovim poslom Stevan Janović je počeo da se bavi 1974, a njegov sin Aleksandar 2003. godine.
- Porodična tradicija je da se posao prenosi na sinove, bilo je normalno da se moj otac i stric bave ovim poslom, potom ja, a sada i moj sin. U posao uvodimo i petu generaciju Janovića, moja tri unuka kojima su, istina je, još uvek draži kompjuter i lopta, ali kada je potrebno i oni priskaču u pomoć, jer se ovaj zanat uči od malih nogu - kaže Stevan.
Liciderski zanat zahteva mnogo rada i vremena jer je minimalno radno vreme 12 sati. Nemaju slobodne dane, osim kada idu na godišnji odmor, ali i tada ne odlaze daleko od kuće. Nedelja im je glavni radni dan jer tada odlaze na kirbaje i vašare, a drže i prodavnicu na pijaci, koja radi svaki dan.
- Izrađujemo lizalice, bombone, ukrasne sveće, a i stalno nešto novo ubacujemo i smišljamo. Ali sve radimo po receptima moga dede - priča naš sagovornik.
Liciderski zanat je star oko četiri hiljade godina, najveće radionice za proizvodnju medenjaka bile su u Egiptu. U njima je radilo i do 1.000 radnika. Rimljani su, objašnjava Janović, liciderstvo preneli u Evropu, a svoj procvat ovaj zanat je doživeo za vreme Austrougarske monarhije.
- Sada je ovaj zanat gotovo u izumiranju i, osim nas, ovde se niko ne bavi liciderstvom. Čak ni u Srbiji nema pravih liciderskih radnji i zanatlija. Nije ni čudo jer je mnogo vremena potrebno za izradu jednog liciderskog srca - smatra Stevan Janović.
Ipak, od liciderskog zanata može se lepo živeti jer, kako kaže, mnogo se radi i ne ostane vremena da se novac potroši.
- Dok sve izradimo, ukrasimo, spakujemo i prodamo, potrošimo mnogo vremena, tako da novac i ne stignemo potrošiti - priča naš sagovornik, i dodaje da je on bio poslednji učenik koji je zanat izučio u školi.
Ukrašavanjem srca bave se Stevanova supruga, ćerka i snaha, a svako srce je unikat. Supruga Eržebet kaže da su sada najtraženije ukrasne sveće, a da se od liciderskih srca najčešće prodaju mala srca, i to za svadbe, u koja se ucrtaju početna slova imena mladenaca.

Nagrađivani i u svetu i kod nas
Stevan Janović je dobio brojna priznanja i nagrade u Beču, Beogradu, i Novom Vinodolskom. Poslednju je dobio u oktobru prošle godine, takođe u Beču, kada je držao predavanje o liciderskom zanatu i kada su liciderske špecije koje je doneo razgrabljene u roku od nekoliko minuta.

Medeni recepti
Za izradu jednog liciderskog srca potrebno je umesiti testo od šećera, meda, brašna i suvog kvasca, a zatim se testo ostavi da zri dve nedelje. Tek nakon toga se peče. Posle sledi premaz želatinom, bojenje i ukrašavanje raznim šarama. Svako srce je jedinstveno i zahteva mnogo rada, a rok trajanja je 18 meseci.

M.B.Vorkapić

 Blic 24.2.2008.

 

Tražim izgubljenog prijatelja

Facebook

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Pomoć za Igora Petrova Link