POTPIŠITE PETICIJU  KANDIDATURA STAROG DIJELA SARAJEVA NA LISTU UNESCO-a SIGN THE PETITION – NOMINATION OF THE HISTORIC CENTRE OF SARAJEVO TO UNESCO'S WORLD HERITAGE LIST, Link

HOME

---

Šta je Fildžan viška  Mreža  Spomenar  Arhiva  Projekti  Najljepše diskusije  Top 5  Mediji  Pregled članaka  Tražim komšiju/prijatelja  Hum. akcije  Pomoć bolesnoj djeci  Ostali projekti 

                                                                                          

 

      valterbranisarajevo design 2006. fildzanviska(at)hotmail.com

 

 

Simboli mira pored Miljacke

Sarajevo - Radnici Komunalnog preduzeća "Park" juče su u naselju Otoka posadili 45 sadnica japanske trešnje, koje je donirala nevladina organizacija "IPIL-no-KAI" iz Tokija.

Jasenka Lisica, stručni savjetnik za zaštitu okoliša u Gradskoj upravi, objasnila je kako se akcija sadnje japanske trešnje, koja je je državni simbol mira i suživota u Japanu, provodi tradicionalno svake godine.

"Japan je veliki prijetelj naše zemlje i jedan od najvećih donatora. Ova akcija predstavlja i upoznavanje sa dijelom njihove kulture. Tokom proteklih godina sadnice smo posadili u Koševsku dolinu, Mojmilo i Hastahan. Ove godine oko pedeset sadnica će biti posađeno ovdje, dok je ostalih pedeset ostavljeno u rasadniku u Sokolović koloniji, koje su namijenjene za sadnju pored Miljacke, na dijelu između mostova na Skenderiji i Čobaniji. Međutim, još nisu stvoreni uvjeti, niti je izgrađena infrastruktura za sadnju", rekla je Jasenka Lisica.

Predsjednica organizacije "IPIL-no-KAI" Tošiko Ito objasnila je da trešnje cvjetaju jednom godišnje, a kada procvjetaju, izgledaju veoma lijepo.

"U našoj državi postoji zakon po kojem smo se obavezali da nećemo više ratovati. Period poslije Drugog svjetskog rata bio je vrlo težak za našu zemlju, a ovo drvo u biti simbolizira naše napore da krenemo dalje, da prikupimo snagu za obnovu zemlje. Slijedeći tu tradiciju, htjeli smo dati neku donaciju i gradu Sarajevu, kako bi u njemu što složnije živjeli zajedno", objasnila je Tošiko Ito.

Akciji sadnje japanskih trešanja pridružili su se i učenici Osnovne škole "Đemaludin Čaušević".

"Često dolazimo ovdje da šetamo i da igramo fudbal. Akciji smo se pridružili zato što volimo prirodu i želimo da grad izgleda ljepše", rekli su učenici ove škole.

N. Voloder 14.3.2008.

Nezavisne novine

 

Novi sjaj fojničke riznice

Fojnica - I prije nego što je zvanično dobila ime i otvorena za posjetioce, konoba u Franjevačkom samostanu Duha svetoga u Fojnici već je postala lokalna atrakcija. Ka su još Fojničani saznali da je riječ o ddjelu gvardijana Mirka Majdandžića, bezimena konoba unaprijed je označena kao okupljalište za sve ljude dobre volje. konoba će se najvjerovatnije zvati “Klub prijatelja muzeja” a zamišljena je koa prostor za organizirane posjete, promocije, druženja. Gvardijan franjevačkog samostana nije se previše držao projekta sanacije cijelog kompleksa, pa je i prostor za konobu u jednom dijelu ostao netaknut. Šteta je, kaže fra Majdandžić, kameni zid star stotinu godina prekriti hladnim malterom.

Fojnički specijaliteti

“Imamo tu i kutak za muzičare, tačnije naše svirače tamburice. Ja sam tokom rata pomalo naučio svirati od Đuke Savića, Ivice Bernardića i pokojnog Pere Čulića. Imamo u Fojnici i KUD Matija Gubec, pa djeca dođu, sviraju, druže se”, priča fra Majdandžić dok nam za šankom sprema domaći čaj. “Ovdje možete probati samo domaća pića, a na policama koje sada služe kao ukras uskoro će gostima biti dostupni domaći proizvodi, kajmak, džem, sokovi koje proizvode naši kooperanti u poljoprivrednoj zadruzi. Zamislili smo da na meniju ponudimo nekoliko specijaliteta od čuvenog fojničkog krompira i po tome želimo biti prepoznatljivi”. Krompir koji namjeravaju služiti od prošle godine proizvode u okviru poljoprivredne zadruge PuP (Pomoć u poljoprivredi) koju je također osnovao Majdandžić. Zadruga okuplja sedamdeset kooperanata, koji su na iznajmljenim parcelama samo prošle godine uzgojili oko 200 tona poznatog fojničkog sjemenskog i merkantilnog krompira. Nije baš lako, kaže, privoljeti ljude da ulože novac. “Ljudi ovdje ne vide perspektivu, posebno Hrvati jer s putovnicom uvijek mogu otići. Pokušavam zato da što većim dijelom sudjelujem u poslu u koji treba uložiti ali i raditi”.

Poduzetni gvardijan

Gvardijan Majdandžić kupio je kombajn, dva traktora i kamion. Malo ko u Fojnici može sebi priuštiti kupovinu poljoprivrednih mašina, tako da fra Mirko ljeti i u jesen ima mnogo posla. Osim obaveze prema župljanima, mora stići da svima požanje žito. “Nemamo mi toliko zarade koliko ljudi misle. Bitno je da nadoknadim troškove. Ali najvažnije mi je da ljudi ne odlaze u svijet, i ja sam onda puno dobio”, kaže agilni gvardijan Franjevačkog samostana Duha svetoga, fra Mirko Majdandžić.

Prije nego smo u konobi popili čaj, fra Mirko nam je domaćinski pokazao muzejski dio samostanskog kompleksa. “Ima još mnogo posla, ali kako je sve to izgledalo prije nekoliko godina, zadovoljni smo. Najveća nam je briga kako zaštititi knjižni fond”, priča gvardijan dok sa strahopštovanjem prelistava samo jednu od knjiga štampanih prije oko 300 godina. Renovirani Muzej i knjižnica biće svečano otvoreni  5. aprila, kada bi Fojnica trebalo da ugosti na desetine posjetilaca iz cijele zemlje, među kojima i visoke domaće i strane uzvanike. Podsjetimo, već 8 godina traje sanacija fojničkog bisera, kojem je 160 godina, od kako je izgrađen, ipak učinilo svoje. Donacijama iz Hrvatske i Turske, ali i dobrovoljnim prilozima ljudi iz cijele BiH, obnovljena je unutrašnjost zgrade i fasada. Naravno, potrebno je još mnogo novca. Samo poseban sistem protivpožarne zaštite knjiga, starih i po 400 godina, koje se u slučaju požara gase plinom, košta nekoliko stotina hiljada maraka. Skupo je bilo i instaliranje klime, specijalnih vitrina...”Ali, mislim da je bolje što ćemo muzej otvoriti i prije nego je sve završeno. previše smo čekali. Šteta je da ovakvo muzejsko blago niko ne gleda”, kaže Majdandžić.

Dok smo obilazili prostorije samostana, majstori su uveliko završavali postavljanje kamenih podova u nekoliko prostorija preostalih za renoviranje. Fratrov mobitel je zvonio, zvali su ga iz Gradske uprave Sarajeva, jer na nekoj od budućih izložbi žele pokazati i Ahdnamu sultana Mehmeda Drugog Fatiha. Dvije časne sestre došle su pomoći pripremu za ceremoniju u aprilu, ali i predstojeći Uskrs. Zanimljivo za Majdandžića su kazale kako ih podsjeća na američke fratre. Ne žali energiju i stalno ga nose nove ideje za poslove kojim pomalo zarade za obnovu samostana i pomoć vjernicima, ali i da bi župljanima pokazao kako ipak više vrijedi ostati “na svome nego biti konobar negdje u Istri”.

Neprocjenjivo blago samostanske knjižnice

U fojničkoj knjižnici pohranjeno je 50.000 knjiga

Knjižnica Franjevačkog samostana Duha svetoga u Fojnici čuva iznimno vrijedno pisano blago, oko 50.000 naslova. Posebno vrijednost predstavlja 13 inkunabula, od kojih je najstarija Nicolai de Lyra: Postillae in S. Scripturam Novi testamenti iz 1481. godine. Većina djela su filozofsko-teološk i štampana su od 16. do 19. stoljeća. U okviru knjižnice posebno je vrijedan arhiv sa preko 3.000 dokumenata iz turskog vremena, a najpoznatiji su Ahdnama sultana Mehmeda II Fatiha, kojom se garantira sigurnost i slobodan život franjevcima, i Fojnički grbovnik. Muzejska kolekcija razvrstana je u nekoliko tematskih zbirki: Zvjezdovića zbirka, Miletića zbirka sa zlatom vezenom crkvenom odjećom, biskupskom odjećom i obućom i križevima, te Bosansko-franjevačka zbirka: Grbovnik iz 1340 godine, koja je vjerovatno jedna od najstarijih knjiga na našim prostorima s grbovima “balkanskih zemalja” i pojedinih poznatijih obitelji. Muzejsku kolekciju upotpunjava rijetka numizmatička zbirka.

Nermina Šunj

Slobodna Bosna broj 591.

 

15. obljetnica od obnove SKD-a Cankar

Očuvanje slovenskog jezika i kulture

Sarajevo - SKD Cankar iz Sarajeva obilježilo je danas u prostorijama Istorijskog muzeja 15. obljetnicu od svoje obnove. Tim je povodom organizirana fotoretrospektiva Društva tokom posljednjih 15 godina rada, otvorena izložba u povodu 500 godina od rođenja Primoža Trubara, te održana projekcija kratkog dokumentarnog filma, javila je Fena.

Društvo Cankar je ustanovljeno 1934. godien, od kada je njegov rad dva puta zabranjivan. prvi put 1941, a drugi put 1951. godine. Obnoviteljska skupština Društva je održana u ratnom Sarajevu 13. marta 1993. i od tada Cankar djeluje već 15 godina, što je najduži i najintenzivniji period njegovog djelovanja. Tokom proteklih 15 godina Društvo je imalo oko 400 javnih kulturnih istupanja. Organizirane  su brojne manifestacije obilježavanja značajnih datuma iz slovenske istorije.

Osnovni cilj SKD-a Cankar, koji ima oko 240 članova, jeste učenje i očuvanje slovenskog jezika i kulture.

 

Oslobođenje 16.3.2008.

 

U Sarajevu bunjevački hrvati predstavili svoje kulturno stvaralaštvo

 

Sarajevo - U organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak i Festivala Sarajevo – Sarajevska zima sinoć su u Sarajevu u Kinoteci dio svog kulturnog stvaralaštva predstavili bunjevački Hrvati.

Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca predstavili su urednici Slaven Bačić i Tomislav Žigmanov. „Prvi svezak ovog vrijednog izdanja izašao je 2004. godine“, kazao je Bačić i dodao kako su do sada obraðene natuknice prvih deset slova abecede što je ukupno oko 750 natuknica, a to pak čini jednu četvrtinu ukupne građe. Žigmanov je kazao kako sada kada postoji ovo vrijedno izdanje bunjevački Hrvati znaju tko su i što su. „Ovim pokazujemo kako Bunjevci nisu samo sinonim za folklor. Pored folklora i tradicijske kulture jasno pokazujemo kako možemo biti i nešto drugo. Ovom autoprezentacijom pokazali smo i prikazali kako smo u svojim redovima imali i imamo ugledne ljude, znanstvenike, književnike ili umjetnike.

Rajko Ljubič predstavio je svoj filmski rad filmom Tkanje i vezovi. Ljubič je inače do sada napravio tridesetak dokumentarnih filmova koji obraðuju temu života i običaja Bunjevaca, ali radi i druge filmove od igranih do animiranih.

Izvornu bunjevačku pjesmu predstavile su članice Hrvatskog kulturnog centra – Bunjevačko kolo iz Subotice.

 Na ovom sinoćnjem događaju izmeðu ostalih nazočili su generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. dr. Mato Zovkić i veleposlanik Republike Hrvatske dr. Josip Vrbošić.

 

HKD Napredak 9.3.2008.

Tražim izgubljenog prijatelja

Facebook

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Pruži ruku i budi drug Link