Fildžan viška - BiH Internet mreža za promociju tolerancije i prijateljstva

Bogatstvo različitih kultura

Mostar - Jučerašnje jutro u Mostaru je počelo svečano i s pjesmom - mimohodom ulicama grada mažoretkinja Zrinjski, Gradske muzike Kotor i Bokeljske mornarice počeo je program svečanog otvorenja 10. jubilarne međunarodne kulturne manifestacije Dani Matice hrvatske Mostar - Mostarsko proljeće. Ispred Kosače su, u znak dobrodošlice brojnim gostima koji će izravno sudjelovati ili su gosti ove manifestacije koja je postala sastavni dio života ovog grada, ali i cijele regije u proljeće, uz mažoretkinje Zrinjski, Gradske muzike Kotor i Bokeljske mornarice, nastupili i Hrvatska glazba Mostar i Orkestar OSBiH. Manifestaciju je jučer poslijepodne u Hrvatskom domu hercega Stjepan Kosača
u nazočnosti velikog broja predstavnika vlasti Mostara, dužnosnika iz Hrvatske, uglednih gostiju i dr., službeno otvorenom proglasio Josip Vrbošić, veleposlanik Republike Hrvatske u našoj zemlji, u ovoj prigodi i osobni izaslanik predsjednika Stjepana Mesića, jednog od visokih pokrovitelja Matice.

Izložba u znaku Williama Schiffera

Dobrodošlicu brojnim uglednim gostima, među ostalima i čelnicima gradskih, županijskih i državnih vlasti, gostima iz inozemstva, te brojnima umjetnicima i poziv na višednevno druženje i uživanje u vrhunskim kulturnim događajima, uputio je predsjednik Matice Josip Muselimović. Prvi program manifestacije, nakon službenog otvorenja, bila je izložba “Ars totum requirit hominem - Zatočenici umjetnosti”, prestižna izložba slovačkih i čeških umjetnika. Izložbu je otvorio Jiri Kudela, češki veleposlanik u BiH, a cijela izložba, kao i svi pisani materijali, je u znaku glasovitog svjetskog kipara Williama Schiffera, posljednjeg učenika Ivana Meštrovića. Izložba je postavljenja zahvaljujući dvojici kolekcionara Srećku Loli Mustagrudiću i Tomažu Zezanu. Izložena djela su iz njihovih privatnih kolekcija, a izložba je, kao i cijela manifestacija, u duhu različitosti bogatstva i zajedništva - Mustagrudić je rođen u Mostaru, ali niz godina živi i radi u Slovačkoj, Zezan je iz Praga - njih dvojica, koji su nekad živjeli u zajedničkoj državi, povezala je ljubav i strast prema kulturi i umjetnosti. Tako su i u katalogu Mostarskog proljeća zajednički osvrt na izložbu pisali Miroslav Mojžita, slovački veleposlanik u BiH, i Jiri Kudela, češki veleposlanik u BiH.

Brojni programi do 24. lipnja

Ovogodišnju manifestaciju svakako će obilježiti 12 gradova (Sarajevo, Zagreb, Banja Luka, Omiš, Šibenik, Split, Dubrovnik, Kotor, Beograd, Zadar, Osijek i Tuzla) s kojima je Matica hrvatska posljednjih godina imala najbolju suradnju. Tako se već sinoć na gala koncertu “Sarajevo Mostaru” predstavio ovaj grad, a publici se obratila njegova gradonačelnica Semiha Borovac. Na jubilarnom Mostarskom proljeću bit će održano 50 programa na kojima će nastupiti više od 1500 izvođača iz nekoliko zemalja. Do 24. lipnja, dokad će manifestacija trajati, publika u Mostaru napokon će imati priliku birati program koji žele pogledati ili poslušati. Vjerujemo da će svatko moći pronaći nešto u čemu će uživati.

Piše: A. Copf

Dnevni list 1.4.2008.

Uz predstavljanje Best of Sarajevo Notebooks u Sloveniji

Stvaranje mostova među narodima zaslužuje potporu

Ljubljana/Brdo kod Kranja - Ministarstvo vanjskih poslova Slovenije financijski je pomoglo objavljivanje najnovijeg broja časopisa na engleskom jeziku, a ministar Rupel je pozvao svoje kolege da i oni pruže potporu

Kada se sastaju ministri vanjskih poslova EU nepisani običaj nalaže da domaćin daruje goste.

Ni prilikom nedavnog susreta ministara na Brdu kod Kranja nije napravljena iznimka. Domaćini Slovenci, odnosno ministar vanjskih polsova Republike Slovenije Dimitrij Rupel svojim kolegama na dar je dao najnoviji broj časopisa „Sarajevske sveske“, broj koji je financijski potpomoglo ovo slovensko ministarstvo i koji je objavljen na engleskom jeziku.

Tako je izbor najboljih tekstova iz prijašnjih 17 brojeva časopisa objedinjenih i prevedenih pod nazivom „Best of Sarajevo Notebooks“ našlo u rukama ministara vanjskih poslova EU.

Na izvjestan način pismo koje je Dimitrij Rupel uz svaki broj Sveski dao svojim kolegama bilo je, ujedno, i „promocija „ časopisa.

U pismu, između ostalog ministar Rupel, kaže da Zapadni Balkan ima mnogo za ponuditi kad su u pitanju kulturne vrijednosti i dostignuća. Jedna od njih je i časopis „Sarajevske sveske“, u kojemu su okupljena najeminentnija imena intelektualaca i književnika iz ovog regiona. također, ministar Rupel piše da je Slovenija ponosna što može kroz ovaj projekt promovirati kulturni identitet i različitost, a to je ono što predstavlja bogatstvo, te je pozvao kolege da i oni podrže projekt.

Dimitrij Rupel sudjelovao je i na okruglom stolu pod nazivom „Zapadni Balkan“ u evropskoj perspektivi“, koji je bio organizovan u Gradskom muzeju u Ljubljani i na kojem su sudjelovali i čalnovi redakcije časopsia iz regiona. Ovoga puta, Rupel je predstavio prisutnima „Sarajevske sveske“ i kazao da nije samo simbolična gesta to što je časopis poklonio svojim kolegama, nego da časopis koji stvara mostove među narodima zaslužuje potporu.

An. Š.

Oslobođenje 1.4.2008.

Vjernici na Mali Uskrs pozvani s novog zvonika

Brčko - Provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Mijo Džolan blagoslovio je u nedjelju zvonik novoizgrađene župne crkve koja se nalazi u dvorištu franjevačkog samostana sv. Ante u Dubravama kod Brčkog.

Prvi zazvonio Dragan Martinović

Blagoslovljenim zvonima prvi je zazvonio Dragan Martinović iz Donje Skakave, čovjek koji je najvećim dijelom donirao obnovu crkve. Martinović je kazao da mu je drago što mještani sada imaju zvonik te dodao da je emotivna i duhovna vrijednost za sve vjernike župe veća od materijalne. Fra Mijo Džolan je inspiraciju za ključnu poruku ovom prigodom pronašao u romanu "Kome zvono zvoni" Ernesta Hemingwaya.

Provincijal predvodio misu

"U romanu, kao odgovor na pitanje kome zvono zvoni, odgovor je - tebi čovječe! Isti odgovor možemo dati i ovom prigodom na upit kome zvone zvona dubravske crkve. Zvone vama, dragi vjernici, da krenete pravim putem, putem vjere i ljubavi", kazao je fra Mijo dodajući da zvona pozivaju na jedinstvo i ljubav. Uputio je poruku drugim vjerskim zajednicama u BiH da razmisle je li i koliko je vjera izašla iz svojih okvira djelovanja, je li uloga vjere bogosluženje ili politička djelatnost. Pozvao je da se svi preispitaju koliko se treba biti glasan u dokazivanju svoje prisutnosti na ovim prostorima, treba li zvonjavom ili drugim oblicima obraćanja vjernicima, stvarati buku te u ranim jutarnjim satima uznemiravati građane. Crkveni toranj, kao i sama župna crkva u Dubravama, porušeni su tijekom posljednjeg rata, a izgradnja nove župne crkve započela je 2002.

Dnevni list

Minijatura obredne jevrejske knjige

Hagade u Servantesu

Beograd - Izložba „Hagade: od iluminacije do ilustracije“ koja će biti otvorena u 19 sati sutra, 3. aprila, u Institutu Servantes, a posredstvom Jevrejskog istorijskog muzeja, predstavlja 16 ilustracija iz tri Hagade.

Većina potiče iz čuvene Sarajevske Hagade, rukopisne knjige iz XIV veka, koja vekovima privlači pažnju javnosti zbog lepote minijatura, ornamenata, izduženih figura i neobične sudbine. Beogradska publika imaće priliku da uživa u čak 14. ilustracija iz Sarajevske Hagade koje čine ovu izložbu.
Hagada (hebrejski) ili agada (aramejski) znači priča ili kazivanje. Vremenom je Hagadom nazvana obredna knjiga, Hagada šel Pesah, namenjena kućnom obredu iz koje prve večeri jevrejskog praznika Pasah čitaju biblijski odeljci, molitve, himne, rabinska literatura. Za mnoga jevrejska domaćinstva svojina Hagade je bio luksuz. Jedino su bogati Jevreji, pogotovo španski sefardi koji su bili bliski dvorskim krugovima, mogli da prate modu iluminiranja knjiga. Jedna od najdragocenijih je Sarajevska Hagada, rukopisna knjiga iz Barselone.
Sarajevska Hagada nastala je sredinom XIV veka, u zlatno doba Španije. Već prva njena strana zbunjuje: na slici je zemlja prikazana okruglom, što je i danas misterija, budući da znamo da je dvesta godina kasnije Đordano Bruno zbog te svoje pretpostavke goreo na lomači. Ova bogato ukrašena Hagada preživela je izgon Jevreja iz Španije 1492. godine. Zemaljski muzej iz Sarajeva, u kome se Hagada čuva, otkupio je ovaj rukopis 1894. godine od Jozefa Koena. Nakon ulaska nemačke vojske u Sarajevo, jedan od prvih predmeta koji su zatražili bila je upravo Sarajevska Hagada. Dovitljivošću Joze Petrovića, tadašnjeg direktora, Sarajevska Hagada je predata na čuvanje dervišu Korkutu, bibliotekaru i kustosu Zemaljskog muzeja (čiji je brat Besim preveo Kuran).

M.M.

Blic

Tražim izgubljenog prijatelja

Facebook

Najnovije informacije o pripremama za kandidaturu starog dijela Sarajeva na listu UNESCO-a od sada možete pročitati i na sljedećem linku:
http://sarajevounesco.blogger.ba