Fildžan viška - BiH Internet mreža za promociju tolerancije i prijateljstva

Banjalučani obilježili 20 godina od najvećeg klupskog uspjeha

Veterani reprizirali finale Kupa

Banja Luka - Povodom obilježavanja 20 godina od osvajanja fudbalskog Kupa bivše zajedničke države 11.maja 1988. godine, kada su u Beogradu, na tadašnjem stadionu JNA, golom Senada Lupića savladali Crvenu zvezdu sa 1:0, u Bnjoj Luci je 19. maja odigrana prijateljska utakmica između veterana Borca i Zvezde. I ovaj put slavili su Banjalučani sa 2:1

Ideja veterana

Tako je banjalučka publika ponovo na sceni mogla vidjeti nogometaše koji su svom gradu donijeli veliku radost: Slobodana Karalića, Stojana Malbašića, Marija Mataju, Milorada Bilbiju, Zvonka Lipovca, Senada Lupića, Damira Špicu (kapiten te generacije), Amira Durgutovića, Božura Matejića, Suada Beširevića, Ranka Jakovljevića, Vladicu Lemića, Željka Babića, Antu Jakovljevića, Željka Vranješa...

Nažalost, u beogradskom timu nastupila su samo dvojica igrača koja su nastupila u tadašnjem finalu. To su Žarko Đurović i Miodrag Krivokapić, dok su zbog obaveza izostali asovi poput Stevana Stojanovića, Roberta Prosinečkog, Dragiše Binića...

Ipak magnet za publiku pored igrača Borca bili su Dušan Savić, Slaviša Čula, Dejan Lukić, Milan Jovin...Nekadašnji asovi privukli su na Gradski stadion 5.000 ljubitelja nogometa, a kada je Senad Lupić, čovjek koji je svojim golom donio trofej Banjalučanima, u 38. minuti postigao pogodak nastalo je veliko oduševljenje. Na 2:0 povisio je Durgutović, da.bi konačnih 2:1 postavio Čula.

„ Inicijativa je krenula od igrača veterana koji rade u Borcu“, kaže sportski direktor Borca Vlado Jagodić.

Trener trofejne generacije Borca Husnija Fazlić, koji radi kao skaut u njemačkom bundesligašu Werderu, nakon susreta nakratko se prisjetio događaja nakon 20 godina.

Premije za igrače

„I tada smo vjerovali da možemo doći do trofeja. Sjećam se da na put nismo htjeli da krenemo dok nam tadašnji predsjednik kluba Mensud Mulaomerović nije rekao kolike će biti premije u slučaju osvajanja trofeja. Vjerujem da su banjalučani i danas, nakon 20 godina, mogli uživati u potezima naših igrača. Jedino čega sam se pribojavao to je fizička priprema igrača i strah da li će moći izdržati cijelu utakmicu.“

Ulaz na utakmicu bio je besplatan. Karte su prije susreta prodavane u paketima koje su otkupile pojedine firme i organizacije.

Prihod od prodatih ulaznica otišao je u humanitarne svrhe, kao pomoć Domu za nezbrinutu djecu „Rada Vranješević“ i oboljelom nekadašnjem vođi navijača „crveno-plavih“ Mladenu Grebenaru, kojem je prije početka utakmice kapiten trofejne generacije Borca Damir Špica uručio plaketu zahvalnosti.

Senad Hadžihuseinović

Oslobođenje 25.5.2008.

Većina želi da igra samo za svoj narod

Nedavna inicijativa nekolicine sarajevskih folklorista za osnivanje državnog Ansambla narodnih igara, plesova i pjesama BiH "Ruho" treći je pokušaj stvaranja državnog folklornog ansambla u BiH poslije 1945. godine.

Zamišljeno je da ovaj ansambl predstavlja kulturu i običaje sva tri naroda BiH. Dok stručnjaci iz oblasti folklora podržavaju ovu inicijativu uz tvrdnju da je BiH jedina zemlja u regiji bez državnog folklornog ansambla, predstavnici kulturno-umjetničkih društava različito gledaju na osnivanje državnog ansambla.

Miro Brajković, predsjednik HKUD-a "Seljačka sloga" iz Trebižata kod Čapljine, smatra da svako treba da predstavlja igre iz svog naroda.

"Ne može neko pjevati gangu, tradicionalnu hercegovačku pjesmu, kao ljudi koji to rade cijeli život. Neozbiljno je da jedan ansambl radi folklor svih naroda jer ne mogu oni biti bolji od društava koja postoje 80 godina", ističe Brajković.

Milenko Savanović, predsjednik najstarijeg KUD-a iz Banjaluke "Pelagić", kaže da BiH treba da ima jedan ansambl, ali ne državni, nego profesionalni.

"Ako bi bio državni onda možemo pitati zašto baš u Sarajevu, a ne u Banjaluci ili Mostaru. Ja sam za jedan profesionalni ansambl", dodaje Savanović.

Mihailo Perućica, predsjednik Kulturno-umjetničkog društva (KUD) "Lola" iz Sarajeva, koje ima 60 godina tradicije, tvrdi da je osnivanje državnog ansambla dobra ideja, ali ne vjeruje da će uspjeti.

"Dobra ideja koja neće uspjeti"

"Potrebno je mnogo sredstava da bi se to ostvarilo i ne vidim instituciju koja bi to sada podržala", objašnjava Mihailo Perućica.

Poznati bh. etnokoreolog i koreograf Miroslav Šilić, autor tri knjige o folkloru Hrvata u BiH, cijeni da je osnivanje državnog ansambla neophodno, ako želimo sačuvati narodnu ostavštinu sva tri naroda u BiH. Tvrdi da BiH trenutno u svijetu predstavlja ko stigne i da je zbog toga neophodan jedan ozbiljan i profesionalan pristup folkloru.

"Ukoliko se ne promijeni odnos društva i vlasti prema bh. folkloru, koji predstavlja kulturu i običaje sva tri naroda BiH, u narednih dvadesetak godina mogli bismo ostati bez ove tradicionalne baštine. Od svih republika bivše Jugoslavije u BiH se najmanje njegovao vlastiti folklor i uvijek se težilo igranju makedonskog ili srbijanskog kola. BiH je jedina zemlja u regiji bez državnog folklornog ansambla", kaže Šilić.

Jasmin Mešić, jedan od inicijatora osnivanja prvog državnog Ansambla narodnih igara, plesova i pjesama BiH "Ruho", napominje da je u toku audicija u većini većih bh. gradova za članove ansambla.

Zamišljeno da "Ruho" predstavlja BiH

"Želimo da prvi put u našoj historiji stvorimo državni folklorni ansambl koji će predstavljati BiH u svijetu i raditi na očuvanju narodne tradicije i cilj nam je da taj ansambl čine mladi ljudi iz cijele BiH", ističe Jasmin Mešić.

Zadatak ovog ansambla, kaže on, bio bi očuvanje bh. tradicije u folklornoj umjetnosti, izvođenje umjetničkog repertoara na najvišem nivou, aktivno uključivanje mladih u projekte promoviranja naše tradicije.

"Planiramo zaposliti više od 60 ljudi, uglavnom mladih kadrova bez posla i vrhunske stručnjake iz oblasti etnologije i etnomuzikologije, koji će kroz ozbiljan rad stvoriti jedan reprezentativan državni ansambl. Nadamo se da će ovaj ansambl početi s radom na jesen ove godine", dodaje Mešić.

Bh. etnokoreolog i koreograf Miroslav Šilić smatra da bi državni ansambl trebalo da bude jedan integracijski faktor u današnjoj raslojenoj BiH.

"Folklor spaja ljude i inicijativa o državnom ansamblu trebalo bi da bude u cilju vraćanja povjerenja među ljudima i čuvanju našeg bogatstva. Nismo svoju tradiciju afirmirali kako treba. Ima društava koja nas predstavljaju sa ciganskim plesom. Svašta se ubacuje u folklor. Zato je potrebno to dovesti u red. Ima ljudi koji žele da pozitivno gledaju BiH i onih koji to ne žele", kaže Šilić.

Imamo bogatu narodnu tradiciju

Uprkos neslaganju u vezi s osnivanjem državnog folklornog ansambla, predstavnici bh. kulturno-umjetničkih društava tvrde da je BiH jedna od rijetkih zemalja koja je veoma bogata narodnom ostavštinom sva tri njena naroda, ali da se u društvu ne cijeni dovoljno.

Predsjednik sarajevskog KUD-a "Lola" Mihailo Perućica kaže da je folklor najbolji ambasador svake zemlje, ali da se u BiH političari stide svog folklora.

"Jako smo bogati narodnom tradicijom jer svaki narod ima svoje kolo, svoje ritmove, plesove i kostime. Mi izvodimo folklor sva tri naroda. Najveće smo društvo u BiH i imamo blizu 500 članova u različitim ansamblima, ali i minimalnu podršku vlasti", naglašava Perućica.

Milenko Savanović, predsjednik banjalučkog KUD-a "Pelagić", tvrdi da ništa ne može ljude zbližiti kao igra i pjesma.

"Folklor ima edukativnu i pedagošku moć. On kao i sport zbližava ljude. Mi gostujemo po cijeloj BiH i po evropskim zemljama. Izvodimo ono što organizator traži ili naš najbolji program, a to je kolo vranjska svita", kaže Savanović

Miro Brajković, predsjednik HKUD-a "Seljačka sloga" iz Trebižata, podsjeća da ovo društvo nije prestajalo s radom u zadnjih 80 godina.

"Njeguje pjesme i igre iz Hercegovine, posebno gangu. Imamo oko 40 članova u folkloru i putujemo po cijeloj BiH i Evropi. Predstavljamo BiH u Evropi, a zahvaljujući našem radu stvoren je i karneval u Čapljini", dodao je Brajković.

Politika dva puta bila protiv folklora

Etnokoreolog i koreograf Miroslav Šilić kaže da su sve republike bivše Jugoslavije odmah poslije Drugog svjetskog rata oformile državni ansambl, osim BiH.

"Prvi pokušaj bio je poslije Drugog svjetskog rata, ali tada nije bilo sluha za to kod naših političara. Svi su poslije Drugog svjetskog rata imali državni ansambl osim nas i tako je i danas. Drugi pokušaj je bio u Sarajevu u posljednjem ratu i to je propalo i ovo je sada treći pokušaj. Nadam se da će politika ovaj put imati sluha. Nadam se da će se zbog narednih generacija ovaj put oformiti ovaj ansambl, koji je potreban svim narodima u BiH", kazao je Šilić.

Adis Šušnjar

Nezavisne novine

Bez obzira na to otkud tko došao, tu je kod kuće

U Istri se nikad nisam osjećao ugroženim, a svaki put kad prijeđem Učku srce mi jače zakuca, rekao je uz pljesak prisutnih predstavnik slovenske manjine Vinko Knez

VODNJAN - Izlaganjima o aktualnoj poziciji nacionalnih manjina u Istri, predstavljanjem gastronomija pojedinih manjinskih zajednica i smotrom njihovih folklornih grupa prekjučer je u Vodnjanu obilježen Svjetski dan kulturne raznolikosti i Europska godina međukulturnog dijaloga.

Redom ističući i hvaleći istarsku toleranciju, predstavnici županijskih vijeća devet nacionalnih manjina u Istri naveli su tijekom skupa u prostorijama Zajednice Talijana i poneke probleme u djelovanju svojih udruga.
Predstavnik Albanaca Vilim Shahini kazao je: »Došli smo u Istru, lijepo nam je ovdje. Mi Albanci nemamo socijalnih problema. Problem je što, osim Pule, nemamo svoje prostore u istarskim gradovima.« Nedostatak prostora za rad manjinskih udruga, pa i u Puli, istaknuo je predstavnik Bošnjaka Senad Pršić.
- Peroj je opstao zbog tolerancije. Naši ljudi su došli ovamo prije 350 godina, tu su onda živjeli uglavnom katolici, ali je sve uspjelo zbog tolerancije, miroljubivosti i mudrosti, rekao je Mihajlo Škoko iz Društva perojskih Crnogoraca »Peroj 1657«.
Jožef Lečei iz Vijeća mađarske manjine rekao je da se velike razlike između dviju mađarskih udruga polako smanjuju i da se nada da će u perspektivi postojati samo jedna udruga Mađara. Predstavnik Roma Redžep Hadža, uz odobravanje ostalih sudionika skupa, poželio je da se ovakvi skupovi održavaju svakog mjeseca.
- Ja sam cijeli život u Istri i prvo sam naučila puležanski, talijanski dijalekt, a tek onda hrvatski jezik, rekla je predstavnica Vijeća makedonske manjine Mirjana Dika Dušman, dok je predstavnik slovenske manjine Vinko Knez, u sličnom tonu i uz pljesak prisutnih, rekao: »U Istri se nikad nisam osjećao ugroženim, a svaki put kad prijeđem Učku i uđem u Istru, srce mi jače zakuca.« Za sinergijsko okupljanje svih manjina u zajednički blok zauzeo se predstavnik talijanske manjine Nicolo Sponza, kazavši da je suradnja sa Županijom izvanredna.
Ukazavši na razjedinjenost srpskih udruga i vijeća, nasmijavši pritom prisutne, predstavnik srpske manjine Radomir Janković rekao je: »Naš narod ima izreku: 'Daj Bože da se Srbi slože'«.
Punu podršku predstavnicima manjina iskazali su istarski župan Ivan Jakovčić, predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furio Radin te podžupan Sergio Bernich, a u ime domaćina gradonačelnik Vodnjana Klaudio Vitasović i dopredsjednik vodnjanske Zajednice Talijana Sergio Delton. Vitasović je istaknuo da je različitost jamac socijalne kohezije, uz toleranciju tuđih tradicija i običaja. Furio Radin ističe da su svi, bez obzira na vjeru, naciju i ideološko opredjeljenje u Istri našli drugi dom.
- Bez obzira na to otkud je tko došao, može se u Istri osjećati kao kod kuće, jer i je u kući, kazao je Radin. Za župana Jakovčića pet ključnih riječi su identitet, dijalog, raznolikost, tolerancija i pluralizam. Ukazao je i na potrebu internog rješavanja nesređenih odnosa unutar pojedinih manjinskih zajednica.
U Omladinskom domu, gdje je u šarenilu nošnji sve prštalo od pozitivne energije, naknadno su nastupili kulturno-umjetničko društvo Albanaca iz Rijeke »Shota«, KUD »Bosna« iz Pule, folklorna grupa vodnjanske Zajednice Talijana, folklorna grupa Crnogoraca »Peroj 1657«, ženska folklorna grupa Mađara, KUD »Romi-Istra«, slovenski zbor »Encijan« i njihov KUD »Istra« te u ime srpske manjine Gojko Vojnović.

Z. ANGELESKI

Glas Istre

Svoja na svome

Konjic - U selo Bijela kod Konjica, povratak je počeo u prvim poslijeratnim godinama. Među prvim povratnicima su bili Pajići. Naš sagovornik je penzioner Hamo Pajić:

„Donatori koji su obnavljali kuću, nisu uradili posao kako treba. Ali dobro je, svom sam na svome, pa može dokle može.“

Šefika Pajić, prisjeća se prvih povratničkih dana: „Bilo je teško – bez struje, bez ljudi… Svijeća, fenjer, dosadno.“

Goja Kešić i njena majka Jelka, u svoju kuću su se vratile prije sedam godina. Ove povratnice srpske nacionalnosti, o životu u svom domu kažu:

„Narod neće da se vraća. Onaj ko nije naučio raditi, neće da se vrati. Nama je fino. Ja ne bih htjela mijenjati ovo ovdje ni za šta. Svugdje sam bila, ovdje mi je najljepše. Svoja sam na svome.“

Sedamdesetšestogodišnji Savid Pajić, koji se u svoje selo vratio prije deset godina, ističe da su na ovom području glavni problem mine:

„Oko Bijele je sve minirano. Trebalo bi to raščistiti. Narod ne smije da kroči na svoja imanja.“

Zvonko Barić, povratnik iz reda hrvatskog naroda, ne vidi perspektivu povratka jer nema povratka mladih:

„Najmlađi povratnik ima 70 godina. To je najveći problem. A život je kao i svugdje u Bosni i Hercegovini – pretežak.“

U selu Bijela obnovljeno je oko dvije stotine kuća, međutim obnovu nije pratio i stvarni povratak. Ipak, oni koji žive na svom imanju kažu:

„Bijela je blizu grada, tako da bi život mogao biti bolji nego što je sada. Ali, ne radi se ono što bi se trebalo raditi.“
„Slaba je perspektiva povratka. Ko ima, može se na neki način snaći. Drugi ne mogu ništa.“

Slobodna Evropa

Festival kratke price KIKINDA SHORT – verzija 3.0

25. – 29. jun Beograd/Kikinda

slogan festivala: PRICAJ MI....

Kikinda short je jedini festival kratke price u Srbiji i ove godine se odrzava po treci put. Osnovni cilj festivala je afirmacija knjizevnog zanra koji najvise odgovara modernom ritmu zivota.

Ucesce je najavilo vise od cetrdesetoro gostiju iz devet evropskih zemalja. Pored pisaca, na festivalu ce ucestvovati i prevodioci sa b/h/s jezika, urednici casopisa i kriticari, dakle svi oni koji mogu da pomognu afirmaciji i umrezavanju stvaralaca kratke forme

Pri izboru gostiju konsultovani su respektabilni pojedinci i institucije. Tako je na primer troje britanskih autora preporucilo urednistvo www.theshortstory.org.uk, sajta kom podrsku pruzaju Radio BBC i Arts Council.

Festival ce se odrzati u basti beogradskog SKC-a (25. i 26. jun) i u basti Narodne biblioteke "Jovan Popovic" u Kikindi (27. i 28. jun). Pored pisaca, organizatori najavljuju i nekoliko konecrata, performansa i prilike za neformalno druzenje sa piscima.

Autori KIKINDA SHORT – verzija 3.0 su Martin Wanko, Ann Cottenn (Austrija), Faruk Sehic, Damir Sabotic (BiH), Roman Simic, Olja Savicevic Ivancevic (Hrvatska), Gabor Virag (Madjarska), Agnieszka Klos, Joanna Rozsak (Poljska), Svetlana Zuchova (Slovacka), Polona Glavan (Slovenija), Biljana Cucko, Bojan Babic, Zvonka Gazivoda, i Marko Selic - Marcelo (Srbija).

Zemlja specijalni gost treceg KIKINDA SHORTA je Velika Britanija odakle stizu Clare Wigfall, Paul Ewen i Peter Hobbs.

Zbog proslogodisnjeg zahteva za citanjem na bis ponovo dolazi Melina Kameric iz BiH, kao predstavnik sweet 60's generacije pozvan je Vule Zuric, specijalni gost kriticar/pisac je Nenad Saponja koji dovodi gosta iznenadjenja dok je domacin festivala kikindski pisac Srdjan Srdic.

Tokom jeseni bice objavljena i zbirka prica svih ucesnika festivala.

Dosadasnja dva festivala predstavljena su u Madjarskoj i Sloveniji, dok su tekstove o utiscima sa festivala objavili becki "Litertur und Kritik", segedinska "Fozssilia" i sofijska "Altera".

Organizator festivala je NB "Jovan Popovic" iz Kikinde a koordinator projekta je Srdjan Papic.

Tražim izgubljenog prijatelja

Facebook

Peticija podrške Zakonu o zabrani neofašističkih organizacija u BiH

Link

Najnovije informacije o pripremama za kandidaturu starog dijela Sarajeva na listu UNESCO-a od sada možete pročitati i na sljedećem linku:
http://sarajevounesco.blogger.ba