Fildžan viška - BiH Internet mreža za promociju tolerancije i prijateljstva

Rušinović je Hrvatskoj donio prvo Srce Sarajeva

U ovogodišnjoj selekciji Sarajeva ‘Buick Riviera’ izdvajao se kao majstorski režiran, sretan spoj forme i sadržaja

SARAJEVO - Hrvatski film “Buick Riviera” redatelja Gorana Rušinovića donio je Hrvatskoj prvo Srce Sarajeva u sedmogodišnjoj povijesti sarajevske regionalne konkurencije. Nakon što su naši filmovi osvajali niz glumačkih i pobočnih nagrada, nakon što su dvaput bili blizu osvajanja glavne festivalske nagrade, Rušinovićev “Buick Riviera” postao je na kraju prvi hrvatski film koji je najutjecajniju filmsku nagradu u regiji prenio s ove strane Une.

Riječ je o ishodu koji nije iznenađenje i koji je zaslužen. Jer u sarajevskoj je konkurenciji, koja je ove godine bila između osrednje i slabe, “Buick Riviera” bio najzreliji film. Vidjeli smo filmove koji su bili dobro napravljeni, ali neoriginalni, pa i filmove koji su bili originalni, ali puni pogrešaka.

Neopterećeni žiri

”Buick Riviera” izdvajao se kao sretan spoj forme i sadržaja: majstorski režiran, s dvojicom briljantnih glumaca, dojmljivo snimljen, film je lokalnu publiku dotakao i time što dira osjetljivu temu bosanskih međunacionalnih odnosa. Dijelu lokalnih komentatora s kojima sam razgovarao to se nije sasvim svidjelo, ustuknuli su zbog toga što “Buick Riviera”, pripovijedajući o šovinizmu, u film uključuje i jezik šovinizma.

Ali, međunarodni žiri, koji nije opterećen domaćim bolnim točkama, “Rivieru” je prepoznao kao najkompletniji film konkurencije. Hrvatski filmofili, koji su znali gunđati kako “nas se tamo u Sarajevu zakida”, mogu sada biti zadovoljni.

Rušinovićev film pobijedio je u sarajevskoj konkurenciji koja se prvi put otkad postoji definitivno otkinula od izvorišne ideje o “postjugoslavenskom” natjecanju. Spletom okolnosti, u sarajevskoj je konkurenciji ove godine bilo malo ex-YU. Od dva sarajevska filma, jedan je igrao “off-competition” zbog sukoba interesa, a drugi čeka venecijansku premijeru. U Sloveniji je zbog meteža u Filmskom skladu produkcija mala, a beogradski autori nisu imali osobitu godinu, pa su Sarajlije izabrali objektivno najbolje: efektni akcijski “pulp” “Četvrti čovek”.

I dalje bez A festivala

U takvim su okolnostima dva hrvatska filma činila točno pola postjugoslavenske selekcije, a glavni se program sveo na dopisni šah dviju malo sličnih kinematografija: hrvatske i turske. Tako je Sarajevo ponovo ogoljelo hrvatski filmski paradoks. To da smo filmska (rekao bi Franjo) “regionalna sila”, zna se samo do Sarajeva, jer hrvatski filmovi u pravilu ne ulaze na velika tri A festivala. U tom smislu, Sarajevo je zaista postalo - naš “surogatni Cannes”.

Jurica Pavičić

Jutarnji list

Nova prijateljstva, uz dobar rad, najveći uspjeh

U organizaciji N/FSBiH na Tjentištu je nakon 15 dana završen Kamp mladih fudbalera iz svih krajeva BiH, na kojem je učestvovalo više od 80 polaznika.

Prva grupa nogometaša do 16 godina, nakon 7 dana provedenih na prekrasnim terenima SRC Tjentište, smještenog pored rijeke Sutjeske, veoma zadovoljni novim, stečenim znanjima vratila se u svoje klubove. S ovom grupom radio je Velimir Stojnić, selektor reprezentacije BiH do 17 godina.

Posebna pažnja bila je posvećena najmlađim od 12 do15 godina koji su stigli na Tjentište u drugoj grupi. Trčanje kroz šumu u jutarnjim satima, a zatim rad sa loptom prije i poslije pdone bili su sastavni dio obuke kampa kojim je rukovodio proslavljeni fudbaler Josip Katalinski, magistar sporta uz asistenciju prof. Željka Šperca iz Livna, prof. Fuada Lepića iz Visokog, Emira Sedića iz Bosanske Krupe, Amira Japaura iz Zenice i Damira Milkanovića iz Bosanskog Broda.

-Na Tjentištu nam je bilo prekrasno-kaže Anto Tadić iz Žepča. Trinaestogodišnji Mijat Gaćinović iz Trebinja je oduševljen zelenilom, šumom i u večernjim satima svježim zrakom.

Emir Prljača ima 15 godina. Igra fudbal u Zvijezdi iz Gradačca.

-Kako bih upoznao 40 novih drugova i prijatelja da nije bilo ovog kampa, sa kojega nosim najljepše uspomene. Šuma, zelenilo, tišina i samo cvrkut ptica – oduševljen je ovaj mladi sportista.

Organizaciji Kampa, čiji su učesnici uz odličnu ishranu bili smješteni u hotelu Mladost, pomogla je UEFA iz svog programa GRASSROOTS-popularisanje sporta po svijetu.

N.Bilić

Oslobođenje 16.8.2008.

Jusufspahićeva poruka mira

Uručenjem časnog Kurana (svete knjige) i podnevnom molitvom u Subotici je danas svečano otvoren prvi islamski verski objekat u Vojvodini - Muhadžir džamija. Hamdija Jusufspahić iz zdravstvenih razloga nije prisustvovao svečanom otvaranju džamije, ali je tim povodom uputio "pozdrave mira, uz milost božju i božji blagoslov".

Podsećajući da je "subotička džamija plod dugogodišnjeg truda svih džmatlija (vernika) u Subotici, imama i svih koji su je želeli srcem od Boga", reis je poručio da će "Alah nagraditi svakog ko je na bilo koji način doprineo njenoj izgradnji.

On dodaje da Alahu "upućujemo i molitvu da Subotici, Vojvodini, Srbiji, svim građanima i muslimanima podari mir, slogu, uspeh i svoje zadovoljstvo".

Časni Kuran je predsedniku Islamske zajednice u Subotici Fetišu Kurdaliju uručio je predstavnik donatora iz Turske Mehmed Ilmaz.

Kurdali je preuzimajući svetu knjigu rekao da ona obavezuje muslimanske vernike na zajedništvo i poštovanje pripadnika ostalih vera koji žive u toj multietničnoj sredini.

Muhadžir džamija je prvi islamski objekat koji je nakon više od dva veka izgrađen na magistralnom putu od Sofije do Budimpešte.

Otvaranju su prisustvovali i predstavnici dve suprodstavljene opcije islamske zajednice unutar Srbije - muftija srbijanski Muhamed Jusufspahić i glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorlić.

Neposredno pred početak svečanosti muftija Jusufspahić je rekao da izgradnja ovog verskog objekta predstavlja prekretnicu u odnosima islamske zajednice sa državom i lokalnom saupravom.

On je rekao da je džamija izgrađena po svim propisima, sa minaretom i kupolom, tako da će u njoj moći da se obavljaju i velika saborska molitva (džuma) petkom, ali i obred pripreme za dženazu (sahranu).

Jusufspahić mlađi je podsetio da je subotička džamija izgrađena zahvaljujući dozvolama koje je svojevremeno obezbedila Islamska zajednica Srbije kojom sada rukovodi reis ul ulema Adem Zilkić.

Muftija Zukorlić je novinarima nakon molitve rekao da je ovo veliki dan za sve muslimane i sve dobre ljude koji se bore za istinu, pravdu, solidarnost i sve različitosti koje su, kako je rekao, našle udomljenje u Subotici.

"Od danas Subotica je upotpunjeno mesto jedinstva i tolerancije različitosti koje taj grad sledi", rekao je Zukorlić.

Svečanom otvaranju džamije prisustvovali su predstavnici diplomatskog kora, lokalne samouprave, gradonačelnik Subotice Saša Vučinić i njegov prethodnik Geza Kučera.

Tanjug/B92 24.8.2008.

Po stare dane nemamo svoj dom

KOTOR VAROŠ - Nije mi stalo za kuću, ali mi je najteže kad me moji unučići pitaju kako ti djede nemaš svoju kuću, pa ne možemo da ti dođemo.

Ovako svoju priču kroz suze započinje sedamdesetsedmogodišnji Husein Škorić, povratnik u Kotor Varoš koji godinama živi bez vlastitog krova nad glavom.

Iako se među prvim vratio u Kotor Varoš, Husein sa suprugom Sadetom već osam godina živi kao podstanar, a njegova imovina nije obnovljena.

"Od kada sam se vratio, stalno su mi nešto obećavali i sve sam mislio biće nešto, napraviće mi kuću. Međutim, svake godine mi je teže, nije mi stalo do te kuće toliko već me sramota komšija i djece. Po stare dane nemam svoju kuću", ogorčen je Škorić.

Njegova supruga sedamdesetogodišnja Sadeta kaže da kako prolaze godine, da sve više gube vjeru u obećanja da će im biti izgrađena kuća.

U opštini Kotor Varoš kažu da je projektom, koji je trebao biti realizovan prije tri godine, za 40 povratničkih porodica u ovoj opštini trebalo izgraditi kuće.

Ahmet Ćirkić, predsjednik Skupštine opštine Kotor Varoš, kazao je da je ovim projektom i porodici Škorić trebala biti izgrađena kuća, ali da do danas nije ništa riješeno.

"Do kraja ove godine očekujemo da za Huseina Škorića bude izgrađena kuća", potvrdio je Ćirkić.

On je naveo da je Škorić jedan od 8.000 Bošnjaka povratnika koji su se od 1999. godine do sada vratili u Kotor Varoš, a sada ima oko 600 zahtjeva ljudi koji bi se željeli vratiti a kojima je imovina porušena.

"Najveći broj porušenih objekata nalazi se u naseljima Vrbanjci, Šiprage i Vagane. Najveći problem u povratničkim selima inače, predstavlja elektrifikacija ovih područja", istakao je Ćirkić.

On je naveo da u selima Gornji Hadrovci, Lapići, Palivuk, Viševice, Plitska, Rujevica, Sokoline uopšte nema struje iako u njima žive povratnici.

"Za povratničku populaciju najveći problem je nezaposlenost, a lokalna zajednica sama nema mehanizam da ovaj problem riješi", istakao je Ćirkić.

On je kazao da Vlada pomaže u skladu sa svojim mogućnostima, ali da se vratio veliki broj povratnika za kratko vrijeme, pa se ne mogu svi slučajevi odjednom riješiti.

Bojana Vučenović

Nezavisne Novine

Tražim izgubljenog prijatelja

Facebook

Najnovije informacije o pripremama za kandidaturu starog dijela Sarajeva na listu UNESCO-a od sada možete pročitati i na sljedećem linku:
http://sarajevounesco.blogger.ba