Fildžan viška - BiH Internet mreža za promociju tolerancije i prijateljstva

Prijatelji od rođenja

Uključite se u obnovu sarajevskog porodilišta

http://www.facebook.com/event.php?eid=53037671507

Pozivom na brojeve:
090 290 006 BH Telecom
092 880 899 Eronet
1413 M Tel

donirate 1 KM za obnovu porodilišta.

Akcija traje do 15.11.2008.

Zaštita stećaka ujedinila zemlje regiona

Mostar/Sarajevo (RTM) - Predstavnici susjednih zemalja Hrvatske, Srbije i Crne Gore jednoglasno su prihvatili projekt zajedničke nominacije stećaka za listu svjetske baštine UNESCO-a, rekao je u ponedjeljak u Sarajevu predsjedavajući Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Dubravko Lovrenović. On je potvrdio da je dogovor predstavnika spomenute tri zemlje i BiH postignut na sastanku 5. novembra te da je ideja o zajedničkoj nominaciji stećaka za UNESCO-ovu lis tu podržana bez ikakvih dilema ili nepoznanica.

Zaključeno je da BiH do konca novembra izradi dokument koji bi potpisali predstavnici svih zemalja i kojim će projekt dobiti zvaničnu formu. Svaka će zemlja za realizaciju projekta imenovati po dva koordinatora te će tako u konačnici osam stručnjaka raditi na izradi nominacionog fajla te plana upravljanja.

U ime BiH tom sastanku je prisustvovao ministar civilnih poslova BiH i predsjednik Komisije za saradnju s UNESCO-om Sredoje Nović. Lovrenović ovaj projekt smatra izuzetno značajnim za sve četiri zemlje, posebno imajući u vidu današnje stanje propadanja i nezaštićenosti stećaka.

Nazvao ga je višegodišnjim i multidisciplinarnim projektom koji će okupiti niz stručnjaka iz različitih oblasti.

(Oslobođenje/Fena) 11.11.2008.

Asocijacije Bosanaca u Francuskoj udružuju se u zajednički Savez

Oko 50 udruženja i klubova Bosanaca u Francuskoj uskoro će formirati Savez asocijacija i građana Bosne i Hercegovine u Republici Francuskoj i uključiti se u rad Svjetskog saveza BiH dijaspore.

U ambasadi Bosne i Hercegovine sinoć su se okupili predstavnici bosanskih udruženja, klubova, društava i foruma iz svih regiona Francuske. Želja im je da učine ono što su već ostvarila takva udruženja u Njemačkoj, Austriji i Velikoj Britaniji: da osnuju svoj savez i time ojačaju mogućnost sopstvenog opstanka i nađu efikasne forme odnosa i prema francuskim i prema bosanskohercegovačkim institucijama. Ambasador Bosne i Hercegovine u Francuskoj Almir Šahović je odao priznanje svim pojedincima, zahvaljujući čijoj energiji opstaju ta udruženja, od humanitarnih i obrazovnih do vjerskih i sportskih. Njihova uloga u jačanju veza sa domovinom i zavičajem postaje značajnija sa približavanjem Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, a konkretno - sa perspektivom liberalizacije viznog režima za građane Bosne i Hercegovine, rekao je ambasador Šahović.

U proljeće 2010 bez viza

"Znači, kalendar je otprilike ovakav: do kraja naredne godine status kandidata i poslije toga nekoliko godina pregovora sa Evropskom unijom. E sada ima ovdje jedna konkretna stvar koja se tiče svakog od nas. To je pitanje ukidanja viza za građane Bosne i Hercegovine. Taj proces ide veoma dobro. Mi smo dobili - kako to zovu u Evropskoj uniji - mapu puta, što znači listu zadataka koje treba da ispunimo. Značajan broj tih zadataka smo ispunili, prve reakcije iz Komisije Evropske unije su veoma, veoma pozitivne, i zato bi trebalo krajem naredne godine da završimo pregovore o ukidanju viza kako bi u proljeće 2010. građani Bosne i Hercegovine mogli početi ulaziti u Evropsku uniju, odnosno u zemlje Šengena, bez viza", rekao je ambasador Šahović. Bildunterschrift:

Višenacionalni karakter

Članovi Saveza udruženja i građana Bosne i Hercegovine u Francuskoj postaće sve asocijacije koje su imale nacionalni predznak. Njihovo zbližavanje želi i višenacionalni inicijativni odbor. Na čelu Saveza, po uzoru, kako su u šali rekli, na kolektivno B-H predsjedništvo, smjenjivaće se po osam mjeseci Srbin, Hrvat i Bošnjak. Bildunterschrift: Višenacionalni karakter Saveza je za predstavnike asocijacija, koje se prije svega bave humanitarnim djelatnostima, jedini mogućni način udruživanja građana Bosne i Hercegovine. Evo šta je rekao jedan od njih:

"Francuzi" pomažu bh-školama

"Zovem se Mustafa Drljević, predsjednik sam asocijacije građana Bosne i Hercegovine u Parizu, koja nastoji da pruži pomoć osnovnim i srednjim školama kako u Federaciji, tako u Republici Srpskoj. Pružili smo značajnu pomoć u informatičkoj opremi Drugoj gimnaziji u Mostaru, školi "Petar Petrović Njegoš" u Bileći, gimnaziji "Meša Selimović" u Tuzli i frankofonskom klubu u Bihaću, na primjer. Za šest godina kako radimo opremili smo 31 školu u našoj zemlji." U sljedeće tri sedmice Inicijativni odbor Saveza udruženja i građana Bosne i Hercegovine u Francuskoj preciziraće Statut i prvog decembra sazvati osnivačku skupštinu.

Dževad Sabljaković

Deutsche Welle

U posjeti Bosanskom Petrovcu: Živi se teško, ali veselo

Bosanski Petrovac opština je za koju i sami mještani kažu da je zaboravljena od svih. Ono što je izdvaja od ostalih je činjenica da je u njoj na izborima pobijedio kandidat "Naše stranke" Danisa Tanovića, Ermin Hajder.

Dušanka živi sa svojim suprugom u malom selu Vrtoče u neposrednoj blizini Bosanskog Petrovca. Iako su već oboje u godinama, a težak seoski rad ostavio duboke tragove i žuljeve na njihovim rukama, jedino što bi, u šali kažu u svojim životima željeli promijeniti, je da se nekom neobičnom silom podmlade i da ponovo prožive svoju mladost. „Samo da budemo mlađi, to bismo najviše željeli promijeniti. A ovako, pošto starimo, i nemamo neku veliku želju!“, kaže ona. Ljudi u ovom zaboravljenom kraju žele samo da rade i da od rada mogu da žive. Većina seljana u selu Vrtoče se bavi poljoprivredom. Sa Dušankom smo razgovarali o tome kako izgleda njen uobičajeni radni dan. „Živimo dobro. Imamo piliće, imamo kravu, bavimo se malo poljoprivredom i dobro nam je“. I suprug se slaže i dodaje: "Sve obaveze imamo redovne, živimo od poljoprivrede. Ne radi se nigdje, teško nam je. Teško je doći i do maraka i težak je seljački posao“, navodi on.

Uzdaj se u se i u svoje kljuse

Selo Vrtoče je tipično za petrovački kraj, ali vjerovatno i za cijeli ovaj region od Bihaća do Livanskog polja. Ovdje žive vrijedni ljudi, navikli na nevolje i težak rad. Od života ne traže mnogo. Žele da rade i da od svog rada mogu živjeti. Većini njih je jedina djelatnost i prilika da zarade nešto novca firma za uzgoj i preradu pilića Vrtoče. Bildunterschrift: Njen menadžer Zoran Radošević, kaže da je većina ili zaposlena u firmi, ili kao dobavljači uzgajaju piliće za firmu, koja ih onda prerađuje i prodaje na petrovačkom području, ali i šire. Prvo veliko širenje firme je bilo na kladuško područje i u Sanski Most. Poslovna klima u Bosanskom Petrovcu, priča Radošević, nije sjajna. Puno je bilo problema u početku. Sada planiraju i proširenje, na područje Republike Srpske. Uglavnom su, kaže Zoran, započeli vlastitim snagama.

Donacije puno pomogle

Firma danas ima 38 zaposlenih i 40 kooperanata. „Mi smo u živinarstvu od 1982. godine tako da je neka naša osnovna snaga bilo iskustvo. Kada je u pitanju Petrovac, nije tu nikada bilo tradicije iz ove oblasti, međutim mi smo uspjeli tu našu proizvodnju od prije devet godina pa do danas da uvećamo za oko 12 puta“, kaže Radošević. Iako su u početku imali pomoć stranih organizacija, većinu posla na pokretanju proizvodnje su ipak morali odraditi sami. „Bilo je nešto donacija sa strane humanitarnih organizacija koje su bile aktivne proteklih godina i na području petrovačke opštine ali najveći dio smo mi odradili sopstvenim snagama“. Donacije su mnogo pomogle kooperantima, koji su počinjali sa skromnom proizvodnjom od par stotina pilića, da bi danas imali proizvodnju od više od deset hiljada.

Nema perspektive za mlade

Šetajući ulicama Bosanskog Petrovca, srećemo zanimljive ljude. Ekonomija, kažu nam uz usmjeh, nije baš sjajna, ali ovdje su svi veseli. Mali je grad, kažu, i svako svakog poznaje i na ulici sreće i pozdravlja. Baš kao i čika Juso, koga u Petrovcu zna baš svako. Pitamo ga kako se živi, ima li posla. „Za posao je jako slabo, nema posla. I ja nemam posla, ali ja sam malo stariji, imam 57 godina, i ja sam već dosta prošao. Ali za mlade je baš nikako! Završi školu, mora ići u drugo mjesto tražiti posla“, smatra Juso.

Novi gradonačelnik Ermin Hajder iz "Naša stranke"

Bosanski Petrovac je jedina opština u kojoj je na proteklim lokalnim izborima za načelnika izabran kandidat Naše stranke Danisa Tanovića. Novi načelnik se zove Ermin Hajder Dugo godina radio je u nevladinim organizacijama i promovisao multietničko društvo. U Našu stranku je, kaže, ušao iz uvjerenja da je moguće promijeniti Petrovac. U šali kaže da mu je predizborna parola bila da će biti jedini načelnik u istoriji Petrovca koji neće imati vlastitu pilanu. „Najbitnija promjena je da su ljudi shvatili da oni odlučuju, iskoristili su to, i da se bolje osjećaju zbog toga što vide da ima nade i šanse za njihov grad“, ističe Hajder. Kaže da se osjeća bogat jer je ostao isti. Pozdravlja se sa ljudima na ulici kao i prije. Ništa se nije promijenilo u odnosu na sve te ljude oko njega, ističe. „Promijenilo se jednostavno to da ću ja biti jako zaposlen čovjek, da ću ja morati računati na sve te ljude oko sebe, ali ja moram reći da sam jako zadovoljan i sretan čovjek. Mi moramo vratiti vjeru u politku i u političare da su to ljudi koji žive i rade za građane jer su od njih plaćeni. Ja to vlastitim primjerom i vlastitim radom itekako želim i znam pokazati i mislim da je to najveća promjena koju mi možemo napraviti“.

Život bez nacionalnog ključa

Ermin i ljudi oko njega tvrde da znaju šta treba uraditi da se Bosanski Petrovac promijeni. Postoje prirodni resursi, fabrike za koje treba pronaći investitore, uključiti u turističku ponudu grada istorijska mjesta iz Narodnoosolobodilačkog rata. „Lepeza je mogućnosti u ovom gradu. Pored prirodnih bogatstava mi tu imamo i jednu istorijsku tradiciju, od Prvog kongresa antifašističkih žena, pa partizanski aerodrom na medenom polju, svi znamo za film Partizanska eksadrila. To je sve kapital koji može poslužiti jednoj kvalitetnoj turističkoj ponudi, uz bogatstvo i seoskog turizma“, kaže novi načelnik opštine. Ermin nam dalje kaže da su ih kontaktirali predstavnici ambasada i međunarodnih organizacija, koji žele pomoći Petrovcu jer smatraju da ako koncept nadnacionalne stranke uspije u Bosanskom Petrovcu, on bi se možda mogao proširiti i na cijelu BiH. A ako to uspiju, dokazaće da poštivanje nacionalnog ključa i zaštite vitalnih nacionalnih interesa, nije jedina mogućnost da se živi životom dostojnim čovjeka.

Dejan Šajinović

Deutsche Welle

Tražim izgubljenog prijatelja

Facebook grupa Fildžan viška

Najnovije informacije o pripremama za kandidaturu starog dijela Sarajeva na listu UNESCO-a od sada možete pročitati i na sljedećem linku:
http://sarajevounesco.blogger.ba