Fildžan viška - BiH Internet mreža za promociju tolerancije i prijateljstva

Bajramska sofra u centru Beograda

Islamska zajednica Srbije organizovala je danas u Beogradu bajramsku sofru ispred Bajrakli džamije kod koje se okupilo više od hiljadu građana nemuslimana, javljaju beogradski mediji.

Ispred Bajrakli džamije muslimanski vjernici prostrli su ćilime oko kojih su postavili stolove koji su se povijali od tereta raznih vrsta pita, domaćih ajvara, sireva i ostalih mliječnih proizvoda, kao i brojnih prerađevina od suhog mesa.

Muslimanke u tradicionalnoj nošnji goste su služile sokovima i slatkišima, a među stanovnicima Dorćola najpopularnije su bile baklave sa rendanim pistaćem, tulumbe i kolač koji se zove ptičje gnijezdo.

Manifestacija je okupila veliki broj građana privučenih snažnim orijentalnim mirisima raznih tradicionalnih jela i slatkiša.

Najveći red mogao je da se primjeti ispred štanda na kojem su radnici firme "Banjalučki ćevap" građanima dijelili donere i ćevape, dok su sa razglasa puštani diskretni orijentalni instrumentali.

Muftija Muhamed Jusufspahić je zahvalio Bogu zbog lijepog vremena koje je omogućilo da se svečanost održi na otvorenom i da se komšije bolje međusobno upoznaju jer, kako je rekao, "čovek je neprijatelj onoga što ne poznaje".

On je zahvalio svim ljudima koji su došli ispred džamije i čestitao Novu godinu, kako je rekao, "braći Jevrejima" dok je kšćanima poželio da im Bog podari mir.

Predsednik Skupštine grada Beograda Aleksandar Antić je čestitao muslimanima praznik i rekao novinarima da današnja svečanost oličava "Beograd u kojem on želi da živi".

Antić je rekao da gradska vlast želi da Beograd bude mesto u kojem će u miru i slozi živjeti svi ljudi, bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost.

Stanovnik Beograda Miroslav Mijatović, koji je u glavni grad došao iz Leskovca, rekao je novinarima da je ispred džamije došao da se bolje upozna sa kulturom muslimana, jer o tome veoma malo zna, a smatra da bi međusobno upoznavanje dve kulture i religije doprinelo zbližavanju naroda.

Mladić, koji se predstavio kao Dušan sa Dorćola, rekao je da ga je na skup dovela znatiželja a da ga je zadržao miris hrane. Dodao je da je posebno zainteresovan da ponovo proba pite koje je prvi put jeo u vojsci kada se njegov drugar musliman iz Tutina vratio sa odsustva sa mnogo domaće hrane.

Osim većeg broja građana, ispred džamije je došao i rabin Isak Asijel, dugogodišnji muftija Hamdija Jusufspahić a najavljeno je da će skup u toku dana posjetiti i ministar kulture Nebojša Bradić.

(Sarajevo-x.com)

Ferhadija poprima stari izgled

Nakon što je srušena u noći 7. maja 1993. godine Ferhad-pašina džamija u Banjaluci 16 godina poslije polako poprima stari izgled. Ovog ljeta na obnovi je urađeno mnogo više nego što je planirano.

Zbog projekta koji je jedinstven u svijetu još je, kažu rano prognozirati kada bi radovi mogli biti završeni. Radovi na obnovi Ferhadije, čija je prva faza počela još 2006. godine teku predviđenom dinamikom a u Medžlisu islamske zajednice prezadovoljni su urađenim poslom. Kasim Mujčić kaže da je samo ovog ljeta urađeno više nego svih prethodnih godina tako da Ferhadija počinje da dobija onaj nekadašnji, prepoznatljiv izgled. Ipak kaže Mujčić bilo je dosta problema pri nalasku kamena koji je odvezen nakon rušenja Ferhadije: «Kamen se naravno nije sav pronašao. Jedan dio je uništen a drugi nismo našli. Ipak, mislimo da će biti ugrađeno približno 70 posto njenog orginalnog kamena. Za ostatak smo našli majdan u Gornjem Šeheru odakle crpimo novu sedru i na onim mjestima gdje nema starih fragmenata stavljamo od nove sedre stare fragmente.»

Počinju radovi i na obnovi Arnaudije

Svi novi fragmeni ispitani su i rezultati pokazuju da su kvalitet i stare i nove sedre isti. Mujčić za naš proogram otkriva da bi radovi i na drugoj srušenoj džamiji Arnaudiji trebali početi ove sedmice: «Dobili smo nalog od ekipe koja radi na projektu da idemo na otkopavanje temelja sa unutrašnje i vanjske strane, da se utvrdi dinamika sanacije temelja, jer dok se ne otkopaju, ne možemo znati stanje temelja. Dat je i nalog da se vrše i one bušotine od 10, 12, 15 metara, da se ispita teren. Na neki način starta i Arnaudija.»

Vlada RS izdvojila značajna sredstva za obnovu Ferhadije

Za obnovu Ferhad-pašine džamije do sada je utrošeno 15-ak miliona maraka za šta je značajna sredstva izdvojila Vlada RS, kažu u medžlisu. I državno resorno ministarstvo nedavno je donijelo odluku o sufinansiranju obnove Ferhadije za šta je izdvojeno 300 hiljada maraka. Ministar sa ljudska prava i izbjeglice Safet Halilović kaže da je ova pomoć u funkciji povratka na šta veliki uticaj ima i obnova Ferhadije: «Radove koje smo vidjeli imponuju i zadovoljstvo nam je vidjeti da radovi teku uspješno. Čestitamo svima koji se trude i zadovoljstvo nam je da i mi na ovaj način u tome učestvujemo.»

Ferhadija će i dalje biti mjesto mira i tolerancije

Iako i druge džamije imaju svoj prioritet i značaj, Ferhadija je za islamsku zajednicu «prioritet svih prioriteta» kaže muftija banjalučki Edhem Čamdžić. On kaže da malo ko zna da je 1942. godine u Ferhadiji nikla ideja tadašnjeg banjalučkog muftije, nekoliko hodža i intelektualaca da se napiše peticija za zaštitu Srba i Jevreja, nakon čega je većina potpisnika završili u logoru Jasenovac: « Dakle odavde će se i dalje slati poruka vjere, suživota, povjerenja, dobrih međuljudskih odnosa, dijaloga i praštanja.»

Ferhadija je bila jedno od najvećih dostignuća islamske arhitekture u 16. vijeku u BiH, koja je izgrađena u otomanskom stilu. Izgradnju je finasirao Ferhad-paša Soklolović a u kompleksu džamije nalazila su se tri turbeta. Ferhadija je uvrštena u kulturnu baštinu BiH 1950. godine da bi nakon toga bila uvrštena i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u. Srušena je 7. maja 1993. godine, a 2001. dobijena je urbanistička saglasnost za njenu ponovnu izgradnju. U maju iste godine više hiljada demonstranata spriječilo je svečano polaganje kamena temeljca za obnovu Ferhadije. Tada je Murat Badić iz Cazina, preminuo od zadobijenih povreda.

Autor: Dragan Maksimović

Odg. urednik: Jasmina Rose

Deutsche Welle

Folksdojčeri najmalobrojniji

Prva doseljavanja Nijemaca u BiH zabilježena su 1879. godine u Novoj Topoli, te susjednom Aleksandrovcu pored Banjaluke 1880. Njemački doseljenici ili “Folksdojčeri” naselli su se na području banjalučke regije.

Danas,130 godina kasnije udruženje Nijemaca postoji samo na papiru. Potomaka Nijemaca gotovo da i nema. Izuzetak je nekoliko porodica među kojima je i porodica Lamers u Novoj Topoli kod Banjaluke.

Nijemci napravili Lijevče polje

Sa naseljavanjem dijelova BiH od strane tadašnje Austro-ugarske došli su i Nijemci koji su se uglavnom naselili između Banjaluke i Gradiške. Među 20 porodica koje su se tada došle iz sjeverzopadne Njemačke na područije Topole, bila je i porodica Renate Lamers.

Renate kaže da je Topola tada dobila naziv Windhorst, a naziv je mjenjala nekoliko puta sve do završetka Drugog svjetskog rata: “Moj pradjed je došao, ne sjećam se koje godine, iz pokrajine Rajnland. U crkvenim knjigama piše i iz kojeg mjesta, ali ja to nisam zapamtila. Zemlju su kupovali od bogatih begova, a ovo je sve bilo begovsko. Onda su se Nijemci naselili i napravili plodnu zemlju. Jer, ovo je bila šikara, a oni su krčili dunum po dunum. Oni su ustvari napravili ovo Lijevče polje.”

Unterwindhorst, Mittelwindhorst i Oberwindhorst

U narednih nekoliko godina nastavljeno je doseljavanje porodica iz Njemačke u većem broju da bi u periodu između dva svjetska rata područje između Banjaluke i Gradiške bilo podijeljeno u tri djela - Unterwindhorst, Mittelwindhorst i Oberwindhorst. Njemačkim porodicama koje su ostale u Topoli nakon rata bilo je zabranjeno govoriti njemački jezik:

“…govorilo se njemački kod kuće. Ja sam progovorila njemački i kada sam pošla u prvi razred promjene su nastale – nije se više smjelo. Tata pokojni nije smio, a i baka se bojala.”

I pored bogate prošlosti na ovim prostorima Nijemaca je vrlo malo u BiH. Udruženje Nijemaca grada Banjaluka osnovano je 2004. godine s ciljem očuvanja tradicije, običaja, jezika i kulture svoje matične zamlje i jedino je udruženje Nijemaca u BiH.

Međutim, u posljednjih nekoliko mjeseci udruženje postoji samo na papiru a članovi ovog udruženja nisu htjeli govoriti za naš program rekavši da ne žele više da učestvuju u tim aktivnostima.

Prema posljednjem popisu Nijemaca je u BiH bilo 0,01 odsto

Predsjednik Saveza nacionalnih manjina Republike Srpske Stevo Havreljuk kaže da udruženje ima veoma mali broj članova: “Pretpostavljam da je borba ljudi za ličnom egzistencijom potisnula u drugi plan nacionalno pitanje i mislim da i iz tih razloga udruženje ne funkcioniše.”

Iako nema zvaničnih podataka, prema popisu stanovništva iz 1991. godine Nijemaca je bilo nešto manje od 500 ili 0,01 posto ukupnog stanovništva BiH. Pretpostavlja se da je ovaj broj danas znatno manji. Renate kaže da bi voljela da postoji aktivno udruženje koje bi okupilo Nijemce sa područija Banjaluke.

“Koliko vidim Česi i Ukrajinci su najaktivniji, jer ih ima više. Odu negdje, druže se i imaju kontakt sa tim svojim ljudima, a Nijemaca ima malo…”, kaže Renate.

Autor: Dragan Maksimović

Odg. urednik: Svetozar Savić

Deutsche Welle

Tražim izgubljenog prijatelja

Facebook grupa Fildžan viška

Najnovije informacije o pripremama za kandidaturu starog dijela Sarajeva na listu UNESCO-a od sada možete pročitati i na sljedećem linku:
http://sarajevounesco.blogger.ba