POTPIŠITE PETICIJU  KANDIDATURA STAROG DIJELA SARAJEVA NA LISTU UNESCO-a SIGN THE PETITION – NOMINATION OF THE HISTORIC CENTRE OF SARAJEVO TO UNESCO'S WORLD HERITAGE LIST, Link

HOME

---

Šta je Fildžan viška  Mreža  Spomenar  Arhiva  Projekti  Najljepše diskusije  Top 5  Mediji  Pregled članaka  Tražim komšiju/prijatelja  Hum. akcije  Pomoć bolesnoj djeci  Ostali projekti 

                                                                                          

 

      valterbranisarajevo design 2006. fildzanviska(at)hotmail.com

 

 

Izložba o životu i običajima bh. Hrvata

 

U Umjetničkoj galeriji BiH u utorak, 1. decembra u 19 sati otvara se zanimljiva izložba fotografija pod nazivom "Život, običaji i pučka pobožnost Hrvata u Bosni i Hercegovini".

Na fotografijama su prikazani različiti detalji iz života, običaja i pučke pobožnosti Hrvata iz dvadesetak različitih lokaliteta u BiH.

Široki spektar tema na fotografijama prikazuje mnoge elemente tradicijske kulture Hrvata u BiH i to od tetovaža na rukama, hodočašća, zaruka, scena vjenčanja pa do onih koje su inspirisane legendama ili pjesmama.

Među fotografijama nalazi se i nošnja iz Ivanjske kod Banja Luke koja je u Kini 2004. u okviru izbora Top model svijeta, u konkurenciji šezdeset nošnji iz cijeloga svijeta, proglašena najljepšom nošnjom na svijetu.

Autor projekta je o. Zvonko Martić, karmelićanin iz Samostana i duhovnog centra "Karmel sv. Ilije" na Buškom jezeru u okolini Tomislavgrada, a autor fotografija je Jasmin Fazlagić.

Izložbu organizuje Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije, a izložba je ujedno i predstavljanje katoličkog kalendara za 2010. godinu.

Izložbu će otvoriti kardinal Vinko Puljić, a bit će otvorena do 10. decembra 2009. godine, najavljeno je iz Umjetničke galerije BiH

 

(Sarajevo-x.com)

 

 

 

Mnogi Bošnjaci se vratili u selo Donje Baljvine kod Mrkonjić Grada

 

Prodajom mlijeka zarađuju za život

 

Mnogi Bošnjaci su se vratili u mrkonjićko selo Donje Baljvine i dobro se slažu sa komšijama Srbima. U ovom selu ima 80 domaćinstava, odnosno vratilo se 175 stanovnika, što je polovica od predratnog broja žitelja ovog sela. Neki od njih se bave uzgojem muznih krava i tako obezbijeđuju egzistenciju.

Povratnicima su kuće obnovljene, zahvaljujući pomoći međunarodnih organizacija, Vlade RS i Fonda za povratak BiH. Na obnovu čeka stotinjak kuća, ali neki predratni stanovnici nisu zainteresovani da se vrate u selo.

Jedan od prvih povratnika u Donje Baljvine bio je i 38-godišnji Sabid Mešić. On se sa suprugom Emirom, majkom Zuhrom, djecom Elmom, Anesom, Hajdinom i Ajlom u selo vratio prije 10 godina.

-Odlučio sam da se bavim poljoprivredom i stočarstvom. Imam mehanizaciju i 4 krave. uz pomoć opštine dobio sam laktofriz, pa je kod mene mljekara Megle iz Bihaća otvorila otkupnu stanicu-rekao je Mešić.

Prema njegovim riječima, mještani dnevno isporuče oko 500 litara mlijeka, a ta količina je u ljetnom periodu i veća. U selu otkupnu stanicu ima i Mljekara iz Kozarske Dubice. što ukazuje na činjenicu da većina povratnika proizvodnjom mlijeka obezbjeđuje egzistenciju za svoju porodicu.

On je naglasio da je bezbjednosna situacija u selu dobra i da nema međunacionalnih tenzija sa komšijama Srbima. Slično priča starica Rahima Murica koja sama živi u sinovoj kući.

-Nikada me niko nije poprijeko pogledao. Nemam nikakvih primanja. Dobro bi bilo kada bi se nama starijima moglo pomoći u namirnicama-priča starica Rahima.

U znatno boljoj poziciji je porodica Hajre Habibović, jer je njen muž zaposlen., a ona u štali ima 8 krava.

-Prodajom mlijeka solidno se zaradi. Ali, to nije dovoljno za život i da nijemuževe plate, teško bi se sastavljao kraj sa krajem-naglasila je Hajra Habibović.

Treba istaći da džamija u Donjim Baljvinama nije porušena u proteklom ratu.

 

Glas Srpske

 

 

In memoriam Zuko Džumhur 1920-1989

 

Zulfikar Zuko Džumhur, bosanskohercegovački putopisac, slikar i karikaturista rođen je u Konjicu 24. septembra 1920. godine. Potiče iz stare ugledne ulemanske porodice.
Otac mu je Abduselam Džumhur i majka Vasvija rođena Rufo. Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u Beogradu, gdje mu je otac radio kao imam, a višu gimnaziju u Sarajevu 1939.
Počeo je studirati pravo, ali je prešao na likovnu akademiju i završio je u klasi Petra Dobrovića. Prve crteže je objavio u Narodnoj armiji 1947., a od tada sarađuje kao karikaturista i ilustrator u Ježu, Borbi, Vetrenjaci, Politici, Oslobođenju, reviji Danas, NIN-u kao stalni saradnik i urednik. Objavio je više od 10.000 karikatura.
Napisao je scenarije za više kratkih i tri za igrane filmove. Uradio je 35 scenografija za pozorište, a posljednjih deset godina radio je na sarajevskoj televiziji kao pisac scenarija i voditelj serija emisije Hodoljublje. Zajedno sa Momom Kaporom je autor knjige "Zelena Coja Montenegra". Umro je u Herceg Novom, a ukopan u rodnom Konjicu 29. novembra 1989. godine.

Zuko Džumhur je bio izuzetan čovjek. Sâm predsjednik SFRJ Josip Broz Tito vrlo rado se družio sa Zukom. Zuko je jedan od najvećih boema svoga vremena.

 

Wikipedia

 

Tražim izgubljenog prijatelja

Facebook grupa Fildžan viška