Historija franjevaca duboko je vezana uz Srebrenicu

Dolaskom franjevaca u Bosnu i Hercegovinu, koji slave vrijedan jubilej, obilježit će se i u Srebrenici, jednom od mjesta u kojem su franjevci ponajviše i boravili.

Po Srebrenici, oni su jedan cijeli kraj nazvali Bosna Srebrena.

Godine 1271. ovdje su franjevci sagradili Crkvu svete Marije. Vrijeme je učinilo svoje - ona je srušena, a u pisanim dokumentima nije obilježena njena lokacija. Dugo godina je trajalo traganje za ostacima ove građevine. Stručne osobe su obilazile kompletnu općinu Srebrenica gdje se pretpostavljalo da je mogla biti sagrađena.

Krajem 80-ih godina prošlog stoljeća, Ramo Malagić iz naselja Klisa, u neposrednoj blizini centra Srebrenice, imao je namjeru u svom dvorištu sagraditi novu kuću. Kopajući temelje, na dubini od oko 80 centimetara, radnici su naišli na temelje neke stare građevine i velike kamene ploče.

Obaviještena je nadležna općinska služba i republičke institucije. Detaljnim arheološkim radovima ispostavilo se da su to ostaci Crkve svete Marije.

Malagići nisu nikad sagradili novu kuću, a na tim temeljima 1991. sagrađena je nova crkva. Ona je tokom ratnih dešavanja pretrpjela djelimično oštećenje, a renovirana je prije osam godina.

Jedno vrijeme ključ od Crkve svete Marije držao je povratnik Izet Imamović, čija je kuća u neposrednoj blizini. On je, dok je bio dobrog zdravlja, održavao objekt i turistima držao "sat historije". Komšije su ga zvale fra Izet.

Katolici, kojih ima 40-ak u Srebrenici redovno ovdje održavaju mise i vjerske obrede, a jedan od njih predvodio je i nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić. Prošle godine ovdje je zbog značaja Srebrenice u historiji franjevaca, skupom franjevaca iz cijele Bosne i Hercegovine započelo i obilježavanje vrijednog jubileja.

(FENA)

Motivi iz života Hrvata u BiH

“Život, običaji i pučka pobožnost Hrvata u BiH“ naziv je izložbe koja je otvorena u utorak uveče u Umjetničkoj galeriji u Sarajevu. Riječ je o 21 fotografiji koja bilježi motive tradicijske kulture Hrvata iz dvadesetak različitih lokaliteta širom Bosne i Hercegovine.

Već nekoliko godina karmelićanin Zvonko Martić i njegov kolega, fotograf Jasmin Fazlagić rade na vjernom bilježenju tradicije i običaja svih naroda u BiH.

Ovog puta su se odlučili da prikažu život Hrvata u BiH. Tetovaže na rukama, zaruke, hodočašća, scene vjenčanja - samo su dio motiva iz života i običaja hrvatskog naroda na ovim fotografijama.

„To je prvi put da se kroz umjetničku fotografiju - i ne samo kod nas, tradicijska odjeća predstavlja kroz umjetničku fotografiju. I želja je da se to istrgne jer je to još živa tradicija. To je dio identiteta svakog pojedinog naroda, koji ni sam nije svjestan što ima“, kaže Martić, jedan od autora izložbe.

Među fotografijama nalazi se i jedna na kojoj je nošnja iz Ivanjske kod Banje Luke koja je u Kini 2004. godine, u okviru izbora Top modela svijeta, u konkurenciji 60 nošnji iz cijeloga svijeta proglašena najljepšom.

Iako Bosnu i Hercegovinu krasi bogatstvo različitih kulturnih i duhovnih vrijednosti svih ovdašnjih naroda, rijetkost je vidjeti nekoga ko istinski radi na njihovom očuvanju, govori Martić:

„Ima tu i jedan problem kod ljudi koji rade ovaj posao. Seoska baština se ne mora seljački predstaviti. Suvremeno oko urbane sredine ne može podnijeti taj način predstavljanja - ono traži novo. U BiH nema instituta koji se bavi izučavanjem etnologije i folkloristike, nema katedre za antropologiju i etnologiju, tako da je tu problem pravog prezentiranja. I, na kraju, ovo je zadnja stavka i u državnom i u svakom kulturnom proračunu.“

U pripremi je i novi projekat, kaže Martić:

„Naša je silna želja prikupiti materijal za jednu monografiju koja će prikazati život i običaje ljudi u BiH, svih triju naroda i nacionalnih manjina. Mi taj projekat vodimo prema tome. Ovo je samo jedna kap u moru ljepote koju BiH ima.“

Nakon Sarajeva, izložba će biti postavljena u Zagrebu i Slavonskom Brodu.

Zvjezdan Živković

Slobodna Evropa

Judah za RSE: Jugosfera ili povratak starih veza

“Iz pepela Jugoslavije rađa se Jugosfera”, napisao je ugledni britanski publicista Tim Judah pre par meseci u Economistu, verovatno najuticajnijem nedeljniku na starom kontinentu.

Veze razrušene devedesetih, polako se uspostavljaju i jačaju u svim oblastima života – ekonomiji, kulturi, industriji zabave…

Ovaj izvanredni poznavalac regiona jugoistočne Evrope primetio je nastajanje nove regionalne stvarnosti pre mnogih krupnih regionalnih i evropskih aktera.

RFE: Gde može da se vidi, čuje, oseti ili opipa Jugosfera?

Judah: Mnoge veze i kontakti uništeni u devedesetim godinama ponovo se uspostavljaju. Možete to primetiti u kulturi, biznisu, ekonomiji i mnogim drugim oblastima…

RFE: Saradnji kriminalnih klanova…? Zapravo, kriminalci nikad nisu ni napuštali jugosferu, zar ne?

Judah: Tačno, kriminalne grupe nikad nisu ni izlazile iz jugosfere, nikad je nisu srušile, a sada i svi drugi uspostavljaju nekad porušene veze. Ja, razume se, ne tvrdim da nema problema u uspostavljanju jugosfere – pogledajte, recimo, Bosnu u ovim trenucima - ali ima i drugih, veoma pozitivnih tendencija, koje ne dobijaju toliko medijskog prostora kao one negativne. Mnogi događaji, veze, kontakti, saradnja, što sve obuhvatate pojmom jugosfera, na delu su svakodnevno. Uzmite, na primer, jučerašnji okrugi sto, koji može poslužiti i kao klasičan primer, da ga tako nazovem, jugosferičnog događaja, u organizaciji Srpske asocijacije menadzera, gde ste imali goste iz Hrvatske, goste iz Slovenije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine. Mnogi i ne shvataju koliko često se ovakve i slične stvari dešavaju.

RFE: Da li je to jačanje jugosfere rezultat shvatanja političara u bivšim jugo-republikama, zakasnelog, doduše, da su njihova pojedinačna tržišta – hrvatsko, srpsko, crnogorsko - smešno mala I kao takva nezanimljiva jačim igračima?

Judah: Ja, zapravo, mislim da političari tek sada to uviđaju, ali da su to prvi shvatili biznismeni. Na jučerašnjem sastanku Srpske asocijacije menadžera upotrebljene su reči koje ranije nikad nisam čuo. Srpski i hrvatski preduzetnici su mogli i pre pet godina priznati da su njihova tržišta suviše mala, ali juče su rekli: pogledajmo istini u oči, naša tržišta su mikroskopski mala, tako da je potpuno logično da region treba tretirati kao jedno, kao jedinstveno tržište.

RFE: Predsednik Mesić je nedavno govorio o tome da su pojedinačna tržišta regiona – hrvatsko i druga – suviše mala i da ih potreba preživljavanja tera da zajednički nastupaju, da steknu snagu ekonomskog prostora koji je nekad imala bivša Jugoslavija.

Judah: Da, to zbilja sve više ljudi u regionu uviđa. I nije da ništa do sada nije urađeno. Naprotiv, dosta je na tom planu postignuto. Imate CEFTU – Centralno-evropsku zonu slobodne trgovine. Ako ćemo da budemo ozbiljni, stvari ovako stoje: CEFTA je nešto poput politički korektnog termina, ali ona zapravo ne označava ništa drugo nego prostor Jugosfere. Nemate nijednu zemlju srednje Evrope koja je članica CEFTA. Dakle, već imamo CEFTU, što je dobro, iako u okviru nje postoje mnogi problemi – tarife, carinske i mnoge necarinske barijere. Takođe, mnogo je lakše hrvatskim kompanijama da operišu u Srbiji nego srpskim preduzećima u Hrvatskoj. Uprkos svim preprekama, međutim, voz je već napustio stanicu i neće se zaustaviti.

RFE: Čuju se, međutim, sada u Hrvatskoj kritike upućene na račun obnove jugosfere. Shvatate li ih kao deo tamošnje predizborne kampanje ili ozbiljnije?

Judah: Mislim da mnogi Hrvati u ovom kontekstu reaguju negativno na ime, a ne na koncept. Istina, ima i onih koji su protiv tog projekta jugosfere, ali to su neki ostaci iz devedesetih. Velika većina njih, međutim, nema ništa protiv koncepta, ne poriču da on postoji, štaviše, smatraju da je to dobra ideja, ali, jednostavno ne prihvataju naziv jugosfera. Mene kao novinara i ne zanima kako će se to zvati, nazovite to kako hoćete, zovite to Jadranska liga, ako vam se više sviđa, ali činjenica da imate Hrvata na čelu Regionalnog saveta za saradnju, tela koje je kvintesencija projekta jugosfere, pokazuje da su Hrvati ozbiljno zainteresovani za taj projekat.

Štaviše, dugoročnije gledano, nije nezamislivo da ćemo videti mnogo intenzivniju regionalnu saradnju, recimo onakvu kakva je postojala između institucija Beneluxa ili Nordijskog saveta u Skandinaviji. Ti entiteti su, doduše, sada manje važni s obzirom na to da su mnoge zemlje ovih regiona ili postale članice Evropske unije, ili uskladile svoju politiku sa njom ili se, poput Islanda, spremaju da joj pristupe - ali oni su odigrali veoma značajnu ulogu u prošlosti. Ko zna, s obzirom na činjenicu da je Zapadni Balkan geografski kompaktan region, možda će, u poređenju sa Belenuxom ili Skandinavijom, kooperacija između njegovih država biti mnogo intenzivnija.

Branka Trivić

Slobodna Evropa

Tražim izgubljenog prijatelja

Facebook grupa Fildžan viška

Zahtjev za hitan završetak obnove porodilišta u Sarajevu

Mi dole potpisani građani, zbog očajnih uslova u kojima se trenutno rađaju najmlađi stanovnici Sarajeva, zahtjevamo od svih nivoa vlasti u Gradu i Kantonu Sarajevo hitan završetak obnove porodilišta Dr. Zehra Muidović Sarajevo i hitno preseljenje Ginekološko akušerske klinike KCUS u novoobnovljene prostorije.

http://www.petitiononline.com/GAK/petition.html

http://www.facebook.com/group.php?gid=186966849337

Zamolio bih sve koji mogu da link na peticiju i Facebook grupu postave na web stranice, forume i blogove, kao i da o akciji obavijeste svoje prijatelje.

Najnovije informacije o pripremama za kandidaturu starog dijela Sarajeva na listu UNESCO-a od sada možete pročitati i na sljedećem linku:
http://sarajevounesco.blogger.ba