

|
POTPIŠITE PETICIJU KANDIDATURA STAROG DIJELA SARAJEVA NA LISTU UNESCO-a SIGN THE PETITION – NOMINATION OF THE HISTORIC CENTRE OF SARAJEVO TO UNESCO'S WORLD HERITAGE LIST, |
Šta je Fildžan viška Mreža Spomenar Arhiva Projekti Najljepše diskusije Top 5 Mediji Pregled članaka Tražim komšiju/prijatelja Hum. akcije Pomoć bolesnoj djeci Ostali projekti
![]()
valterbranisarajevo design 2006. fildzanviska(at)hotmail.com
Šantić: "Nema prave budućnosti do zajedničke"
Kada je prije 86 godina umro Aleksa Šantić s munara mostarskih džamija oglasili su se mujezini a sa katoličkih i pravoslavnih crkava zvona. Aleksa Šantić bio je mnogo više od pjesnika, koji je napisao "Eminu".
Programom u organizaciji Društva umjetnika Mostar, Srpske pravoslavne crkvene opšine Mostar, World Music Centra Mostar i Srpskog pjevačkog i kulturno- umjetničkog društva Gusle Mostar u Mostaru je upriličeno obilježavanje 86 godina od smrti čuvenog mostarskog pjesnika Alekse Šantića.
Aleksa Šantić je rođen 27. maja 1868. godine, a umro 2. februara 1924. godine. To je jedan od najpoznatijih predstavnika novije lirike u Bosni i Hercegovini. Najveći dio svog života je proveo u rodnom Mostaru. Bio je jedan od osnivača kulturnog lista “Zora” i predsjednik Srpskog pjevačkog društva “Gusle” u Mostaru. Tu je upoznao i družio se sa poznatim pjesnicima tog doba: Svetozarom Ćorovićem, Jovanom Dučićem, Osmanom Đikićem i drugima. Svoju najveću pjesničku zrelost Šantić dostiže između 1905. i 1910. godine kada su i nastale njegove najljepše pjesme. To je vrijeme burnih društvenih promjena u Bosni i Hercegovini, u kojima Šantić aktivno učestvuje.
Aleksa Šantić je bio mnogo više od pjesnika koji je napisao "Eminu". Bio je, prije svega, Mostarac koji je volio svoj grad i kojeg je grad svim srcem prihvatio. Za takve vrijednosti u Mostaru, čini se, danas više nema mjesta, jer kako objasniti da je Gimnazija "Aleksa Šantić", i dalje samo Gimnazija Mostar, dok je poznata Šantićeva ulica postala i ostala Ulica Mile Budaka (jedan od osnivača ustaškog pokreta i ministar u Vladi NDH). Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić na pitanje zašto službeni Mostar istjeruje Šantića iz ovog grada odgovara: „Postavili ste meni pitanje, a vi znate da su sve te stvari u nadležnosti Gradskog vijeća. Kad se dobije potrebna većina u Gradskom vijeću da se to može urediti, onda će to i biti tako.“
Ne dozvolimo da Šantić padne u zaborav
Ipak, postoje i oni koji ne dozvoljavaju da Šantićevo ime padne u zaborav. I ovaj put na godišnjicu smrti Alekse Šantića organizovan je prigodan program. Čitala se poezija, položeni su vijenci, upriličene izložbe…Alma Fazil Obad – savjetnica za kulturu u Gradskoj upravi Mostara kaže kako se sjeća da joj je otac, koji je kao dječak prisustvovao Šantićevoj sahrani, pričao da su se u trenutku sahrane s munara mostarskih džamija oglasili mujezini a sa katoličkih i pravoslavnih crkava zvona. „To dovoljno govori o univerzalnoj vrijednosti Alekse Šantića, a danas se u Mostaru zna reći i zapitati – Gdje je otišla Aleksina duša? U raj ili dženet?“ – kaže Fazil Obad.
Prema riječima potpredsjednice Federacije BiH Spomenke Mićić, koja je takođe bila prisutna obilježavanju godišnjice Šantićeve smrti, krajnje je vrijeme da prestanu predrasude među ljudima, jer pogled u budućnost govori da nema prave budućnosti bez zajedničke. “Poruka koja sigurno odzvanja u Šantićevom vremenu, kao i u Ćorovićevom, i niz drugih govori, da ne možemo drukčije nego zajedno”, kazala je Mićić, naglasivši da tek u trenutku kada shvatimo da samo zajednička energija može stvoriti novu sinergiju, život u BiH će biti bolji. „Ovo treba da bude i opomena, ali i nada za sve one Bosance i Hercegovce koji vjeruju u BiH i suživot u BiH, za sve one koji smatraju da moramo da se sjećamo i da odamo priznanje onima koji su i u mnogo težim vremenima ostavili jedan takav kapital poruka koje treba da nas hrabre. Sve dok se sjećamo onih koji su ostavili trag i odajemo im priznanje dajemo nadu i sebi i onima koji dolaze poslije nas", kazala je potpredsjednica Mičić.
Aleksi u čast
Aleksandra Savić, direktorica World Music Centra Mostar i osnivač Cluba Aleksa,
kazala je kako ispred World Music Centra od samog osnivanja Cluba Aleksa postoji
ogromna odgovornost u kojoj dominira dosljednost i ljubav prema duhu pjesnika i
čovjeka Alekse Šantića. “Neizmjerno mi je drago da su se uspjeli okupiti ljudi i
društva koja osjećaju istu odgovornost prema liku i djelu ovog mostarskog
velikana", izjavila je Savićeva. "Šantić je bio simbol čitavog niza vrijednosti
koje i danas, možda više nego ikada, treba njegovati. Tako se i rodila ideja o
mjestu u kojem će se okupljati Mostarci i dobronamjernici i njegovati urbanu
tradiciju uz razumijevanje i prihvatanje različitosti kao velikog duhovnog
bogatstva, u istinskoj želji za suživotom u Mostaru. Konceptom multikulturalnog
i multietničkog sadržaja svakako smo opravdali ime Cluba Aleksa i na 86-tu
godišnjicu smrti svi zajedno osvježili smo sjećanje na dragog pjesnika",
izjavila je Aleksandra Savić idejni tvorac Cluba Aleksa.
Ostajte ovdje…
Šantićev kip ponovo se nalazi u parku u mostarskom naselju Luka, što je znak bolje gradske klime. Šantić je i životom i poezijom srastao sa Mostarom, postao i ostao njegova važna duhovna karika. U čast ovog poete ponovo se održavaju "Šantićeve večeri poezije", na kojima učestvuju i pjesnici iz okruženja. Pamtimo ga kao pjesnika ljubavnih zanosa i rodoljubivih osjećanja. Pisao je i o sjeti nepovratne mladosti. Njegovo bilo ne prestaje da kuca. Ono je inspiracija za toliko željenu toleranciju i bliskost.
Još uvijek je veliki broj Mostaraca van svog grada, sanjaju o Mostaru kao lijeku duše. „Oni koji su se adaptirali na stranu sredinu, tamo će i ostati, u Evropi i drugim djelovima svijeta. Pa i takvima nedostaje puls nekadašnje mostarske intime, koja je ljepša od svakog drugog blaga. Nigdje nemaš tako dobre raje kao u ovom gradu, i nigdje nema takvog sunca kao što je mostarsko" kaže Mostarac Tasko Zurovac i završava Aleksinim stihovima - "Ostajte ovdje, sunce tuđeg neba neće vas grijat, kao što ovo grije".
Autor: Sanel Kajan, Mostar
Odg. urednik: Jasmina Rose
Deutsche Welle
Dva koncerta Prljavog kazališta u Sarajevu
U "Domu mladih" u Sarajevu će 19. i 20. marta, s početkom u 21 sat, biti održana dva uzastopna koncerta kultne hrvatske grupe "Prljavo kazalište".
"Prljavo kazalište" ili kako ih popularno zovu "Prljavci", su osnovani davne 1977. godine u Zagrebu.
Do danas su izdali 13 studijskih, šest lajv albuma, pet kompilacijskih albuma, tri singla, šest video zapisa, a osvojili su i tri hrvatske diskografske nagrade "Porin".
Za ovu grupu, koja na sceni postoji preko 30 godina, definitivno se može tvrditi da je jedan od najznačajnijih muzičkih fenomena sa prostora bivše Jugoslavije.
Posljednji nastup "Prljavog kazališta" u Sarajevu, održan 2009. godine na "Heineken Music Stageu" - after partiijima "Sarajevo Film Festivala", rasprodat je u rekordnom vremenu, pa mnogi istinski fanovi grupe nisu uspjeli ni doći do ulaznica.
Zato je sigurno, kako kažu organizatori koncerata 19. i 20. februara, da će i predstojeći nastupi u "Domu mladih" biti odlično posjećeni.
Ulaznice za koncerte naći će se u prodaji već od 15. februara i to na prodajnim mjestima ispred "Doma mladih" i Sarajevske tržnice.
U pretprodaji ulaznice će moći da se kupe po cijeni od 15 KM, dok će na dane koncerata cijena karata biti 20 KM.
N.N.
Nezavisne novine
Obnovljena još jedna džamija u zapadnom Mostaru
MOSTAR - Unatoč brojnim poteškoćama koje su na samom početku
sprječavale normalan početak rekonstrukcije džamije Ali-bega Lafe na Pijesku u
naselju Zahum, kod Prve osnovne škole, ipak se obnova uspješno privodi kraju.
Iako radovi nisu tekli planiranom dinamikom, isti su okončani, osim nekih
završnih detalja vezanih uz vanjske radove, te će se kako doznajemo od
predstavnika Medžlisa Islamske zajednice Mostara Hasana Eminovića, u ožujku
tekuće godine obaviti posljednji planovi oko svečanog otvaranja, koji se s
velikim oduševljenjem očekuje kako među vjernicima koji žive u zapadnom dijelu
grada, tako i među ostalim islamskim vjernicima u Hercegovačko-neretvanskoj
županiji.
Uređenje dvorišta
Da bi obnova bila konačna i potpuna potrebno je još odraditi uređivanje dvorišta
i harema koji se nalazi u samoj okolini džamije.
“Završni detalji koji su preostali nisu rađeni jer nije bilo dovoljno
financijskih sredstva, no uskoro ćemo se pobrinuti i za posljednje detalje
rekonstrukcije, kako bi sve bilo spremno za sami čin svečanog otvaranja ove
vjerske kuće”, pojašnjava Eminović.
Prema njegovim riječima, u protokolu rijaseta Islamske zajednice stoji da za
svaku novu džamiju u Bosni i Hercegovini svečano otvaranje treba upriličiti
reisu-ul-ulema Mustafa ef. Cerić, te ukoliko on ne bude u mogućnosti, na osnovu
svojih ovlasti odredi nekog od bližih suradnika da obave taj svečani čin. I u
ovom slučaju će biti tako ukoliko reisu-ul-ulema Cerić ne bude mogao
prisustvovati spomenutom činu, potvrdio je Eminović.
Pored Medžlisa Islamske zajednice Mostar, za osiguravanje potrebnih financijskih
sredstava za obnovu džamije, svoj doprinos su dali i članovi konsinence iz
Sarajeva i Zenice, a poseban financijski udio su osigurali mostarski islamski
vjernici.
Obnovljeno do sada
Bitno je dodati i to kako su od četiri džamije koliko ih je bilo prije rata u
zapadnom dijelu Mostara, do sada obnovljene Baba-Beširova na Balinovcu i
Derviš-paše Bajezidagića u Podhumu, a čeka se na početak rekonstrukcije džamije
hadži Saliha Temima na Babunu u Ilićima. Obnovom džamije Ali-bega Lafe na
Pijesku, otvorena su još jedna vjerska vrata muslimanima u Mostaru.
Piše: Almedina Bečić
Dnevni list
Pomozimo akciju: Izbor-moje pravo!
|
Zahtjev za hitan završetak obnove porodilišta u Sarajevu Mi dole potpisani građani, zbog očajnih uslova u kojima se trenutno rađaju najmlađi stanovnici Sarajeva, zahtjevamo od svih nivoa vlasti u Gradu i Kantonu Sarajevo hitan završetak obnove porodilišta Dr. Zehra Muidović Sarajevo i hitno preseljenje Ginekološko akušerske klinike KCUS u novoobnovljene prostorije. http://www.petitiononline.com/GAK/petition.html http://www.facebook.com/group.php?gid=186966849337 Zamolio bih sve koji mogu da link na peticiju i Facebook grupu postave na web stranice, forume i blogove, kao i da o akciji obavijeste svoje prijatelje.
|
|
Najnovije
informacije o pripremama za kandidaturu starog dijela Sarajeva na
listu UNESCO-a od sada možete pročitati i na sljedećem linku: |