

|
POTPIŠITE PETICIJU KANDIDATURA STAROG DIJELA SARAJEVA NA LISTU UNESCO-a SIGN THE PETITION – NOMINATION OF THE HISTORIC CENTRE OF SARAJEVO TO UNESCO'S WORLD HERITAGE LIST, |
Šta je Fildžan viška Mreža Spomenar Arhiva Projekti Najljepše diskusije Top 5 Mediji Pregled članaka Tražim komšiju/prijatelja Hum. akcije Pomoć bolesnoj djeci Ostali projekti
![]()
valterbranisarajevo design 2006. fildzanviska(at)hotmail.com
Slovenci žele organizovati regionalni turnir prvaka
Iako je sastanak na Bledu prvenstveno organizovan kako bi eksperti UEFA-e informisali i pomogli nacionalnim asocijacima u izvršavanju svakodnevnih aktivnosti, u prvi plan je stavljena priča o EX-Yu ligi o kojoj se u Sloveniji šaputalo, a sada se otvoreno govori.
Ideja o regionalnoj ligi nije bila tema sastanka, ali je
razgovor o takvoj mogućnosti otvorio predsjednik Srpskog fudbalskog saveza
Tomislav Karadžić, pišu sportske novosti.
Na njegovo pitanje kako evropska krovna fudbalska asocijacija gleda na osnivanje
balkanske regionalne lige, dobio je diplomatski odgovor.
"Zanima nas svaka liga koja može donijeti dobro fudbalu, pa tako i ta regionalna.
No, da bismo o njoj mogli makar malo ozbiljnije popričati, trebamo nekakve
materijale. Dajte konkretan prijedlog pa ćemo opet sjesti za stol", glasio je
odgovor UEFA-inih zvaničnika.
Korak dalje otišao je slovenski čelnik Ivan Simić koji je ponudio konkretan
prijedlog.
"Mogli bismo sljedeće godine, kada nema svjetskog ili evropskog prvenstva, u
maju organizovati “Turnir prvaka”. Na njemu bi igrali prvaci liga na ovim
prostorima, odnosno svih koji bi eventualno htjeli igrati regionalnu ligu. Tako
bismo mogli doći do malo opipljivijeg pulsa javnosti, medija, sponzora i
gledatelja, kada je takva liga u pitanju", rekao je Simić.
Mnogi kao najveći problem vide mogućnost krvavih navijačkih okršaja. U povodu
natpisa o formiranju regionalne lige se oglasila i Udruga navijača Dinama koja
je jasno istakla da se protivi formiranju regionalne lige u kojoj bi njihov tim
nastupao sa klubovima iz Srbije, Crne Gore i Republike Srpske.
(Sarajevo-x.com)
Blinker - jedinstvo Srba i Hrvata
Najkrupniji korak u bilateralnim odnosima Srbije i Hrvatske od rata naovamo možda je svojevrsni ribolovački samit pecaroša s obe strane Dunava koje reka spaja a ne razdvaja što je slučaj poslednjih više od 20 godina
Sa Dunava se mogu tući Vukovar i drugi gradovi s obe strane reke, dobra rečna flotila očas posla izvrši desant, plivali su njime i leševi, ali je mnogo lepše kupati se u njemu i loviti ribu, pogotovu ako je čist i uređen, zaštićen od ekoloških incidenata i narušavanja harmonije u rezervatima, a pogotovo ako je zaštićen od nadobudnih političara složili su se prošle nedelje Srbi i Hrvati na godišnjoj skupštini Udruženja sportskih ribolovaca „Bucov“ u Apatinu, preciznije ribolovci iz ove dve države.
Iz Hrvatske su došli pecaroši i alasi iz Osijeka, Vukovara i Belog Manastira i to je, valjda, najveći diplomatski uspeh u bilateralnim odnosima dveju država, za vakta Vuka Jeremića sigurno.
.Ribolovci su zaključili da od vlasti Srbije i Hrvatske zatraže, kako je rekao predsednik Asocijacije hrvatskih pecaroša iz Osijeka Josip Dimnjašević, „zaštitu ribljeg fonda i reke“.
„Nas osim Dunava povezuju i Specijalni rezervat prirode „Gornje Podunavlje“ i Nacionalni park „Kopački rit“.Zajednički je interes da sačuvamo raznolikost i bogatstvo biljnog i životinjskog sveta u ovim prirodnim blagodetima sa obe strane Dunava. Dunav sa svim svojim lepotama i bogatstvom flore i faune treba da nas spaja, a ne razdvaja“, rekao je Dimnjašević.
Zato će, kaže Milan Ćopić, predsednik Udruženja „Bucov“, ribolovci tražiti od pograničnih vlasti da im se pod posebnim uslovima omogući pecanje na obe strane reke i nagovestio da će sa kolegama iz Hrvatske planirati dugoročne aktivnosti na zaštiti ribljeg fonda i prirode.
Teniski dubl Dušan Vemić i Ivo Karlović, do nedavno naučnofantastični spoj, pokazao je da se, eto, zajedno može i do svetskog vrha (gren slem polufinale). O kriminalcima da i ne govorimo, oni se nikad nisu ni razdvajali.
Neka zvuči idealistički, ali apatinska je priča, možda, još jedan ozbiljan korak da se Vuku Jeremiću i Borisu Tadiću kaže da su, zapravo, oni incident, a ne blinkeraši i normalan svet koji neće da ga reka deli.
Bojan Tomčić
e-novine
Kosovski Srbin oženio Albanku iz Skadra
Žikica Belošević (42), iz sela Crkolez na severu Metohije, dugo je tražio ženu u
srpskoj zajednici na Kosovu. Pošto su mu svi pokušaji propali, suprugu je 2008.
godine pronašao na Skadru u Albaniji i sada žive na Kosovu gde su
srpsko-albanski brakovi retkost.
Zzikica je za agenciju Beta kazao da je njegova mlada supruga Vitore Belošević
(24), pre šest meseci, odnosno godinu dana nakon venčanja, rodila sina Danijela.
Prema njegovim rečima, žena i sin konačno su vratili vedrinu u njegov dom.
"Tražio sam životnu saputnicu među našim ženama ovde na
Kosovu i Metohiji, u našim selima, kao i u centralnoj Srbiji. Neće, međutim,
naše zene na selo, a kad još čuju da treba da žive ovde u Crkolezu odbijaju
svaki razgovor", rekao je Belošević.
Dodaje da je dugo tražio ženu pre rata 1999. godine, ali da su mu svi pokušaji
propali. Posle rata, 2000. godine, ubijen mu je otac Vojin dok je čuvao stoku na
svom imanju u Crkolezu.
"Provodio sam usamljen mnoge besane noći. Pre dve godine ponuđeno mi je da idem u Skadar u Albaniju da tražim devojku. Odlučio sam da tako i uradim", rekao je Belošević. Čak četiri puta je 2008. godine putovao u Albaniju.
Prvi put je, kaže, išao da vidi devojku, a već drugi put je
sa svojom budućom izabranicom išao da kupe prstenje i sve što treba za svadbu.
Treći put je, kaže, otišao u Skadar da ugovore datum svadbe, dok je poslednji
put sa sobom iz Skadra doveo Vitore.
U međuvremenu, priča Zzikica, rodbina njegove izabranice dolazila je nekoliko
puta u Crkolez da upozna prijatelje i druge seljane, da vidi selo, porodicu i
kuću gde njihova Vitore treba da se uda i provede život.
I Vitore i Žikica kažu da već godinu i po žive u srećnom
braku. Viki, kako u Crkolezu zovu Vitore, rekla je da se nije pokajala što je
došla u Crkolez.
"Svideo mi se kada sam ga u Skadru prvi put ugledala. Prvo sam primetila njegove
oči, a posle sam zapazila da je Zzikica lep i energičan čovek. Jednostavno, sada
znam da je to ljubav na prvi pogled", priča na srpskom jeziku Vitore.
Ona kaže da je u Skadru radila u jednoj fabrici. "Sviđa mi se ovde u Crkolezu. Radim po kući. Posle radim u bašti. Naučila sam da muzem krave, da pravim sir, hranim svinje i kokoške. Zzikica i ja radimo za našu kuću, za našeg sina Danijela, a biće još dece", priča ona uz osmeh.
Žikica je dodao da sa ženom često odlazi u Skadar kod njenih
roditelja, kao i da su tamo proslavili katolički Božić. Navodi da za sada imaju
samo nekih birokratskih prepreka.
"Venčali smo se u opštini Zubin Potok. Viki se posle godinu dana porodila u
bolnici u Kosovskoj Mitrovici. Imamo Izvod iz knjige venčanih, a sin Danijel je
dobio Izvod iz knjige rođenih i državljanstvo Srbije. Viki, međutim, još nema ni
srpska ni kosovska lična dokumenta. Ona ima samo dokumenta Albanije", rekao je
Belošević.
Prema njegovim rečima, zbog tih prepreka njegova porodica ne
može da ostvari pravo na materinski dodatak, a uz to Vitore i Danijel nemaju ni
socijalno ni od Srbije ni od Kosova. No, Zzikica ipak očekuje da će ovi
birokratski problemi biti uskoro prevaziđeni.
Srbi u Crkolezu o snajki Viki govore sa poštovanjem, a više neženja u selu kaže
da će, takođe, ići u Skadar po mladu. Meštani Crkoleza navode da u srpskim
selima severne Metohije, u kojima ima nekoliko desetina Srba neženja, postoji
više brakova koji su lokalni Srbi sklopili sa devojkama iz Albanije.
Nikola Bešević
Beta
Pomozimo akciju: Izbor-moje pravo!
|
Zahtjev za hitan završetak obnove porodilišta u Sarajevu Mi dole potpisani građani, zbog očajnih uslova u kojima se trenutno rađaju najmlađi stanovnici Sarajeva, zahtjevamo od svih nivoa vlasti u Gradu i Kantonu Sarajevo hitan završetak obnove porodilišta Dr. Zehra Muidović Sarajevo i hitno preseljenje Ginekološko akušerske klinike KCUS u novoobnovljene prostorije. http://www.petitiononline.com/GAK/petition.html http://www.facebook.com/group.php?gid=186966849337 Zamolio bih sve koji mogu da link na peticiju i Facebook grupu postave na web stranice, forume i blogove, kao i da o akciji obavijeste svoje prijatelje.
|
|
Najnovije
informacije o pripremama za kandidaturu starog dijela Sarajeva na
listu UNESCO-a od sada možete pročitati i na sljedećem linku: |