POTPIŠITE PETICIJU  KANDIDATURA STAROG DIJELA SARAJEVA NA LISTU UNESCO-a

SIGN THE PETITION – NOMINATION OF THE HISTORIC CENTRE OF SARAJEVO TO UNESCO'S WORLD HERITAGE LIST,

Link

HOME


Šta je Fildžan viška  Mreža  Spomenar  Arhiva  Projekti  Najljepše diskusije  Top 5  Mediji  Pregled članaka  Tražim komšiju/prijatelja  Hum. akcije  Pomoć bolesnoj djeci  Ostali projekti 

                                                                                          

 

      valterbranisarajevo design 2006. fildzanviska(at)hotmail.com

 

 

 

 

Slovenci žele organizovati regionalni turnir prvaka

 

Iako je sastanak na Bledu prvenstveno organizovan kako bi eksperti UEFA-e informisali i pomogli nacionalnim asocijacima u izvršavanju svakodnevnih aktivnosti, u prvi plan je stavljena priča o EX-Yu ligi o kojoj se u Sloveniji šaputalo, a sada se otvoreno govori.

Ideja o regionalnoj ligi nije bila tema sastanka, ali je razgovor o takvoj mogućnosti otvorio predsjednik Srpskog fudbalskog saveza Tomislav Karadžić, pišu sportske novosti.

Na njegovo pitanje kako evropska krovna fudbalska asocijacija gleda na osnivanje balkanske regionalne lige, dobio je diplomatski odgovor.

"Zanima nas svaka liga koja može donijeti dobro fudbalu, pa tako i ta regionalna. No, da bismo o njoj mogli makar malo ozbiljnije popričati, trebamo nekakve materijale. Dajte konkretan prijedlog pa ćemo opet sjesti za stol", glasio je odgovor UEFA-inih zvaničnika.

Korak dalje otišao je slovenski čelnik Ivan Simić koji je ponudio konkretan prijedlog.

"Mogli bismo sljedeće godine, kada nema svjetskog ili evropskog prvenstva, u maju organizovati “Turnir prvaka”. Na njemu bi igrali prvaci liga na ovim prostorima, odnosno svih koji bi eventualno htjeli igrati regionalnu ligu. Tako bismo mogli doći do malo opipljivijeg pulsa javnosti, medija, sponzora i gledatelja, kada je takva liga u pitanju", rekao je Simić.

Mnogi kao najveći problem vide mogućnost krvavih navijačkih okršaja. U povodu natpisa o formiranju regionalne lige se oglasila i Udruga navijača Dinama koja je jasno istakla da se protivi formiranju regionalne lige u kojoj bi njihov tim nastupao sa klubovima iz Srbije, Crne Gore i Republike Srpske.

 

(Sarajevo-x.com)

 

 

Blinker - jedinstvo Srba i Hrvata

 

Najkrupniji korak u bilateralnim odnosima Srbije i Hrvatske od rata naovamo možda je svojevrsni ribolovački samit pecaroša s obe strane Dunava koje reka spaja a ne razdvaja što je slučaj poslednjih više od 20 godina

Sa Dunava se mogu tući Vukovar i drugi gradovi s obe strane reke, dobra rečna flotila očas posla izvrši desant, plivali su njime i leševi, ali je mnogo lepše kupati se u njemu i loviti ribu, pogotovu ako je čist i uređen, zaštićen od ekoloških incidenata i narušavanja harmonije u rezervatima, a pogotovo ako je zaštićen od nadobudnih političara složili su se prošle nedelje Srbi i Hrvati na godišnjoj skupštini Udruženja sportskih ribolovaca „Bucov“ u Apatinu, preciznije ribolovci iz ove dve države.

Iz Hrvatske su došli pecaroši i alasi iz Osijeka, Vukovara i Belog Manastira i to je, valjda, najveći diplomatski uspeh u bilateralnim odnosima dveju država, za vakta Vuka Jeremića sigurno.

.Ribolovci su zaključili da od vlasti Srbije i Hrvatske zatraže, kako je rekao predsednik Asocijacije hrvatskih pecaroša iz Osijeka Josip Dimnjašević, „zaštitu ribljeg fonda i reke“.

„Nas osim Dunava povezuju i Specijalni rezervat prirode „Gornje Podunavlje“ i Nacionalni park „Kopački rit“.Zajednički je interes da sačuvamo raznolikost i bogatstvo biljnog i životinjskog sveta u ovim prirodnim blagodetima sa obe strane Dunava. Dunav sa svim svojim lepotama i bogatstvom flore i faune treba da nas spaja, a ne razdvaja“, rekao je Dimnjašević.

Zato će, kaže Milan Ćopić, predsednik Udruženja „Bucov“, ribolovci tražiti od pograničnih vlasti da im se pod posebnim uslovima omogući pecanje na obe strane reke i nagovestio da će sa kolegama iz Hrvatske planirati dugoročne aktivnosti na zaštiti ribljeg fonda i prirode.

Teniski dubl Dušan Vemić i Ivo Karlović, do nedavno naučnofantastični spoj, pokazao je da se, eto, zajedno može i do svetskog vrha (gren slem polufinale). O kriminalcima da i ne govorimo, oni se nikad nisu ni razdvajali.

Neka zvuči idealistički, ali apatinska je priča, možda, još jedan ozbiljan korak da se Vuku Jeremiću i Borisu Tadiću kaže da su, zapravo, oni incident, a ne blinkeraši i normalan svet koji neće da ga reka deli.

 

Bojan Tomčić

 

e-novine

 

 

 Kosovski Srbin oženio Albanku iz Skadra



Žikica Belošević (42), iz sela Crkolez na severu Metohije, dugo je tražio ženu u srpskoj zajednici na Kosovu. Pošto su mu svi pokušaji propali, suprugu je 2008. godine pronašao na Skadru u Albaniji i sada žive na Kosovu gde su srpsko-albanski brakovi retkost.
Zzikica je za agenciju Beta kazao da je njegova mlada supruga Vitore Belošević (24), pre šest meseci, odnosno godinu dana nakon venčanja, rodila sina Danijela. Prema njegovim rečima, žena i sin konačno su vratili vedrinu u njegov dom.

"Tražio sam životnu saputnicu među našim ženama ovde na Kosovu i Metohiji, u našim selima, kao i u centralnoj Srbiji. Neće, međutim, naše zene na selo, a kad još čuju da treba da žive ovde u Crkolezu odbijaju svaki razgovor", rekao je Belošević.
Dodaje da je dugo tražio ženu pre rata 1999. godine, ali da su mu svi pokušaji propali. Posle rata, 2000. godine, ubijen mu je otac Vojin dok je čuvao stoku na svom imanju u Crkolezu.

"Provodio sam usamljen mnoge besane noći. Pre dve godine ponuđeno mi je da idem u Skadar u Albaniju da tražim devojku. Odlučio sam da tako i uradim", rekao je Belošević. Čak četiri puta je 2008. godine putovao u Albaniju.

Prvi put je, kaže, išao da vidi devojku, a već drugi put je sa svojom budućom izabranicom išao da kupe prstenje i sve što treba za svadbu. Treći put je, kaže, otišao u Skadar da ugovore datum svadbe, dok je poslednji put sa sobom iz Skadra doveo Vitore.
U međuvremenu, priča Zzikica, rodbina njegove izabranice dolazila je nekoliko puta u Crkolez da upozna prijatelje i druge seljane, da vidi selo, porodicu i kuću gde njihova Vitore treba da se uda i provede život.

I Vitore i Žikica kažu da već godinu i po žive u srećnom braku. Viki, kako u Crkolezu zovu Vitore, rekla je da se nije pokajala što je došla u Crkolez.
"Svideo mi se kada sam ga u Skadru prvi put ugledala. Prvo sam primetila njegove oči, a posle sam zapazila da je Zzikica lep i energičan čovek. Jednostavno, sada znam da je to ljubav na prvi pogled", priča na srpskom jeziku Vitore.

Ona kaže da je u Skadru radila u jednoj fabrici. "Sviđa mi se ovde u Crkolezu. Radim po kući. Posle radim u bašti. Naučila sam da muzem krave, da pravim sir, hranim svinje i kokoške. Zzikica i ja radimo za našu kuću, za našeg sina Danijela, a biće još dece", priča ona uz osmeh.

Žikica je dodao da sa ženom često odlazi u Skadar kod njenih roditelja, kao i da su tamo proslavili katolički Božić. Navodi da za sada imaju samo nekih birokratskih prepreka.
"Venčali smo se u opštini Zubin Potok. Viki se posle godinu dana porodila u bolnici u Kosovskoj Mitrovici. Imamo Izvod iz knjige venčanih, a sin Danijel je dobio Izvod iz knjige rođenih i državljanstvo Srbije. Viki, međutim, još nema ni srpska ni kosovska lična dokumenta. Ona ima samo dokumenta Albanije", rekao je Belošević.

Prema njegovim rečima, zbog tih prepreka njegova porodica ne može da ostvari pravo na materinski dodatak, a uz to Vitore i Danijel nemaju ni socijalno ni od Srbije ni od Kosova. No, Zzikica ipak očekuje da će ovi birokratski problemi biti uskoro prevaziđeni.
Srbi u Crkolezu o snajki Viki govore sa poštovanjem, a više neženja u selu kaže da će, takođe, ići u Skadar po mladu. Meštani Crkoleza navode da u srpskim selima severne Metohije, u kojima ima nekoliko desetina Srba neženja, postoji više brakova koji su lokalni Srbi sklopili sa devojkama iz Albanije.

 

Nikola Bešević

 

Beta

 

 

Pomozimo akciju: Izbor-moje pravo!

 

Trenutni trend porodiljstva u svijetu je okrenut prema prirodnom procesu rađanja, smanjenju carskih rezova, umanjenju porođajnih trauma, jer je dokazano, kroz razna istraživanja, da je to najbolje za majku i dijete.

Uspostavljanjem i očuvanjem dostojanstva žene i prihvaćanjem njene aktivne uloge u rađanju nas vodi u bolji i pozitivniji pravac pružanja skrbi trudnicama, ženama, porodiljama, majkama.

Prema smjernicama SZO zdravstvene zaštite, normalni porod je porod koji započne spontano i koji se definiše kao niskorizičan na početku porođajnog procesa i ostaje takav tokom čitavog porođajnog procesa. Novorođenče se spontano rađa iz stava glavom nakon perioda od punih 37-42 sedmice rudnoće. Svako nepotrebno i neopravdano uplitanje u taj proces izbjeći.

Svakoj ženi porođaj treba biti najbolje moguće iskustvo (Ina May Gaskin).

Udruženje DjeCa i Centar Fenix iz Sanskog Mosta pokrenuli su pilot projekat: Izbor-moje pravo! U saradnji sa Opcom Bolnicom prim. Abdulah Nakaš Sarajevo. Jedan od ciljeva je omogućavanje i drugih načina rađanja kroz kupovinu stolčića za rađanje. Uposleni u Općoj Bolnici Sarajevo , na čelu sa Prim. Gutić pokazali su spremnost da pruže i ovu mogućnost majkama u okviru svoje institucije.

Na žalost, za kupovinu stolčića neophodna su finansijska sredstva, koja naša udruženja nemaju. Potrebno je skupiti 2.000 KM za kupovinu stočića.

Ukoliko želite pomoći da se majkama u BiH omoguće njihova osnovna prava, da na lakši način donose na svijet budućnost naše zemlje, možete svoj doprinos dati donacijom na broj:

DjeCa-Dječije Carstvo-udruženje za zaštitu i sigurnost djece

Transakcioni račun (KM): 3060370000700340 kod Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar

Devizni račun: 7100-4201342160000 swift: HAABBA22 IBAN: BA39 3060 2037 8074 5874

Sa naznakom:Za projekat:Izbor-moje pravo.

http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtopic.php?f=35&t=72745

 

Tražim izgubljenog prijatelja

Facebook grupa Fildžan viška

 

 

Zahtjev za hitan završetak obnove porodilišta u Sarajevu

Mi dole potpisani građani, zbog očajnih uslova u kojima se trenutno rađaju najmlađi stanovnici Sarajeva, zahtjevamo od svih nivoa vlasti u Gradu i Kantonu Sarajevo hitan završetak obnove porodilišta Dr. Zehra Muidović Sarajevo i hitno preseljenje Ginekološko akušerske klinike KCUS u novoobnovljene prostorije.

http://www.petitiononline.com/GAK/petition.html

http://www.facebook.com/group.php?gid=186966849337

Zamolio bih sve koji mogu da link na peticiju i Facebook grupu postave na web stranice, forume i blogove, kao i da o akciji obavijeste svoje prijatelje.

 

 

 

 

                                                                             

                                                                                                             

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Najnovije informacije o pripremama za kandidaturu starog dijela Sarajeva na listu UNESCO-a od sada možete pročitati i na sljedećem linku:
http://sarajevounesco.blogger.ba