VIJESTI I ČLANCI OBJAVLJENI U FILDŽANU VIŠKA BROJ 557
Iz sadržaja broja 557:
Zahtjev za ukidanje PDV-a i provizije za pozive na humanitarne telefonske brojeve u BiH
Zbog teške ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini bolesne osobe, a najčešće roditelji teško oboljele djece, su prisiljeni organizovati razne humanitarne akcije u kojima prikupljaju novac za njihovo liječenje. Jedna od najpopularnijih i najefikasnijih humanitarnih akcija je prikupljanje novca putem humanitarnih telefona preko kojih obični građani, često i oni teškog imovinskog stanja, pozivom na određeni telefonski broj doniraju 1-3 KM za liječenje neke osobe....
Susret hrvatskih povratnika u Župu Tišina
U naselju Gornji Hasić kod Šamca danas je održan 10. susret povratnika u Župu Tišina, u koju se vratilo oko 500 Hrvata. Ovom skupu, na poziv predsjednika FBiH Živka Budimira, prisustvovao je i visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, koji je rekao da je došao u Gornje Hasiće kako bi podržao povratak u Posavinu. "To su hrabri ljudi koji vjeruju u budućnost i treba ih podržati. Osnovno ljudsko pravo je vratiti se u svoj kraj i pravo povratka im niko ne smije oduzeti", rekao je Incko. Budimir je obećao finansijsku podršku Vlade FBiH održivom povratku i obnovi u Posavini....
Uprkos problemima, Koraj živi
Prije deset godina u Gajeve, zaselak naselja Koraj, stigli su prvi povratnici u sjeveroistočnu Bosnu. Bili su dočekani ljutnjom i kordonima policije, ali ih ništa nije moglo spriječiti. Danas se pitaju kako dalje. Smješten je na obroncima planine Majevice sa kojih se pruža pogled na ravnu Posavinu i Semberiju. Za Koraj kažu da je mjesto sa kojeg se vidi i u kojem se osjeti sva ljepota Bosne i Hercegovine. Živopisni krajolici, nepregledni voćnjaci, polja i pašnjaci, vrijedni i srdačni ljudi. Živjelo se, kažu, kao u raju. Ali, Koraj je i simbol stradanja u ratovima prošlosti, kao što je danas simbol povratka....
Sa svakim kamenom raste i nada
Na mostarskim Bjelušinama
ponovo su se ugledali zidovi Sabornog hrama Svete Trojice - 19 godina nakon što
je crkva do temelja porušena u prvim danima lipnja 1992. godine.
I ove godine, na Svete trojice 12. lipnja, slava hrama bit će proslavljena pod
vedrim nebom, ali ipak u zidovima crkve. Trebao je ogromni napor, trud i rad da
se prikupi novac, urade složeni projekti, dobiju odobrenja i konačno počne sa
zidanjem, ali nisu se štedjeli svećenici Radivoje Krulj, Danilo Boro, iguman
Danilo Pavlović i još mnogi. No, ipak najveće zasluge idu upravo prvom među
njima, vladiki zahumsko-hercegovačkom Grigoriju. Od kada se vladika, početkom
2011., vratio u Mostar, sve ipak ide puno brže i intenzivnije. Vrijedni majstori,
iskusni zidari slažu hercegovački kamen živac, jedan po jedan…, a kako rastu
zidovi, tako, čini se, raste i entuzijazam kod mostarskih Srba. Jer ova crkva
nije samo crkva, ona je za Srbe iz doline Neretve zapravo simbol obnove života
na ovim prostorima....
Grad Dubrovnik podržao
Kandidaturu Grada Sarajeva za Evropsku prijestolnicu kulture 2014. godine
Kandidaturu
Grada Sarajeva za Evropsku prijestolnicu kulture 2014. godine podržao je i Grad
Dubrovnik na čelu sa gradonačelnikom Androm Vlahušićem. „Sarajevo kao simbol
europske multikulturalnosti i suživota različitih vjera i nacija, idealan je
kandidat za ovu prestižnu titulu. Sarajevo kao glavni grad Bosne i Hercegovine i
njen najveći urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar, ima sve potrebne
preduvjete da postane kandidat za Europski glavni grad kulture, dok bi s druge
strane Bosna i Hercegovina dobila najboljeg prezenta vlastitog kulturnog
naslijeđa“, istaknuto je u Pismu podrške....
Pročitajte kompletne članke:
Zahtjev za ukidanje PDV-a i provizije za pozive na humanitarne telefonske brojeve u BiH
Zbog teške ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini bolesne osobe, a najčešće roditelji teško oboljele djece, su prisiljeni organizovati razne humanitarne akcije u kojima prikupljaju novac za njihovo liječenje.
Jedna od najpopularnijih i najefikasnijih humanitarnih akcija je prikupljanje novca putem humanitarnih telefona preko kojih obični građani, često i oni teškog imovinskog stanja, pozivom na određeni telefonski broj doniraju 1-3 KM za liječenje neke osobe.
Sramota je što država, umjesto da podrži humanost naših građana i ohrabri ih da što masovnije učestvuju u tim akcijama, na račun jedne od najljepših ljudskih osobina – humanosti i “preko leđa“ teško bolesne djece izvlači profit tako što naplaćuje PDV na ovu aktivnost i dopušta telekom operaterima da uzimaju proviziju na svaki poziv.
Ako je BiH spala na to da puni svoje budžete čak i na ovaj način i ako ne ukine odmah ove neljduske namete na humanost, onda smatramo da je naša država definitvno doživjela totalnu moralnu propast.
Zbog svega gore navedenog, mi dole potpisani građani tražimo sljedeće:
1. da Vijeće ministara BiH hitno u parlamentarnu proceduru uputi zahtjev za ukidanje PDV-a na humanitarne telefone.
2. da Parlamentarna skupština BiH po hitnom postupku ukine PDV na humanitarne telefone.
3. da Vlada FBiH i Parlament FBiH hitno nalože telekom operaterima da odmah prekinu uzimanje pristupnih taksi i provizije na pozive ostvarene putem humanitarnih telefona, a da eventualne tehničke troškove ovih akcija pokriva iz svojih budžetskih i nebudžetskih sredstava, kao i da im nalože da po završetku neke akcije što prije prebace prikupljeni novac osobi za koju je akcija pokrenuta.
Link za peticiju:
http://www.petitiononline.com/humbroj/petition.html
Link za facebook grupu:
http://www.facebook.com/home.php?sk=group_178155245567215
Susret hrvatskih povratnika u Župu Tišina
U naselju Gornji Hasić kod Šamca danas je održan 10. susret povratnika u Župu Tišina, u koju se vratilo oko 500 Hrvata.
Ovom skupu, na poziv predsjednika FBiH Živka Budimira, prisustvovao je i visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, koji je rekao da je došao u Gornje Hasiće kako bi podržao povratak u Posavinu.
"To su hrabri ljudi koji vjeruju u budućnost i treba ih podržati. Osnovno ljudsko pravo je vratiti se u svoj kraj i pravo povratka im niko ne smije oduzeti", rekao je Incko.
Budimir je obećao finansijsku podršku Vlade FBiH održivom povratku i obnovi u Posavini.
"Za ovu godinu odobrena sredstva za individualni povratak su dva miliona KM. Uz to, dio sredstava od ukupno 8,5 miliona KM predviđenih za infrastrukturne projekte za područje RS, biće izdvojen za prostor Posavine", rekao je Budimir.
Načelnik opštine Šamac Savo Minić istakao je da je današnji susret povratnika jedan od najsadržajnijih.
"Postoje pomaci koji se ogledaju u samom odabiru i realizaciji projekata. Do sada je rađeno ad hok, u smislu da se projekat pripremao neposredno pred aplikaciju. Po prvi puta već znamo i od resornih ministarstava RS, FBiH i BiH sa kojim sredstvima možemo raspolagati", rekao je Minić.
On je istakao da su danas svi okupljeni imali priliku da vide da je opština Šamac učestvovala u svakom projektu kada je riječ o povratničkim mjesnim zajednicama.
"Tamo gdje nismo išli sa novčanim sredstvima radili smo pripremnu dokumentaciju, što u svakom slučaju govori o iskrenoj želji i opredjeljenju da se što više uradi i naprave uslovi za povratak još većeg broja lica", istakao je Minić.
Minić je danas sa načelnikom opštine Domaljevac-Šamac Željkom Josićem potpisao memorandum prema kojem će ove dvije opštine početi da grade Dom kulture u Donjem Hasiću.
Nezavisne novine
Uprkos problemima, Koraj živi
Prije deset godina u Gajeve, zaselak naselja Koraj, stigli su prvi povratnici u sjeveroistočnu Bosnu. Bili su dočekani ljutnjom i kordonima policije, ali ih ništa nije moglo spriječiti. Danas se pitaju kako dalje.
Smješten je na obroncima planine Majevice sa kojih se pruža pogled na ravnu Posavinu i Semberiju. Za Koraj kažu da je mjesto sa kojeg se vidi i u kojem se osjeti sva ljepota Bosne i Hercegovine. Živopisni krajolici, nepregledni voćnjaci, polja i pašnjaci, vrijedni i srdačni ljudi. Živjelo se, kažu, kao u raju. Ali, Koraj je i simbol stradanja u ratovima prošlosti, kao što je danas simbol povratka.
Rat je sve uništio
Prije posljednjeg rata se na pedesetak kvadratnih kilometara pružalo oko dva miliona sadnica voća, prostrana i rodna imanja i 900 domaćinstava. Od 2.500 stanovnika imali su 900 zaposlenih. U posljednjem ratu kuće su popaljene, voćnjaci posječeni. Skoro svi stanovnici su izbjegli u susjedni Čelić, neki su završili u logorima oko Ugljevika i Bijeljine, a od 58 ubijenih, mahom starijih mještana, do danas su pronađeni posmrtni ostaci njih 11. Nakon deset godina povratka, u Koraju danas živi 1.400 ljudi u 350 domaćinstava. Broj zaposlenih je 14.
Zijad Smajić predsjednik je mjesne zajednice, sekretar Udruženja poljoprivrednih proizvođača "Behar" i jedan od osnivača Zemljoradničke zadruge "Agro Koraj". Imaju troje stalno zaposlenih, sezonske radnike i oko 200 kooperanata, proizvođača voća i povrća iz susjednih opština. Kaže da žele vratiti stari sjaj Koraju.
Kako vratiti stari sjaj
"Naš prioritet je i naša nekakva strategija je da mi sve ove zemljišne površine slobodne zasadimo kvalitetnim voćem, znači, onim voćnim kulturama koje imaju prođu na svjetsko tržište. Angažujemo dosta poznatih stručnjaka iz oblasti voćarstva i iz Banjaluke, Sarajeva, Tuzle i dosta međunarodnih."
Koraj danas ima obnovljenu infrastrukturu, milion sadnica voća, skromnu sušnicu, polja zasađena povrćem i svoje vrijedne mještane. Uspješno sarađuju sa prerađivačima voća i povrća u Semberiji. Život i ekonomija povezali su ljude.
"U Bijeljini dosta sarađujemo sa firmom "Tanasić", sa "Spektar drink-om", nešto manje sa "Savom". Saradnja je obostrana. Evo, i ove godine smo sklopili ugovore tako da je samo proizvodnja povrća u odnosu na prošlu godinu udvostručena," kaže Smajić. On navodi da su Korajci najveću pomoć imali od međunarodnih organizacija. Nisu zadovoljni odnosom bosanskohercegovačkih vlasti prema povratnicima.
Vlast ih zaboravila
Mi bi trebali da budemo problem vlasti, a ne međunarodnih humanitarnih organizacija. Posebno nismo zadovoljni sa državnim ministarstvom. Ministar se nije udostojio da dođe u Koraj. Mi smo pisali zahtjeve, tražili smo prijem kod ministra za ljudska prava i izbjeglice, ali nismo nikad dobili dogovor, ni pozitivan ni negativan," ističe Smajić.
U poljima oko Koraja danas su ruševine osam farmi pilića, pogona trikotaže "Interplet" i velike sušnice za voće iz koje je dnevno izlazilo 40 tona suhog voća. Alija Halilović, predsjednik Upravnog odbora ZZ "Agro Koraj", kaže da su ti pogoni 1992. napušteni i tokom rata opljačkani. Iako je Zadruga tražila da se omogući obnova, državne, entitetske i opštinske vlasti su nijeme.
"Ta imovina propada, čeka se neko rješenje. Koje, mi ne znamo. Dakle, mi smo bili spremni da uložimo i novac i sredstva da se ono osposobi i da se krene s nekom, bar u početku, manjom proizvodnjom, a poslije bismo vidjeli šta bi."
Bez pomoći nema napretka
Hajrudin Denjagić, diplomirani inžinjer poljoprivrede, prije rata bio je predsjednik Skupštine opštine Lopare. Ističe da je Koraj dao 200 fakultetski obrazovanih ljudi, osam doktora nauka i jednog akademika, Midhata Begića. Dodaje da je i slikar Ismet Mujezinović po majci Korajac. Kaže da povratnici nemaju sigurnu egzistenciju, adekvatno socijalno i zdravstveno osiguranje, da potražuju odštete za popaljene kuće, ali o tome vlast ne vodi računa. Zbog toga će se u Koraju 11. juna obilježiti 100 godina od rođenja Midhata Begića i održati skup korajskih intelektualaca pod nazivom "Kako dalje u Koraju". Denjagić kaže: "Dakle, tražit ćemo određene povlastice prema ovom području. Obratit ćemo se i prema Vladi RS da se 20 godina izuzmu poljoprivredni proizvođači od poreskih obaveza. Bar na taj način da bi se pomoglo i time podržao opstanak u Koraju."
Korajci će 15. juna obilježiti dan kada su prije 19 godina protjerani, a njihov Koraj spaljen. Sjetit će se svega i zatražiti istinu i pravdu za porodice žrtava. Zatražit će i pomoć da ponovo izgrade ono što je rat srušio.
Autor: Emir Musli
Odg. ur. Belma Fazlagić-Šestić
Deutsche Welle
Sa svakim kamenom raste i nada
Na mostarskim Bjelušinama
ponovo su se ugledali zidovi Sabornog hrama Svete Trojice - 19 godina nakon što
je crkva do temelja porušena u prvim danima lipnja 1992. godine.
I ove godine, na Svete trojice 12. lipnja, slava hrama bit će proslavljena pod
vedrim nebom, ali ipak u zidovima crkve.
Trebao je ogromni napor,
trud i rad da se prikupi novac, urade složeni projekti, dobiju odobrenja i
konačno počne sa zidanjem, ali nisu se štedjeli svećenici Radivoje Krulj, Danilo
Boro, iguman Danilo Pavlović i još mnogi. No, ipak najveće zasluge idu upravo
prvom među njima, vladiki zahumsko-hercegovačkom Grigoriju.
Od kada se vladika, početkom 2011., vratio u Mostar, sve ipak ide puno brže i
intenzivnije.
Vrijedni majstori,
iskusni zidari slažu hercegovački kamen živac, jedan po jedan…, a kako rastu
zidovi, tako, čini se, raste i entuzijazam kod mostarskih Srba. Jer ova crkva
nije samo crkva, ona je za Srbe iz doline Neretve zapravo simbol obnove života
na ovim prostorima.
Velika nada
I vladika zahumsko- hercegovački i primorski Grigorije kaže nam da ljudi u tu
crkvu gledaju kao u neku nadu.
- Ova crkva živi u dušama Mostaraca što smo i vidjeli proteklih godina kada smo sakupljali novac za obnovu. Dugo smo se mučili s tehničkim stvarima, mnogo smo potrošili i uložili u projekte i same temelje. Ljudi hoće opipljive stvari i kako rastu zidovi, tako raste entuzijazam i kod Srba u Mostaru, ali i onih raseljenih po svijetu, kaže vladika Grigorije.
On napominje da se Crkva
gradi na temelju vjere i da je gradi ostatak naroda u Mostaru, ali i prognani
narod iz Mostara, a pomažu i drugi ljudi koji imaju suosjećanja.
- Nikad nisam imao veću nadu nego sada da će crkva do kraja godine biti ozidana.
Onda dolazi faza krova i kupola koja je komplicirana i kompleksna. Na kraju
godine bit će zanimljivije pričati o svemu tome, priča nam vladika
zahumsko-hercegovački.
Nova dimenzija
Usporedno s crkvom, obnavlja se i Stara crkva, Vladičanski dvor. Cijeli kompleks
u mostarskim Bjelušinama dobiva jednu novu dimenziju.
- Jako je bila značajna obnova samostana Žitomsilići i on je svaki dan sve
svjetliji i sjajniji. To je jako bitan trenutak za crkvu i pravoslavni narod u
Mostaru.
U tom smislu to čudo našeg života u Mostaru je kao zrno gorušičino ili kao zrno pšenično iz kojeg vjerujemo da će izrasti mnogo ploda, napor i pregalaštvo kome očekujemo da će Gospod dati mahove. Izazovno je i važno da gradimo tu crkvu. I bit će još važnije da izgradimo život ljudi i da ulažemo u život ljudi, jer čemu crkva ako u njoj nema ljudi, ističe vladika Grigorije.
Govoreći o životu pravoslavnih ljudi u Mostaru, episkop kaže kako je činjenica da nema puno ljudi, posebno ne mladih, ali da zato ima puno dobrih.
- Sretan sam što se
ponešto događalo od mog povratka, što smo mojim institucionalnim povratkom
pokrenuli i sredstva koja su bila zamrznuta, jer je bio veliki zastoj u dolasku
sredstava od vlada Federacije i Republike Srpske, govori vladika Grigorije.
Osim izgradnje i obnove, raduje ga to što se u Mostar polako vraća srpski duh i
kultura koja je obilježavala Mostar vjekovima.
- Bit će tu svega
lijepoga. Tu ljudi rado dolaze. Sad ćemo imati Šantićeve večeri na kojima će
svirati kamerni orkestar Beogradske filharmonije. Neki dan su bili Matija
Bećković i Rajko Petrov Nogo, kaže vladika.
Novi početak
Iako od susjeda katolika i muslimana stižu riječi potpore, treba puno snage da
se postavi novi početak .
- Mi krajnjim naporima pokušavamo postaviti taj novi početak i to je nešto na što su Srbi navikli kroz povijest.
Nitko nam ne pravi problem, najveći nam je problem što nas nema toliko koliko bismo željeli da nas ima. To što nas ima ne smijemo izgubiti vjeru, taj entuzijazam i optimizam. Tu smo i borit ćemo se svim silama da obnovimo i crkvu i Mostar i život Srba u Mostaru, naglašava vladika Grigorije.
Ako bude potrebnih novčanih sredstava, grubi građevinski radovi na Sabornoj crkvi trebali bi biti okončani do kraja 2012. godine. Poslije građevinskih radova slijede radovi na uređenju interijera i partera crkve. Vrijednost potpisanog ugovora za prvu fazu obnove je 8.017.182,55 maraka što podrazumijeva građevinske radove, dok je za kompletnu obnovu crkve potrebno oko 15 milijuna maraka. Jedan dio sredstava prikupljen je na donatorskoj večeri koju je organizirao vladika Grogorije u svibnju 2008. Međutim, još uvijek neka od tada obećanih sredstava još uvijek nisu stigla.
Saborna crkva u Mostaru bila je jedna od najvećih i najljepših pravoslavnih
crkava na Balkanu, a uskoro će to ponovno biti.
Neću nigdje odavde
Za Mostar vladika kaže da je jedan od najljepših i najhumanijih gradova na
svijetu.
- Nije prevelik ni premali, ima toliko vode, sunca i svjetlosti, toliko
nasmijanih ljudi koji su jako lijepi i ljubazni. Tome vjerojatno doprinosi klima.
Što vrijedi da je grad najbogatiji, najmoćniji, najsređeniji ako su u njemu
ljudi tužni? U tom smislu je Mostar osvježenje. Kao dječak sam na neki način bio
oduševljen Aleksom Šantićem i tim mostarskim mentalitetom. Svakim danom sve više
osjećam da sam Mostarac i neću nigdje iz Mostara. Trebinje i cijela Hercegovina
i cijela naša eparhija ima puno topline. Privilegija je živjeti ovdje, ističe
vladika Grigorije.
Okrenuti se Hercegovini
Što se tiče planova Crkve, vladika kaže da je prioritet da se pomogne ljudima.
- Moramo izvršiti pritisak prije svega na Srbe koji žive izvan Hercegovine, a
koji su Hercegovci, da imaju prema Hercegovini odnos kao prema svom prostoru i
rodnoj grudi, onaj odnos koji imaju Židovi prema Izraelu. Druga dimenzija je da
pogled ljudi iz vlasti okrenemo prema Hercegovini. To je uvijek bio naš cilj i
vjerujemo i nadamo se da će nam ti ljudi pomoći. Oni i sad pomažu i to se vidi.
Sve je srušeno i spaljeno, ali sve se može napraviti što su ljudi već bili
napravili, kaže vladika Grigorije.
Nema podijeljenosti
Kada su u pitanju podjele u Mostaru, vladika kaže da Srbi najmanje imaju tu
podijeljenost u glavi.
- Mi nemamo problem ići
ni na istočnu ni zapadnu stranu. To je posljedica našeg mentaliteta i našeg
identiteta, kaže vladika.
Piše: Sanja Bjelica Šagovnović
Dnevni list
Grad Dubrovnik podržao Kandidaturu
Grada Sarajeva za Evropsku prijestolnicu kulture 2014. godine
Kandidaturu
Grada Sarajeva za Evropsku prijestolnicu kulture 2014. godine podržao je i Grad
Dubrovnik na čelu sa gradonačelnikom Androm Vlahušićem. „Sarajevo kao simbol
europske multikulturalnosti i suživota različitih vjera i nacija, idealan je
kandidat za ovu prestižnu titulu. Sarajevo kao glavni grad Bosne i Hercegovine i
njen najveći urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar, ima sve potrebne
preduvjete da postane kandidat za Europski glavni grad kulture, dok bi s druge
strane Bosna i Hercegovina dobila najboljeg prezenta vlastitog kulturnog
naslijeđa“, istaknuto je u Pismu podrške.
U pismu je dalje navedeno da „uvažavajući povijesne i kulturološke činjenice, Sarajevo posjeduje preduvjet za ostvarivanje ove inicijative, koja bi snažno potaknula razvitak kulturnih resursa, programa, međunarodnih projekata, kulturne infrastrukture. Bogata i sadržajna sarajevska povijest dokaz je višestoljetne uljudbe naroda BiH, kao i njihove ukorijenjenosti u veliku europsku obitelj s kojom dijeli povijest, kulturu i vrijedna humanistička dostignuća“.
„Sarajevo i Dubrovnik, gradovi su prijatelji slični po svojim civilizacijskim dostignućima, stoljećima trgovački, kulturno i znanstveno povezani u jedinstvenom povijesnom procesu prožimanja i spajanja istočnog i zapadnog civilizacijskog kruga. Naši gradovi primjer su iznimno uspješne suradnje kroz povijest, koja je kulminirala potpisivanjem Povelje o bratimljenju 2006. godine. Suradnja naša dva grada u budućnosti zasigurno će biti još intenzivnija, bogatija i raznovrsnija. Buduća zajednička razmjena iskustava, uz njegovanje tradicije, bit će zalog obostranom razumijevanju i uzajamnosti“, navedeno je, između ostalog, u Pismu podrške gradonačelnika Dubrovnika, Andre Vlahušića.
sarajevo.ba
Podrška kandidaturi Sarajeva za Evropsku prijestolnicu kulture
http://www.facebook.com/event.php?eid=124442394301659
