VIJESTI I ČLANCI OBJAVLJENI U FILDŽANU VIŠKA BROJ 560
Iz sadržaja broja 560:
Zahtjev za ukidanje PDV-a i provizije za pozive na humanitarne telefonske brojeve u BiH
Zbog teške ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini bolesne osobe, a najčešće roditelji teško oboljele djece, su prisiljeni organizovati razne humanitarne akcije u kojima prikupljaju novac za njihovo liječenje. Jedna od najpopularnijih i najefikasnijih humanitarnih akcija je prikupljanje novca putem humanitarnih telefona preko kojih obični građani, često i oni teškog imovinskog stanja, pozivom na određeni telefonski broj doniraju 1-3 KM za liječenje neke osobe....
Lekcija iz suživota: Moša Danon i porodica Medar
Svakog juna, ili po
hebrejskom kalendaru na dan 20. Sivana, Jevrejska zajednica u BiH organizuje
hodočašće na spomen grob velikog sarajevskog rabina Moše Danona, koji se nalazi
u mjestu Krajišina nedaleko od Stoca.Nekada poznato svetilište Jevreja cijelog
svijeta, danas se održava zahvaljujući porodici Medar, na čijem se zemljištu
nalazi grob, i Jevrejskoj zajednica u BiH. Priča o Moši Danonu i porodici Medar
priča je o zajedničkom životu i toleranciji, kojih se danas mnogi u BiH ne žele
sjećati....
Protesti u Makedoniji
List Neue Zuercher Zeitung osvrće se na demonstracije na hiljade mladih ljudi protekle nedjelje (19.06.2011.) u Skoplju. Mladi su protestovali zbog brutalnog ponašanja policije, tražili ostavku ministra unutrašnjih poslova i istragu zbog smrti 22-godišnjeg Martina Neskoskog, kojeg je jedan policajac na mrtvo isprebijao 5. juna, kada je VMRO slavila izbornu pobjedu. Demonstrante je posebno razljutilo što je vlada danima ponavljala da ništa ne zna o slučaju, prije nego što je objavila hapšenje pripadnika specijalne jedinice "Tigrovi".Protesti su posebno zanimljivi po tome što su po prvi put skupa, rame uz rame, demonstrirali i Makedonci i Albanci. Mladi su naizmjenično uzvikivale slogane na makedonskom i albanskom jeziku....
Podrška Grada Podgorice kandidaturi Sarajeva za Evropsku prijestolnicu kulture 2014.
Gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša uputio je pismo gradonačelniku Aliji Behmenu u kojem izražava podršku Sarajevu u kandidaturi za Evropsku prijestolnicu kulture 2014. godine.
Pročitajte kompletne članke:
Zahtjev za ukidanje PDV-a i provizije za pozive na humanitarne telefonske brojeve u BiH
Zbog teške ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini bolesne osobe, a najčešće roditelji teško oboljele djece, su prisiljeni organizovati razne humanitarne akcije u kojima prikupljaju novac za njihovo liječenje.
Jedna od najpopularnijih i najefikasnijih humanitarnih akcija je prikupljanje novca putem humanitarnih telefona preko kojih obični građani, često i oni teškog imovinskog stanja, pozivom na određeni telefonski broj doniraju 1-3 KM za liječenje neke osobe.
Sramota je što država, umjesto da podrži humanost naših građana i ohrabri ih da što masovnije učestvuju u tim akcijama, na račun jedne od najljepših ljudskih osobina – humanosti i “preko leđa“ teško bolesne djece izvlači profit tako što naplaćuje PDV na ovu aktivnost i dopušta telekom operaterima da uzimaju proviziju na svaki poziv.
Ako je BiH spala na to da puni svoje budžete čak i na ovaj način i ako ne ukine odmah ove neljduske namete na humanost, onda smatramo da je naša država definitvno doživjela totalnu moralnu propast.
Zbog svega gore navedenog, mi dole potpisani građani tražimo sljedeće:
1. da Vijeće ministara BiH hitno u parlamentarnu proceduru uputi zahtjev za ukidanje PDV-a na humanitarne telefone.
2. da Parlamentarna skupština BiH po hitnom postupku ukine PDV na humanitarne telefone.
3. da Vlada FBiH i Parlament FBiH hitno nalože telekom operaterima da odmah prekinu uzimanje pristupnih taksi i provizije na pozive ostvarene putem humanitarnih telefona, a da eventualne tehničke troškove ovih akcija pokriva iz svojih budžetskih i nebudžetskih sredstava, kao i da im nalože da po završetku neke akcije što prije prebace prikupljeni novac osobi za koju je akcija pokrenuta.
Link za peticiju:
http://www.petitiononline.com/humbroj/petition.html
Link za facebook grupu:
http://www.facebook.com/home.php?sk=group_178155245567215
Lekcija iz suživota: Moša Danon i porodica Medar
Svakog juna, ili po
hebrejskom kalendaru na dan 20. Sivana, Jevrejska zajednica u BiH organizuje
hodočašće na spomen grob velikog sarajevskog rabina Moše Danona, koji se nalazi
u mjestu Krajišina nedaleko od Stoca.
Nekada poznato svetilište Jevreja cijelog svijeta, danas se održava zahvaljujući
porodici Medar, na čijem se zemljištu nalazi grob, i Jevrejskoj zajednica u BiH.
Priča o Moši Danonu i porodici Medar priča je o zajedničkom životu i toleranciji,
kojih se danas mnogi u BiH ne žele sjećati.
Svakog jutra Mensur Medara obiđe grob sarajevskog rabina Moše Danona. Iako teško
bolestan, ne želi da iznevjeri obećanje svojih predaka da se grob pravdenika
mora održavati. Zajedno sa rođakom Amerom i danas smo ga zatekli nedaleko od
porosične kuće gdje se spomenik nalazi:
Grob Moše Danona je mjesto hodočašća koje je bilo prije Drugog svjetskog rata je najznačajnije za Jevreje poslije Zida plača, kaže Zoran Maldembaum.
„Sad će se ovo sve
pograbiti, očistiti, i prvo košenje kosilicom ide i onda dio zime jedno 13 do 15
puta. Ko god ovdje dođe i prođe, svak stane pa gleda.Vrlo je fino, ali je
žalosno što niko ne obilazi to.“
Predaja kaže kako je uglednog sarajevskog rabina Mošu Danona, zajedno sa 10
sarajevskih Židova, zatočio i u kulu bacio Memed Ruždi paša davne 1820. godine
želeći iznuditi 500 dukata. Sarajevska čaršija se uskoro organizovala, rabin je
oslobođen, a sultanu je upućena peticija od strane najuglednijih Sarajlija,
nakon čega je paša smijenjen.
Za vrijeme svog boravka u zatočeništvu, rabin Danon se zavjetovao da će otići na
hodočašće u Jerusalim. Krenuvši prema dubrovačkoj luci, umire u Krajišini, gdje
je i pokopan.
„Moše Danon je u jevrejskoj istoriji, i to mjesto hodočašća koje je bilo prije
Drugog svjetskog rata je najznačajnije za Jevreje poslije Zida plača. Znači
Jevrejima je Zid plača je mjesto na kome se mole, a drugo mjesto na kome se mole
im je Moše Danona grob“, kaže Zoran Maldembaum, Jevrejska zajednica BiH.
Simbol spasenja
Spomen grob Moše Danona nalazi se na zemljištu porodice Medar, zajedno sa dva
spomenika podignuta nepoznatim austrijskim vojnicima. Novcem Jevrejske zajednice
BiH u neposrednoj blizini podignuta je i havra, kuća za molitvu u kojoj se na
jevrejske praznike i danas okupljaju Jevreji iz cijelog svijeta Maldembaum
dodaje:
„Prije Drugog svjetskog
rata govorilo se idemo na ćabu i išlo se u Jerusalem. Tom prilikom svi evropski
Jevreji su obavezno svraćali u Stolac da bi se pomolili na grobu Moše Danona, da
bi od njega dobili blagoslov i nastavili dalje da idu.“
Posjeta groba Moše Danona predstavlja simbol čudesnog spasenja Jevreja Sarajeva.
Jedno je od bogatih segmenata sefardske kulture, iako je je za sefarde hodočašće
neuobičajno.
Pa ipak najveće hodočašće Jevreja u ovoj regiji nije upisano u historijske karte
BiH, niti se održavanje spomenika nalazi u budžetu opštine Stolac, kaže ogorčeno
Mensud Medar:
„Ja sam ovdje još koliko ne znam. Dok bude Bog htio, ja ću to paziti i održavati
isto kao da je to moje. Ja ih smatram svojim velikim prijateljima, kao što i
jesu prijatelji, a ovo je šteta, prvo šteta za opštinu i one koji vode ovaj grad
i za državu: Ovo je haos ovdje. Da nije mene, ovo bi sve srušeno bilo, ovo se
nizašta ne bi znalo. A sad evo nam načelnika i evo nam lica našega stolačkoga.
Pred spomenikom kulturnim BiH ovdje gdje leži jedan pošteni, veliki rabin, oni
su dotjerali ove od smeća i trehnuli ih tu pred kapiju, pred ulaz. Ne znam šta
da vam više kažem.“
Malo ko danas zna priču o porodici Medar. Mnogi se ne žele prisjećati priče o
rabinu Danonu. Iako je Mensud u posljednjm ratu izgubio oba sina, njegovu
dužnost nastaviće neki drugi Medari, možda Amer, koji sam kaže - tako nalaže
tradicija i obećanje davno dato precima:
„Jedan epitaf sa Boljuna, sa nekropole stećaka: ’I molju ne gazite moj grob
poslije moje smrti.’ Dakle, odnos i poštovanje prema grobovima postoji još od
dobrih Bošnjana. Mi to imamo u svojoj tradiciji, imamo u svojoj krvi - da
poštujemo druge i drugačije, da poštujemo grobna mjesta, da poštujemo historiju
svih onih koji su živjeli, koji žive i koji će živjeti na ovim prostorima.“
Tina Jelin Dizdar
Slobodna Evropa
Protesti u Makedoniji
List Neue Zuercher Zeitung osvrće se na demonstracije na hiljade mladih ljudi protekle nedjelje (19.06.2011.) u Skoplju. Mladi su protestovali zbog brutalnog ponašanja policije, tražili ostavku ministra unutrašnjih poslova i istragu zbog smrti 22-godišnjeg Martina Neskoskog, kojeg je jedan policajac na mrtvo isprebijao 5. juna, kada je VMRO slavila izbornu pobjedu. Demonstrante je posebno razljutilo što je vlada danima ponavljala da ništa ne zna o slučaju, prije nego što je objavila hapšenje pripadnika specijalne jedinice "Tigrovi".
Protesti su posebno zanimljivi po tome što su po prvi put skupa, rame uz rame, demonstrirali i Makedonci i Albanci. Mladi su naizmjenično uzvikivale slogane na makedonskom i albanskom jeziku. Još u februaru mladi iz ove dvije etničke grupe su nasrnuli jedni na druge zbog gradnje crkve na brežuljku sa turskom tvrđavom. I inače, u političkom životu Makedonije vlada jaka segregacija. Nema multietničkih partija, udruženja, sindikata. I društvo je podijeljeno. U privatnim krugovima svi su skoncentrisani na sopstvenu etničku grupu. Možda je zato entuzijazam mladih, koji su zajedno izašli na proteste, tako veliki. Na ovo sam dugo čekao, kaže Artan sa užarenim pogledom u očima. Dok maše crvenom zastavom, kaže da je za njega kao ljevičara nacionalizam nešto užasno. Sada on prvi put vidi šta je narod. Krhka Ksenija kaže da se već godinama kreće u društvu, za koje etnička pripadnost ne igra nikakvu ulogu. Mjesto njihovog okupljanja je skopski stari dio grada "čaršija". Stoga za Makedoniju, jedinu preostalu donekle multinacionalnu državu, nije nevažno pitanje da li se u njoj i kako razvija jezgro multietničkog, građanskog društva", zaključuje Neue Zuercher Zeitung.
Autor: Jasmina Rose
Odg. urednik: Azer Slanjankić
Deutsche Welle
Podrška Grada Podgorice kandidaturi Sarajeva za Evropsku prijestolnicu kulture 2014.
Gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša uputio je pismo gradonačelniku Aliji Behmenu u kojem izražava podršku Sarajevu u kandidaturi za Evropsku prijestolnicu kulture 2014. godine.
„…Podgorici, kao gradu iz susjedstva, dobro je poznato da je Sarajevo jedinstveni grad istorije, kulture, umjetnosti i otvorenosti za sve generacije i sve različitosti. Sarajevo je grad koji u sebi povezuje uticaje civilizacija evropsko-mediteranskog podneblja u kojem se posebno izdvaja prisutnost svjetskih civilizacija, religija i način života njegovih građana. Grad prijatelj koji, kroz svoju savremenu istoriju, kao i proteklih stoljeća predstavlja jedinstveni spoj srednjoevropske, jugoistočnoevropske, te balkanske i mediteranske kulture.
Posebnu vrijednost Sarajeva u svim vremenima, pa i najtežim za grad i njegove stanovnike, predstavljaju napori na obnavljanju svojih vrijednosti zahvaljujući bogatoj kulturno-istorijskoj baštini, oslonjenosti na regiju, na izgradnju čvrstih veza sa evropskim i svjetskim gradovima kao jedinstvena prijestolnica mira i suživota.
Zato smo uvjereni da će dodjela titule kulturne prijestolnice Evrope samo potvrditi ono što danas prepoznajemo u Sarajevu, kroz našu zajedničku saradnju na projektima razvoja i stvaranja novih vrijednosti i novih urbanih zajednica“, istaknuo je u pismu gradonačelnik prijateljskog grada Podgorice te dodao: „Sarajevo je ne samo simbol već istinski interkulturalni grad što tituli evropskog kulturnog centra daje i posebno značenje“.
sdp.ba
Podrška kandidaturi Sarajeva za Evropsku prijestolnicu kulture
http://www.facebook.com/event.php?eid=124442394301659
