VIJESTI I ČLANCI OBJAVLJENI U FILDŽANU VIŠKA BROJ 563
Iz sadržaja broja 563:
Zahtjev za ukidanje PDV-a i provizije za pozive na humanitarne telefonske brojeve u BiH
Zbog teške ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini bolesne osobe, a najčešće roditelji teško oboljele djece, su prisiljeni organizovati razne humanitarne akcije u kojima prikupljaju novac za njihovo liječenje. Jedna od najpopularnijih i najefikasnijih humanitarnih akcija je prikupljanje novca putem humanitarnih telefona preko kojih obični građani, često i oni teškog imovinskog stanja, pozivom na određeni telefonski broj doniraju 1-3 KM za liječenje neke osobe....
Hiljadu knjiga za Uskoplje, Tisuću knjiga za Gornji Vakuf
G. Vakuf-Uskoplje jedan je od gradova u kojem je podijeljeno školstvo po nacionalnoj osnovi i koji zbog brojnih političkih previranja ni danas nema Gradsku biblioteku. Omladinski centar koji je preuzeo tu ulogu danas ima skroman fond koji uglavnom ovisi o volji dobrih ljudi. Ono što je još značajnije jeste da je mjesto gdje se okuplja omladina koja ne želi biti žrtva bilo kakvih nacionalnih podjela i koja kroz brojne aktivnosti gradi toleranciju i prijateljstvo. Nove knjige koje će biti prikupljene ovom akcijom značit će im mnogo pogotovo zbog činjenice da će se po prvi put na policama pronaći novi naslovi za lektiru, stručne knjige , beletristika i brojna druga literatutra. ...
Nives i Edvin – dvoje učenika pod jednim krovom
Njih dvoje su učenici srednje škole u Stocu, ali rijetko imaju priliku da se sretnu u školskim prostorijama. Edvin Burina u školu ide prije podne, zajedno sa ostalim Bošnjacima, dok Nives Raguž pohađa nastavu poslije podne, zajedno sa ostalim učenicima hrvatske nacionalnosti. Pauza između dvije smjene traje 45 minuta, što znači da mogućnosti za druženje između učenika bošnjačke i hrvatske nacionalnosti gotovo da i nema....
Na pomolu nagodba (odlomak iz članka)
Potom je Šeta govorila o dešavanjima u objektu Pajaco na Vracama u koji su odvezeni, a u kojem ih je Vlahović nastavio maltretirati “sve dok jedan oficiri nije naredio da ga izbace”. Rekla je i to da je njihov komšija Neđo Škipina takođe zlostavljan, kazao da, ako im se tu šta desi, da je to zbog njega....
Pročitajte kompletne članke:
Zahtjev za ukidanje PDV-a i provizije za pozive na humanitarne telefonske brojeve u BiH
Zbog teške ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini bolesne osobe, a najčešće roditelji teško oboljele djece, su prisiljeni organizovati razne humanitarne akcije u kojima prikupljaju novac za njihovo liječenje.
Jedna od najpopularnijih i najefikasnijih humanitarnih akcija je prikupljanje novca putem humanitarnih telefona preko kojih obični građani, često i oni teškog imovinskog stanja, pozivom na određeni telefonski broj doniraju 1-3 KM za liječenje neke osobe.
Sramota je što država, umjesto da podrži humanost naših građana i ohrabri ih da što masovnije učestvuju u tim akcijama, na račun jedne od najljepših ljudskih osobina – humanosti i “preko leđa“ teško bolesne djece izvlači profit tako što naplaćuje PDV na ovu aktivnost i dopušta telekom operaterima da uzimaju proviziju na svaki poziv.
Ako je BiH spala na to da puni svoje budžete čak i na ovaj način i ako ne ukine odmah ove neljduske namete na humanost, onda smatramo da je naša država definitvno doživjela totalnu moralnu propast.
Zbog svega gore navedenog, mi dole potpisani građani tražimo sljedeće:
1. da Vijeće ministara BiH hitno u parlamentarnu proceduru uputi zahtjev za ukidanje PDV-a na humanitarne telefone.
2. da Parlamentarna skupština BiH po hitnom postupku ukine PDV na humanitarne telefone.
3. da Vlada FBiH i Parlament FBiH hitno nalože telekom operaterima da odmah prekinu uzimanje pristupnih taksi i provizije na pozive ostvarene putem humanitarnih telefona, a da eventualne tehničke troškove ovih akcija pokriva iz svojih budžetskih i nebudžetskih sredstava, kao i da im nalože da po završetku neke akcije što prije prebace prikupljeni novac osobi za koju je akcija pokrenuta.
Link za peticiju:
http://www.petitiononline.com/humbroj/petition.html
Link za facebook grupu:
http://www.facebook.com/home.php?sk=group_178155245567215
Hiljadu knjiga za Uskoplje, Tisuću knjiga za Gornji Vakuf
G. Vakuf-Uskoplje jedan je od gradova u kojem je podijeljeno školstvo po nacionalnoj osnovi i koji zbog brojnih političkih previranja ni danas nema Gradsku biblioteku. Omladinski centar koji je preuzeo tu ulogu danas ima skroman fond koji uglavnom ovisi o volji dobrih ljudi. Ono što je još značajnije jeste da je mjesto gdje se okuplja omladina koja ne želi biti žrtva bilo kakvih nacionalnih podjela i koja kroz brojne aktivnosti gradi toleranciju i prijateljstvo. Nove knjige koje će biti prikupljene ovom akcijom značit će im mnogo pogotovo zbog činjenice da će se po prvi put na policama pronaći novi naslovi za lektiru, stručne knjige , beletristika i brojna druga literatutra.
Da je ovdje lektira,odnosno nedostatak knjiga zaista objektivan problem, govori i slijedeći primjer: Na Salingerovog „Lovca u žitu“,npr.,za samo jedan primjerak te knjige-čime biblioteka raspolaže,školarci čekaju u redu za čitanje! Cilj je da se zajedničkim angažmanom svih stanovnika FBiH i pojedinih izdavačkih kuća prikupi što više knjiga za biblioteku Omladinskog centra G. Vakuf-Uskoplje.
Pozivamo Vas da budete naš partner u akciji i donirate knjige. Akcija traje do 1.9.2011.
Lokacije za prikupljanje knjiga:
Gornji Vakuf-Uskoplje
OMLADINSKI CENTAR GVU
Gradska bb ( Dom kulture II sprat)
+387 30 2605 20
Sarajevo
YIHR-INICIJATIVA MLADIH
MULA MUSTAFE BAŠESKIJE 8
+38733 219 047
Tuzla
NVO VESTA
PC Korzo
Djordja Mihajlovica 4
+ 387 35 363 601
Mostar
OKC ABRAŠEVIĆ
Alekse Šantića 25
+ 387 36 561 107
Zenica
1. Studentski centar
Crkvice 50
0d 10-15h
2. Udruženje INPUT
( prostorije O.Š. Skender Kulenović)
Od 10- 13h
3. Privatna muzička i baletska škola AMADEUS
Meokušnice 10
NAPOMENA: u ovu školu će se knjige moći donijeti od 24. 08.- 01. 09. od 10-12h
4. Radio Zenit
Bulevar kralja Tvrtka 18
od 10-15h
NAPOMENA: NA NAZNAČENIM PUNKTOVIMA KNJIGE ĆE SE MOĆI DONIRATI RADNIM DANIMA OD 10-15h OSIM 2 PUNKTA U ZENICI GDJE ĆE TO VRIJEME BITI SKRAĆENO. IZMJENA SE ODNOSI NA UDRUŽENJE INPUT I PRIVATNU MUZIČKU I BALETSKU ŠKOLU AMADEUS.
Nives i Edvin – dvoje učenika pod jednim krovom
Njih dvoje su učenici srednje škole u Stocu, ali rijetko imaju priliku da se sretnu u školskim prostorijama. Edvin Burina u školu ide prije podne, zajedno sa ostalim Bošnjacima, dok Nives Raguž pohađa nastavu poslije podne, zajedno sa ostalim učenicima hrvatske nacionalnosti.
Pauza između dvije smjene traje 45 minuta, što znači da mogućnosti za druženje između učenika bošnjačke i hrvatske nacionalnosti gotovo da i nema.
Povratak bez povratka
Ovo je jedna od 50 škola u Bosni i Hercegovini koje funkcioniraju po principu ’dvije škole pod jednim krovom’, i u kojima se djeca različite etničke pripadnosti – uglavnom hrvatske i bošnjačke – školuju u istoj zgradi, ali nastavu pohađaju odvojeno.
Ovaj sistem je prije nekih desetak godina uvela međunarodna zajednica u BiH, s ciljem da ohrabri djecu povratnika u sredinama u kojima su manjina da idu u školu i druže se sa djecom iz većinskog naroda.
Međutim, to privremeno rješenje je vremenom postalo trajno i preraslo u neku vrstu segregacije, jer ove škole obično imaju odvojene ulaze i smjene za djecu različite etničke pripadnosti, što sprječava njihovu uzajamnu komunikaciju.
U nekim školama su čak izgrađeni zidovi i podignute ograde kako bi se fizički razdvojila bošnjačka i hrvatska djeca koja pohađaju nastavu u istoj smjeni.
Programi kao izgovor
U BiH su trenutno u upotrebi tri različita školska programa – jedan u RS-u, jedan u većinski bošnjačkim dijelovima Federacije, i jedan u pretežno hrvatskim dijelovima ovog entiteta. Učenici koriste različite udžbenike za takozvanu nacionalnu grupu predmeta – poput geografije, istorije, religije i jezika.
Za lokalne vlasti u etnički mješovitim sredinama ovi programi predstavljaju izgovor za nastavak prakse odvajanja djece, jer tvrde da je to jedini način da se djeci omogući da nastavu pohađaju u skladu sa odabranim školskim programom.
„Naše društvo je duboko podijeljeno… a obrazovanje snosi veliki dio krivice za takvu situaciju. Ako želimo svjetliju budućnost, moraćemo uvesti velike promjene u školstvu“, izjavio je za IWPR bosanski pisac i novinar Nenad Veličković.
Mi se družimo ipak
I pored podjela između hrvatske i bošnjačke djece u njihovoj školi, Nives i Edvin se ipak druže, ali izvan nastave. Oni učestvuju u nekoliko projekata čiji je cilj prevazilaženje razlika u postojećim obrazovnim sistemima i uspostavljanje boljih međunacionalnih odnosa u Stocu.
Jedan od tih projekata je i limeni orkestar, kojeg podržava Nansen dijalog centar (NDC) iz Mostara. I Nives i Edvin sviraju u tom orkestru i u tome uživaju.
„Orkestar ima pedesetak članova različitog uzrasta, spola i nacionalnosti, i predstavlja jedinu organizaciju u Stocu u kojoj nacionalna i vjerska pripadnost nisu važne. Jedino do čega nam je stalo je da sviramo i da se družimo“, kaže Edvin.
I Nives, koja u orkestru svira već četiri godine, kaže da članovi najmanje vode računa o tome ko je od njih koje nacionalnosti, te da ih zanima isključivo muzika koju sviraju.
„Mi funkcioniramo jako dobro i mislim da bismo mogli poslužiti kao primjer onima koji se trenutno suočavaju sa problemima koje smo i mi imali u početku“, kaže ona.
Daleko od idealnog
Međutim, Nives upozorava na to da je situacija u Stocu još uvijek daleko od idealne i da je neophodno raditi mnogo više na pomirenju i uspostavljanju povjerenja između pripadnika starije generacije Bošnjaka i Hrvata u Stocu.
„Moj otac je advokat i on, naravno, radi sa pripadnicima obje nacionalnosti. Moji roditelji tvrde da za njih ne predstavlja nikakav problem to što se družim sa Bošnjacima, ali mi kažu i to da svako treba biti na svome. Govore mi i da trebam biti ljubazna prema svima, ali samo do određene granice“, kaže ona.
Bivši član vijeća roditelja srednje škole u Stocu, Pero Prkačin, tvrdi da proces pomirenja dobro napreduje.
„Situacija je danas daleko bolja nego što je bila. Djeca se druže, provode vrijeme zajedno i sve se kreće u dobrom pravcu. Pozdravljam ove zajedničke aktivnosti. Vidite, ja se bavim ugostiteljstvom i, iskreno rečeno, kad nema etničkih tenzija, imam puno više posla“, kaže on.
Međutim, ima nekih naznaka da bi sami učenici mogli pokušati izmijeniti sadašnji diskriminirajući sistem obrazovanja.
U Busovači, malom gradu u srednjoj Bosni, Bošnjaci i Hrvati pohađaju srednju školu u različitim smjenama, ali sve više dižu glas protiv ove segregacije.
U februaru su učestvovali u projektu „Zajedno smo jači“, čiji je cilj ukidanje podjela u školama.
U sklopu tog projekta, učenici su sudjelovali u okruglim stolovima posvećenim segregaciji, išli na zajednički izlet i snimili pjesmu protiv segregacije, koja se redovno emituje na Radiju Busovača.
„Projekti poput ovoga nemaju nikakve veze sa politikom, jer je njihov cilj prije svega okupiti djecu, pomoći im da se druže i da prevaziđu stereotipe i predrasude“, kaže Esmir Omanović, učenik trećeg razreda srednje škole u Busovači i učesnik ovog projekta.
Direktor za, direktorica šuti
Direktor bošnjačke uprave škole u Busovači (Hrvati imaju svoju upravu), Admir Hožić, daje punu podršku svim učeničkim aktivnostima koje su usmjerene ka uspostavljanju dobrih odnosa između Bošnjaka i Hrvata.
„Čak i sama pomisao da se zabrane takve aktivnosti bila bi ludost“, kaže on.
Međutim, direktorica hrvatske uprave iste škole, Dragica Štrbac, odbila je da iznese svoj stav o ovom problemu, tvrdeći kako ne želi pažnju medija, te da „djecu treba pustiti na miru“.
Ajdin Kamber
IWPR / efm.ba
Na pomolu nagodba (odlomak iz članka)
Potom je Šeta govorila o dešavanjima u objektu Pajaco na Vracama u koji su odvezeni, a u kojem ih je Vlahović nastavio maltretirati “sve dok jedan oficiri nije naredio da ga izbace”. Rekla je i to da je njihov komšija Neđo Škipina takođe zlostavljan, kazao da, ako im se tu šta desi, da je to zbog njega. I na predhodnim ročištima drugi svjedoci su pominjali Škipinu, prijeratnog člana streljačkog društva koji je vlastitom glavom platio to što svoje streljačke kvalitete nije stavio u službu sora.Zajedno sa komšijom Midhatom Šibonjićem pretučen je u zgradi i odvden, a da mu se još ne zna za trag. Šibonjićevi ostaci su pronađeni prije dvije godine, a Šeta tvrdi da je krv, kada su ih odvodili prekrila stubište.
Pomoć komšija
Svjedočenje Fazile Šete je zanimljivo, ne smao po detaljima ratnog života nego i po primjerima pomoći koju je njena porodica, ali ne i samo oni, dobivala od komšija Srba, pa i od nekih u uniformi. U tom smislu je nekoliko puta pomenula braću Čomur, Nenada, Boru i Nikolu (za Boru zna da je kasnije poginuo), koji su njima s ograničenim kretanjem, donosili hranu s Pala, bili im često štit od od nasrtaja drugih vojnika,a na kraju ih svojim vezama uspjeli prebaciti na drugu stranu Miljacke. Svjedokinja je razmijenjena u grupi od 17 stanovnika tog naselja za 17 osoba srpske nacionalnosti iz dijela Sarajeva pod kontrolom ARBiH.
E. Kamenica
Oslobođenje
Podrška kandidaturi Sarajeva za Evropsku prijestolnicu kulture
http://www.facebook.com/event.php?eid=124442394301659
