VIJESTI I ČLANCI OBJAVLJENI U FILDŽANU VIŠKA BROJ 569
Iz sadržaja broja 569:
Srbi i Albanci na zajedničkom talasu
Srbi i Albanci su se prvi
put našli na zajedničkom talasu, u emisiji “Most izvan granica” koju priprema i
emituje 18 radio stanica sa Kosova i iz centralne Srbije. Emisija, koja
predstavlja prvi korak uspostavljanja srpsko-albanske medijske komunikacije na
lokalnom nivou, prevashodno se bavi životnim pitanjima ali aktuelnim političkim
i ekonomskim temama.
Okupili se stanovnici Kreke - Evrope u malom
Tradicionalni susreti
Krečana, nekadašnjih i sadašnjih stanovnika starog tuzlanskog radničkog naselja,
održavaju se danas po 33. put. Riječ je o manifestaciji koja je ustanovljena
1979. godine i kojom se oživljavaju sjećanja na životopisno tuzlansko naselje,
koje je nekada, u dobra stara vremena, bilo Evropa u malom.Naime, u Kreki su
živjeli predstavnici čak 27 nacija, koji su se naselili u vrijeme
industrijalizacije BiH, prije i poslije Prvog svjetskog rata. U Kreki, navode
njeni stanovnici, nikada nije bilo važna pripadnost vjeri i naciji. Najvažnije
je bilo ko je kakav čovjek. Kreka, koja je danas pala u zaborav, svojevremeno je
bila prepoznatljiva po sportskim aktivnostima.
Nakon nedavne tragedije u Ševarlijama: Bošnjaci spašavali Srbe
Kada su 29. novembra, nešto prije deset sati, čuli jaku eksploziju u Ševarlijama na desnoj obali rijeke Bosne, neposredno uz prugu Doboj - Maglaj i vapaje za pomoć, ribari Udruženja ribara Kulina Doboj-Jug i njihovi prijatelji iz Tešnja nisu se dvoumili. Ostavili su štapove i otrčali preko mosta da vide šta se dešava.
Pročitajte kompletne članke:
Srbi i Albanci na zajedničkom talasu
Srbi i Albanci su se prvi
put našli na zajedničkom talasu, u emisiji “Most izvan granica” koju priprema i
emituje 18 radio stanica sa Kosova i iz centralne Srbije.
Emisija, koja predstavlja prvi korak uspostavljanja srpsko-albanske medijske
komunikacije na lokalnom nivou, prevashodno se bavi životnim pitanjima ali
aktuelnim političkim i ekonomskim temama.
Zajednička emisija “Most izvan granica”, emituje se jednom nedeljno na
programima 18 radio stanica iz Prištine, Prizrena, Podujeva, Kosovske Mitrovice,
Gračanice, Kragujevca, Čačka, Kraljeva, Niša, Preševa i drugih gradova.
Iako se produkcijski oblikuje u Radiju Urban FM iz Prištine, u njenom stvaranju
učestvuju svih 18 radio stanica koje predlažu teme i sagovornike i pripremaju
priloge iz svojih sredina.
Arientin Abdyli, urednik emisije, kaže da je njen osnovni cilj da omogući
slušaocima da čuju stavove obe strane i da na taj način doprinesemo boljem
međusobnom razumevanu Srba i Albanaca.
„Naša ideja je da smanjimo taj zid koji postoji između Srba i Albanaca, između
Kosova i Srbije, što se tiče razmene kulture, razmene mišljenja, pa i razmene
problema. Da mi čujemo šta muči Srbe, koji su njihovi problemi, kao i da Srbi
saznaju šta muči Albance i čemu oni teže“, kaže Abdyli.
Ljiljana Savić, urednica
Informativnog programa Radio Kragujevca, kaže da zajednička emisija daje snažan
podsticaj mirnom prevazilaženju teškog nasleđe iz bliske prošlosti i da zbog
objektivnost nailazi na pozitivne reakcije i u centralnoj Srbiji kao i na Kosovu.
„Ovaj projekat je u stvari pokušaj da se uspostavi normalna komunikacija između
srpske i albanske strane. Emisija je naišla na jako pozitivne reakcije i kod
Srba i kod Albanaca, koji su veoma zadovoljni sa njom. Povratne informacije sa
Kosova su veoma pozitivne“, kaže Savić.
Majlinda Ibrahimi urednica vesti Radio Mitrovice, jedinog albanskog programa
koji se sluša na severnom delu Kosova kaže da je zajednička srpsko albanska
emisija značajna zbog toga što predstavlja prvi korak ka uspostavljanju medijske
komunikacije srpskih i albanskih medija, ali i zbog toga što se prevashodno bavi
pitanjima koja se tiču poboljšanja kvaliteta života Srba i Albanaca na Kosovu.
„Na mene je poseban utisak ostavila saradnja između radio stanica Kosova i
Srbije koja je pokazala značaj medija za uspostavljanje dijaloga i izgradnju
mira. Za nas u Mitrovici je važno da znamo šta se dešava u našem gradu, da znamo
probleme sa kojima se susrećemo, od političkih, ekonomskih i mnogih drugih“,
kaže Ibrahimi.
Branko Vučković
Slobodna Evropa
Tuzla: Okupili se stanovnici Kreke - Evrope u malom
Tradicionalni susreti Krečana, nekadašnjih i sadašnjih stanovnika starog tuzlanskog radničkog naselja, održavaju se danas po 33. put. Riječ je o manifestaciji koja je ustanovljena 1979. godine i kojom se oživljavaju sjećanja na životopisno tuzlansko naselje, koje je nekada, u dobra stara vremena, bilo Evropa u malom.
Naime, u Kreki su živjeli
predstavnici čak 27 nacija, koji su se naselili u vrijeme industrijalizacije BiH,
prije i poslije Prvog svjetskog rata. U Kreki, navode njeni stanovnici, nikada
nije bilo važna pripadnost vjeri i naciji. Najvažnije je bilo ko je kakav čovjek.
Kreka, koja je danas pala u zaborav, svojevremeno je bila prepoznatljiva po
sportskim aktivnostima.
Susrete su osmislili i prvi organizovali Josip Bošnjak, Niko Bujaković, Kerim
Pazarac, Štefko Bilandžija i Duško Đuranović, a nisu prekidani ni tokom
posljednjeg rata.
Krečani su danas najprije položili cvijeće na Kapiji, a potom su se
tradicionalno okupili ispred nekadanjeg DTV "Partizan" gdje su odali počast i
položili cvijeće palim borcima u Drugom svjetskom ratu. Potom je upriličeno
zajedničko fotografisanje, a u 19 sati je finale, jer tada počinje zabavni dio
susreta u restoranu "Rudar".
Piše: D. Brkić
(Sarajevo-x.com)
Nakon nedavne tragedije u Ševarlijama: Bošnjaci spašavali Srbe
Kada su 29. novembra, nešto prije deset sati, čuli jaku eksploziju u Ševarlijama na desnoj obali rijeke Bosne, neposredno uz prugu Doboj - Maglaj i vapaje za pomoć, ribari Udruženja ribara Kulina Doboj-Jug i njihovi prijatelji iz Tešnja nisu se dvoumili. Ostavili su štapove i otrčali preko mosta da vide šta se dešava.
Prvi koji je stigao do
mjesta nesreće, u kojoj je nekoliko radnika željeznica RS-a teško ranjeno, bio
je Emir Agić, zvani Gelo, iz Tešnja. Za njim su pristigli Sejo Škiljo, Nusret i
Aldin Krličević, Salih Hasanić i Fadil Rakman, koji su izvlačili ranjene radnike
ovog preduzeća.
Prebacivanje ranjenih
"Bilo je haotično. Radnici su djelovali izgubljeno, uplašeno. Najteže mi je bilo
kada sam vidio teško ranjenog Dušana Petrovića (koji je usljed rana podlegao u
dobojskoj bolnici). Zaustavljali smo vozila koja su se kretala regionalnim putem
Doboj - Maglaj, ali vjerujte, nijedno od njih nije se zaustavilo. Nisam bio u
prilici da zapišem brojeve njihovih registarskih tablica, ali je to sramota. Na
kraju sam rekao Seji, što je on i poslušao, da stane na pola ceste i da ne da
proći vozilima dok ranjene radnike na prevezu. Tako se zaustavila jedna gospođa
sa kadetom. Prve riječi su joj bile: isprljaću sjedišta. Ona je, ipak, prevezla
jednog od ranjenih. U međuvremenu su stigli policija RS-a i sanitetsko vozilo
Doma zdravlja, pa smo medicinarima pomagali da unesemo ranjene. Jedna
medicinarka je priskočila sa ručnim nosilima do mjesta eksplozije gdje su ležala
trojica ranjenih radnika. Niko od nas nije razmišljao da li ovdje ima još
neeksplodiranih mina. Išli smo na rizik, samo da evakuišemo nastradale", kazao
je ribar Emir Agić Gelo.
Neprijatan osjećaj
Podsjećanja radi, u ovoj nesreći neidentifikovanu eksplozivnu napravu aktivirali su radnici Želejznica RS-a koji su radili na uređenju pružnog prelaza. radnik ŽRS-a Dušan Petrović (50) dovezen je u dobojsku bolnicu sa izuzetno teškim povredama od kojih je ubrzo preminuo, dok je Miroslav Nikić (59) podlegao sutradan. Teže povrede zadobili su poslovođa Petar Petrušić (48) i radnici Bojan Topalović (29), Jadranko Tomić (41), a lakše Drago Mišić (52).
Dva dana kasnije Sejo Škiljo i Nusret Krličević otišli su u sujedno selo jabučić-Polje, na desnoj obali Bosne, u namjeri da izraze saučešće rodbini i prisustvuju sahrani jednog od poginulih radnika iz ovog sela. Zbog gorčine, tuge i bola članova porodice nastradalog, ali najviše zbog jadikovki “ vidite šta su nam uradili”, te zbog podvajanja prisutnih mještana, neprijatno su se osjećali, pa su se, ne čekajući kraj sahrane, vratili kućama. Sutradan su im telefonom zahvalili članovi rodbine na pruženoj pomoći. Načelnik Doboj – Juga Džavid Aličić primio je hrabre ribare odajući im priznanje na požrtvovanosti u pružanju pomoći unesrećenim radnicima ŽRS-a..
“Ovakve primjere moramo uvijek isticati”, kazao je Aličić, čestitajući ribarima na hrabrosti i ljudskoj solidarnosti.
M. Begić
Oslobođenje
Zahtjev za ukidanje PDV-a i provizije za pozive na humanitarne telefonske brojeve u BiH
Zbog teške ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini bolesne osobe, a najčešće roditelji teško oboljele djece, su prisiljeni organizovati razne humanitarne akcije u kojima prikupljaju novac za njihovo liječenje.
Jedna od najpopularnijih i najefikasnijih humanitarnih akcija je prikupljanje novca putem humanitarnih telefona preko kojih obični građani, često i oni teškog imovinskog stanja, pozivom na određeni telefonski broj doniraju 1-3 KM za liječenje neke osobe.
Sramota je što država, umjesto da podrži humanost naših građana i ohrabri ih da što masovnije učestvuju u tim akcijama, na račun jedne od najljepših ljudskih osobina – humanosti i “preko leđa“ teško bolesne djece izvlači profit tako što naplaćuje PDV na ovu aktivnost i dopušta telekom operaterima da uzimaju proviziju na svaki poziv.
Ako je BiH spala na to da puni svoje budžete čak i na ovaj način i ako ne ukine odmah ove neljduske namete na humanost, onda smatramo da je naša država definitvno doživjela totalnu moralnu propast.
Zbog svega gore navedenog, mi dole potpisani građani tražimo sljedeće:
1. da Vijeće ministara BiH hitno u parlamentarnu proceduru uputi zahtjev za ukidanje PDV-a na humanitarne telefone.
2. da Parlamentarna skupština BiH po hitnom postupku ukine PDV na humanitarne telefone.
3. da Vlada FBiH i Parlament FBiH hitno nalože telekom operaterima da odmah prekinu uzimanje pristupnih taksi i provizije na pozive ostvarene putem humanitarnih telefona, a da eventualne tehničke troškove ovih akcija pokriva iz svojih budžetskih i nebudžetskih sredstava, kao i da im nalože da po završetku neke akcije što prije prebace prikupljeni novac osobi za koju je akcija pokrenuta.
Link za peticiju:
http://www.petitiononline.com/humbroj/petition.html
