Fildžan viška - BiH Internet mreža za promociju tolerancije i prijateljstva

Badnji dan u znaku molitve i posta

MOSTAR – Kršćanski vjernici istočnog obreda danas obilježavaju Badnji dan, pripravljajući se molitvom, postom te sudjelovanjem na službama i paljenjima badnjaka za najradosniji kršćanski blagdan Božić koji se, po Julijanskom kalendaru, slavi sutra. Pravoslavni vjernici Mostara ovaj će dan proslaviti s posebnom radošću, veličajući novorođenog Isusa koji je došao na zemlju spasiti ljude od grijeha. Sveta liturgija bit će služena u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice (Stara pravoslavna crkva) u Bjelušinama u 17 sati, a predvodit će je paroh mostarski Strahinja Janjić.

Liturgije u Parohiji mostarskoj

“Na kraju večernje službe iz crkve će se iznijeti osvještani badnjaci koji će se pred crkvom tradicionalno paliti, uz slavlje i pjesmu. Nakon toga slijedi narodno slavlje i druženje uz vatru badnjaka”, naglasio je paroh Janjić. Večernja liturgija u crkvi Vaznesenja Gospodnjeg u Bijelom polju bit će služena u 19 sati, nakon čega će također uslijediti tradicionalni obred paljenja badnjaka. Ponoćna liturgija za vjernike mostarskog kraja bit će služena u crkvi Blagovještenja Presvete Bogorodice u manastiru Žitomislići, a predvodit će je, zajedno s ostalim monasima, iguman manastira arhimandrit Danilo Pavlović. Uz veliki broj vjernika koji će za ovu priliku doputovati i iz dijaspore, ponoćnoj liturgiji prethodit će služba i paljenje badnjaka. Iguman Pavlović će na ponoćnoj liturgiji pročitati i božićnu poslanicu njegove svetosti patrijarha srpskog Pavla, te episkopa zahumsko-hercegovačkog i primorskog Grigorija. U ranim jutarnjim satima na sam blagdan božićno jutrenje će početi u 5 sati, iza čega slijedi sveta liturgija. Trećeg dana Božića, na dan sv. Stefana, u crkvi u Bijelom polju u 9 sati bit će održana služba.

Pravoslavni običaji na Badnji dan

Kod pravoslavnih Srba od davnina je ukorijenjen običaj da na Badnji dan ujutro najstariji muški ukućanin usiječe hrastovo drvo - badnjak, koji treba odsjeći s tri udarca, tako da padne na istok. Domaćin potom badnjak ostavlja ispred ulaznih vrata, gdje ostaje cijelog dana, a po noći se unosi u kuću i loži. Kršćanska simbolika paljenja badnjaka ogleda se u vatri i svjetlosti: Isus je Svjetlost svijetu, a vatra simbolizira vatru u vitlejemskoj (betlehemskoj) pećini na kojoj su se grijali Bogorodica i novorođeni Isus. Običaj paljenja badnjaka datira još iz staroslavenske religije kada se palio drveni kip idola Badnje, s ciljem pripreme za doček božanstva. Osim u kućama, badnjak se pali i po crkvenim portama i trgovima, nakon što bude osvještan. Na Badnji dan se peče božićna pečenica, vrši se i pijukanje, kada se u slamu stave slatkiši koje djeca traže. Slama simbolizira slamu u betlehemskoj pećini, gdje je rođen Isus, a dječji glasovi Njegovo rođenje. Na ovu večer ukućani se okupljaju oko badnje večere koja je obvezno posna, a obično se poslužuje riba, crno vino i pogača. U ovoj se svetoj noći ne spava, bdije se, a u rano jutro na Božić odlazi se u crkvu na liturgiju. U ponoć, nakon liturgije, vjernici međusobno čestitaju Božić riječima “Mir Božji – Hristos se rodi”, na što se odgovara “Vaistinu se rodi”.

Vanja Bjelica

Dnevni list 6.1.2007.

Tražim izgubljenog prijatelja