Šta je Fildžan viška Mreža Spomenar Arhiva Projekti Najljepše diskusije Top 5 Mediji Pregled članaka Tražim komšiju/prijatelja Hum. akcije Pomoć bolesnoj djeci Ostali projekti
valterbranisarajevo design 2006. fildzanviska@hotmail.com
Kip Fabijana Šovagovića simbol Osijeka
Osijek - Kipar ZLATKO BOUREK izradio je idejno rješenje za spomenik glumcu Fabijanu Šovagoviću jer smatra da on najbolje simbolizira njihovu rodnu Slavoniju
“Moj veliki prijatelj i sjajan glumac Fabijan Šovagović još nema svoj spomenik i zato sam napravio projekt za veliku skulpturu od bronce, koja bi trebala biti postavljena u Osijeku gdje bi na najbolji mogući način simbolizirala Šovu, njegova Sokola i život u Slavoniji”, otkrio je kipar, lutkar, redatelj, kostimograf i scenograf Zlatko Bourek, koji je s tom idejom o podizanju spomenika Fabijanu Šovagoviću u Osijeku, odmah pored željezničke stanice, još prije dvije godine upoznao Šovagovićevu obitelj, zatim nekadašnjeg gradonačelnika Osijeka Zlatka Kramarića, članove Društva hrvatskih dramskih umjetnika i Razreda za likovnu umjetnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Iako su svi s oduševljenjem podržali njegov prijedlog, ideja za sada nije stigla do realizacije. Bourek kaže da je očito najveća prepreka novac. Naime, lijevanje takvog velikog spomenika vjerojatno bi stajalo “kao tri BMW-a, jer je riječ o starinskom zanatu u kojem su ruke vrlo skupe”. U međuvremenu je Bourek napravio nekoliko verzija i na kraju finalizirao projekt, a budući da bi se prostor kod osječke željezničke stanice trebao preuređivati, smatra da bi bilo odlično kad bi se njegova ideja o spomeniku Fabijanu Šovagoviću uklopila u projekt obnove.
“Mislim da je taj prostor u Radićevoj ulici nasuprot željezničkoj stanici idealan za spomenik Šovagoviću, jer bi ga svaki došljak ili putnik na proputovanju odmah zapazio”, nastavio je Bourek. “Svaki grad ima svoj spomenik na vidnom mjestu, odmah na ulazu, primjerice, u Ljubljani je podignut spomenik pjesniku i generalu Rudolfu Maisteru u parku nasuprot željezničke stanice, a u Zagrebu vas s Tomislavova trga pozdravlja hrvatski kralj Tomislav. U Osijeku bi vas na ulazu u grad pozdravljao Fabijan Šovagović, po meni pravi simbol Slavonije.”
Spomenik bi bio golem: visok 3,60 a širok 2,20 metra, napravljen od bronce, a postavljen na postament od pečene cigle. Time bi odražavao, “prakulturu tog kraja, znači, arhitekturu i život Slavonije, posebno Osijeka i Đakova, u kojima su najvažanije građevine, kuće i crkve, a nekada bi štagljevi u bogatim slavonskim selima, bili napravljeni od pečene cigle, koje su pak slagane u redoslijedu boja hrvatske zastave.” “Slavonci trobojnice stavljaju i na gaće”, nastavio je Bourek “šešire i torte, tako da to njihovo dirljivo rodoljupstvo prelazi granice ljubavi prema domovini i ‘službenog’ nacionalnog ponosa nego zadire u sentiment i pretvara se u vrlo intimni osjećaj.”
Razmišljajući o koncepciji spomenika, Bourek je zaključio da to ne bi smio biti samo spomenik velikom glumcu, koji je preminuo 1. siječnja 2001. godine, nego “cijeloj Slavoniji, toj ravnici, tom blatu u kojem se ljudi dobro drže”. Tako je i nastala ideja o spomeniku Fabijanu Šovagoviću s njegovim Sokolom, slavnim konjem iz njegove drame “Sokol ga nije volio”, koja je u Gavelli odigrana čak 224 puta, a po kojoj je Branko Schmidt snimio 1988. godine igrani film. “Fabijan Šovagović naslonio se leđima na trbuh Sokola držeći ga za ular, a Sokol, simbol nečeg neobuzdanog, koji se cijeli život bori kao zmaj, reži prema publici”, objasnio je Bourek.
Nacional 8.1.2007.